Ljudi se, naučili smo to posljednjih godina, prema Zemlji baš i ne odnose na održiv način. Globalno zatopljenje, krčenje šuma i smanjenje biološke raznolikosti uzrokuju probleme našem planetu. Ključno je pitanje je li uopće moguće stvoriti dobar i ekološki prihvatljiv život za sve ljude na Zemlji? Istraživači Švicarskog saveznog laboratorija za znanost i tehnologiju materijala (EMPA)  kažu: Da! U novoj studiji u časopisu Journal of Cleaner Production oni su naime pokazali su da više od deset milijardi ljudi može održivo živjeti na Zemlji i da se još uvijek može postići pristojan životni standard za sve.

Razumijevanje potreba

Za svoje izračune oni su koristili takozvani model krafna koji se sastoji od dva koncentrična kruga. Vanjski krug predstavlja granice ključnih planetarnih resursa, uključujući biološku raznolikost, klimu te korištenje zemljišta i vode. Prekoračenje tih granica povećava rizik od velikih, naglih i nepovratnih promjena okoliša. Ispunjen unutarnji krug znači da su osnovne ljudske potrebe zadovoljene i da je za odgovarajući životni standard sve postignut. Sama krafna je područje između ova dva kruga i predstavlja količinu prirodnih resursa koji se još uvijek mogu sigurno koristiti.

Nijedna studija dosad nije uspjela pokazati mogu li svi ljudi zadovoljiti svoje osnovne potrebe bez prekoračenja planetarnih granica. Gdje leže te granice, već je opisano u znanstvenoj literaturi, no izazov je bio kvantificirati osnovne potrebe ljudi.

Potrošačka košarica

Istraživači su sastavili "potrošačku košaricu" koja sadrži izbor dobara i usluga neophodnih za odgovarajući životni standard. Košarica uključuje hranu i vodu, stanovanje, struju i mobilnost, ali i bolnice, škole, javne površine i mjesta okupljanja te suvremena sredstva komunikacije. Dakako, objašnjavaju istraživači, ljudi imaju i druge osnovne potrebe, poput sigurnosti, ali one ne moraju nužno trošiti materijalna sredstva.

Istraživači su nastalu štetu okolišu, uzrokovanu punjenjem potrošačke košarice, usporedili s planetarnim granicama i zaključili da je primjeren i ekološki podoban život za više od deset milijardi ljudi vrlo vjerojatno doista i moguć. Međutim, kažu, to zahtijeva temeljnu promjenu mnogih sustava koje trenutno koristimo za pružanje osnovnih dobara i usluga.

Ključne transformacije

Za početak, nužno je preispitati energetski sustav i poljoprivredu. Postizanje pristojnog životnog standarda za sve unutar planetarnih granica zahtijeva potpuno odricanje od fosilnih goriva i pomak u poljoprivredi prema pretežno biljnoj prehrani. No, to ne znači da konzumacija mesa u budućnosti više neće biti moguća, pojašnjavaju istraživači. Uz neke oblike ekstenzivne poljoprivrede stočarstvo bi ostalo, ali ne u istoj mjeri jer suvremeni tvornički uzgoj previše opterećuje sustav. 

Švicarski model ne uključuje daljnju prenamjenu zemljišta i pretvaranje preostalih prirodnih krajolika u poljoprivredna zemljišta. Ipak, kažu istraživači, ukidanjem velikih pašnjaka i polja za uzgoj stočne hrane, bilo bi više nego dovoljno obradive zemlje da se prehrani čovječanstvo.
Druga važna transformacija je usklađivanje životnog standarda s osnovnim potrebama. To bi dovelo do naglog porasta životnog standarda u velikim dijelovima globalnog juga, dok bi u nekim zemljama globalnog sjevera, uključujući Švicarsku, potrošnja resursa morala bi biti skromnija nego što je danas. 

Tehnološki napredak kao adut

To ne mora nužno značiti smanjenje dobrobiti. Studije su pokazale da blagostanje stagnira iznad određene razine blagostanja i više se ne povećava. U bogatim zemljama poput Švicarske smanjenje životnog prostora i niža razina individualne mobilnosti mogu dovesti do primjerenijeg životnog standarda. S druge strane, javni prijevoz i zdravstvo svakako se mogu proširiti bez značajnog povećanja štete za okoliš, uvjereni su istraživači. 

Krafna održivog življenja doista postoji, ali je vrlo tanka. Međutim, to ne znači da čovječanstvo nikada neće moči dostići ovaj razumni životni standard. Švicarski model ne uzima u obzir sve zamislive buduće promjene i njihov se izračun temelji na današnjem stanju tehnike. Istraživači su uvjereni da bi tehnološki napredak, drugačije poljoprivredne prakse i pomak prema kružnom gospodarstvu mogu puno pomoći da se ostvari cilj.