Novoj vrsti ultraljubičastog svjetla koja je sigurna za ljude trebalo je manje od pet minuta da smanji razinu mikroba u zatvorenom prostoru za više od 98%, pokazalo je zajedničko istraživanje znanstvenika Sveučilišta Columbia i njihovih britanskih kolega. Štoviše, čak i dok su se mikrobi i dalje raspršivali u prostoriju, njihova je razina ostajala vrlo niska sve dok su svjetla bila upaljena.

Studija, objavljena u časopisu Scientific Reports, sugerira da bi UVC svjetlo iz svjetiljki postavljenih na stropu moglo biti vrlo učinkovita pasivna tehnologija kojom bi se smanjio prijenos bolesti uzrokovanih zrakom s osobe na osobu u zatvorenom prostoru i time ujedno smanjio i rizik od izbijanja neke sljedeće pandemije.

Novi PCR test identificira sve varijante covida

Novi PCR test može brzo otkriti nove varijante koronavirusa i pomoći u bržem liječenju i pravovremenom donošenju mjera javnog zdravstva, piše The Journal of Molecular Diagnostics. Koristeći PCR sonde koje je dizajniralo Sveučilište Rutgers istraživači su izradili test za otkrivanje mutacija u SARS-CoV-2.

Za testiranje je odabrano devet mutacija s molekularnim svjetionicima (beacons) različitih boja. Svaka izvorna varijanta - alfa, beta, gama, delta i omikron - ima jedinstvenu kombinaciju ovih mutacija, a kad se svjetionik veže na svoju ciljnu molekulu, njegova se različita boja može detektirati analizom. Test je vrlo prilagodljiv, a njegovi su se rezultati pokazali točnim u 100% slučajeva. 

Kvantno skladištenje

Istraživači Sveučilišta u Ženevi (UNIGE) oborili su novi rekord pohranjivanjem kubita u kristal na 20 milisekundi. Oni su u izgradili "repetitor", releja koji se djelomično temelji na kvantnoj memoriji. Za svoje eksperimente, istraživači su svoje kristale držali na temperaturama  minus 273,15 Celzijevih stupnjeva kako ne bi poremetili učinak isprepletenosti.

Ovaj novi rekord u kvantnoj pohrani mogao bi pomoći u razvoju ultrasigurnih kvantnih telekomunikacijskih mreža na velike udaljenosti, no trebat će se još poraditi na dužini vremena pohrane.

Uglazbljena paukova mreža

Radeći s umjetnikom Tomásom Saracenom na stvaranju interaktivnog glazbenog instrumenta, znanstvenici su prije nekoliko godina 3D strukturu paukove mreže transkribirali u glazbu. Sada su mu dodali i interaktivnu komponentu virtualne stvarnosti kako bi ljudima omogućili interakciju s mrežom. 

Istraživači su razvili i algoritam za prepoznavanje vrsta vibracija paukove mreže, prevodeći ih u informacije kao što su "zarobljeni plijen", "mrežu u izradi" ili "još jedan pauk je stigao s ljubavnom namjerom". Ovo je temelj i oni sad pokušavaju generirati sintetičke signale kako bi ljudi "progovorili" jezikom pauka.

Život na Marsu

Da bi se preživjelo na Marsu, trebat će maksimalno iskoristiti sve raspoložive resurse. Istraživači španjolskog tehnološkog centra Tekniker rade na sustavu koji koristi sunčevu svjetlost za proizvodnju goriva iz otpadnih voda astronauta.

Fotoelektrokemijski sustav oslanja se na visokoučinkovite katalitičke materijale za proizvodnju ugljikovodika poput metana, kao i ugljičnog monoksida ili alkohola iz atmosferskog CO2 i otpadnih voda. U tom procesu također će i detoksificirati korištenu vodu.

Cilj ovog projekta pod kapom Europske svemirske agencije izrada je reaktora koji će proizvoditi svemirsko gorivo na Marsu koristeći zrak planeta koji je 95% ugljičnog dioksida.

I bronhoskopija može biti ugodna 

Istraživači Sveučilišta u Leedsu razvili su robota koji može dosegnuti neke od najmanjih bronhijalnih cijevi u plućima koristeći magnete za uzimanje uzoraka tkiva ili isporuku terapije raka. Ovaj robot s magnetskim pipcima ima samo 2 mm u promjeru i otprilike je dvostruko veći od vrha kemijske olovke, a njime se upravlja pomoću magneta postavljenih na tijelo pacijenta, objasnio je profesor Pietro Valdastri, voditelj STORM Laba.  

Robot ili kateter s magnetskim navođenjem mogao bi postati ugodnija zamjena za sadašnje brohoskope, dovoljno precizan i sitan da dosegne sva područja pluća pa bi ga se moglo koristiti u istraživanju i liječenju raka pluća i drugih plućnih bolesti.

Biorazgradivi implantat

Inženjeri su razvili bežični, biorazgradivi senzor za koji kažu da bi liječnicima mogao ponuditi novi način praćenja promjena u kemiji mozga, bez potrebe za drugom operacijom uklanjanja implantata. U minimalno invazivnom postupku, istraživači sa Sveučilišta Penn State umetnuli su bežični, biorazgradivi uređaj u duboko područje mozga miša.

Uređaj, opisan u Advanced Materials, prikupljao je podatke o dopaminu i drugim svojstvima mozga, kao što su razina pH, temperatura i elektrofiziologija, prije nego što se bezopasno otopio u tijelu. 

Antibakterijsko pakiranje

Više od 30% hrane proizvedene za ljudsku prehranu postaje otpad, a cijele pošiljke se bacaju ako se u njima otkrije rast bakterija. No, laboratorijski izrađena nanotekstura australsko-japanskog tima znanstvenika ubija do 70% bakterija i zadržava svoju učinkovitost kada se prenese na plastiku.

Istraživanje, objavljeno u ACS Applied Nano Materials, moglo bi značajno smanjiti otpad, posebice u izvozu mesa i mliječnih proizvoda, te produljiti roka trajanja i poboljšati kvalitetu i sigurnost pakirane hrane.

Tijesto za pizzu bez kvasca

Istraživači napuljskog Sveučilišta Federico II. razvili su metodu dizanja tijesta za pizzu bez kvasca, javlja Physics of Fluids. Istraživači su uz pomoć profesionalnog pizzaiuola, pekača koji je tijesto za pizzu priredio miješanjem vode, brašna i soli te stavljanjem u vrući autoklav, industrijski uređaj dizajniran za podizanje temperature i tlaka.

"Ključ procesa je osmisliti brzinu otpuštanja tlaka tako da ne opterećuje tijesto, koje se voli lagano širiti", objašnjava Ernesto Di Maio, stručnjak za materijale koji je u mladosti razvio alergiju na kvasac zbog čega sve dosad više nije pojeo ni zalogaj pizze.