Najveća curenja podataka od 2004.
Podaci curew na sve strane: samo prošle godine postavljen je i novi rekord s više od 5,9 milijardi ukradenih korisničkih zapisa
Kako se svijet sve više oslanja na tehnologiju i podatke pohranjene na mreži, tako i curenja podataka postaje sve veća prijetnja privatnim korisnicima, tvrtkama i vladinim agencijama. Prošle godine postavljen je i novi rekord s više od 5,9 milijardi ukradenih korisničkih zapisa.
Krađe i kopiranja
Grafika dizajnera Chimdija Nwosua koju objavljuje Visual Capitalist prikazuje 50 najvećih kršenja privatnosti podataka od 2004. godine, zajedno s najviše pogođenim sektorima. Svi su podaci prikupljeni iz kompanijskih izvještaja i medijskih napisa.
Povjerljivi podaci neovlašteno se kopiraju, prenose ili kradu napadima zlonamjernim softverom, prevarama s karticama, curenjem informacija pa i nenamjernim otkrivanjem. To čine usamljeni hakeri, organizirane skupine kibernetičkih kriminala, ponekad i nacionalne vlade.
Na udaru tehnologija i financije
Najveća zabilježena povreda podataka dogodila se 2013. godine kada su kompromitirane sve tri milijarde Yahoo računa. U tom kibernetičkom napadu hakeri su prikupili osobne podatke i lozinke korisnika, a potpuni opseg pričinjene štete još uvijek nije spoznat do kraja.
Ovo masivno hakiranje čini skoro trećinu od ukupno 9,9 milijardi korisničkih zapisa ukradenih iz web sektora. Među najpogođenije sektore spadaju i tehnologija s dvije, odnosno financije s 1,6 milijardi ukradenih zapisa.
Iako su ova tri sektora izgubila najviše korisničkih podataka, to ne znači nužno da imaju i slabije sigurnosne mjere. To se prije može pripisati velikom broju korisničkih zapisa kojima raspolažu.
Velika cijena
Nisu sve zloglasne povrede privatnosti podataka tako velikih razmjera. Godine 2014. na naslovnice je došla vijest o hakiranju Appleovog iClouda, a osobne slike dvjestotinjak slavnih osoba širene su internetom. Iako je ovo hakiranje zahvatilo relativno mali broj ljudi, pokazalo se koliko invazivne i štetne povrede podataka mogu biti za korisnike.
Sprečavanje i suzbijanje posljedica kršenja privatnosti tvrtke košta milijarde dolara. IBM-ovo izvješće o sigurnosti procjenjuje da je lani prosječna cijena hakiranja iznosila 4,2 milijuna dolara, 10% više nego 2019. To povećanje uglavnom se pripisuje dodatnom sigurnosnom riziku povezanom s češćim radom od kuće.
