Napori za suzbijanje emisija stakleničkih plinova daleko su od radikalnih rješenja na koja pozivaju mnogi znanstvenici. Jedan od tih kompromisa postepena je zamjena fosilnih goriva biogorivima na bazi usjeva. Pomiješana s dizelom i benzinom, goriva dobivena od biljaka poput uljane repice, žitarica, pšenice, kukuruza i uljanih palmi, pomogla su smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i emisije CO2. Ili smo barem tako mislili…

Lažna rješenja

Promet čini gotovo četvrtinu europskih emisija stakleničkih plinova, pri čemu se cestovni promet smatra odgovornim za 70 posto svih emisija tog sektora. Za razliku od drugih sektora u Europi, emisije prometa porasle su u posljednjih 30 godina, a biogoriva od usjeva nisu baš klimatski saveznici kakvima smo ih zamišljali.

Goriva iz usjeva su "lažna rješenja" za gorući problem smanjenja emisije ugljika, zaključuje se u novoj studiji koju je naručila agencija Environmental Action Germany (DUH).

Analizirajući proizvodnju i potrošnju goriva za usjeve u Njemačkoj, istraživači su otkrili da se goleme površine zemlje diljem svijeta troše na uzgoj ovih goriva, uz ogromne ekološke troškove.

Kako bi se zadovoljio ogroman apetit Njemačke za tim prirodnim biogorivima, diljem svijeta koristi se više od 1,2 milijuna hektara zemlje, gotovo pet puta veća površina od Luksemburga. Iako je studija ograničena na Njemačku, istraživači kažu da njihovi nalazi vrijede za cijelu Europu.

Loše za okoliš

Kad bi tih istih 1,2 milijuna hektara zemlje namijenilo ponovnom uzgoju prirodne vegetacije, to bi zemljište u prosjeku moglo pohraniti 16,4 milijuna tona CO2 godišnje. S druge strane, broj emisija ušteđenih miješanjem biogoriva usjeva s fosilnim gorivima iznosio je samo 9,2 milijuna tona CO2 u 2020., pokazuju službenim podacima.

Intenzivna poljoprivreda koja stoji iza proizvodnje biogoriva usjeva šteti ekosustavima i biološkoj raznolikosti, uzrokujući dramatičan gubitak staništa i vrsta, tvrde istraživači. Prema posljednjem izvješću njemačkog Ministarstva zaštite okoliša o stanju prirode, u Njemačkoj je gotovo 70 posto staništa označeno kao neadekvatno. 

Stop biogorivima

EU je nedavno priznala štetu uzrokovanu monokulturama biogoriva usjeva i uvela propise za obuzdavanje daljnjeg širenja poljoprivrednog zemljišta u tu svrhu, no njemački istraživači smatraju da to nije dovoljno. Treba čim prije prekinuti preradu biogoriva dobivenih iz usjeva.

Zemljište koje se sada koristi za uzgoj usjeva trebalo bi biti posvećeno obnovi prirode, zbog čega će ta ista područja s vremenom postati prirodna skladišta ugljika. Plodno poljoprivredno zemljište, s druge strane, treba koristiti za proizvodnju hrane.

Za početak, predlažu istraživači, treba ažurirati Direktivu EU-a o obnovljivoj energiji (RED) koja trenutno potiče korištenje usjeva i biogoriva kao sredstva za postizanje ciljeva obnovljive energije u europskom prometnom sektoru.

Uz to, najkasnije 2030. trebalo bi zabraniti registraciju novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem jer oni nikad neće biti klimatski prihvatljivi, bez obzira na to što stavite u njih.

Jednostavna rješenja

Trebamo sve više hodati, voziti bicikle i koristiti javni prijevoz, a vozila pogoniti isključivo obnovljivom energijom: solarnom i električnom. Za proizvodnju solarne električne energije za pogon električnih vozila potrebno je 97 posto manje zemlje nego što je zauzima sadnja usjeva za biogoriva. Rješenje se, dakle, čini jasnim, zaključuju istraživači.