Probiotici za „smanjenje stresa, napetosti i umora“ – nakon dva tjedna konzumacije

Još jedno istraživanje koje pokazuje davno ustanovljenu vezu crijeva i psihe (mozga), odnosno da je zdravlje crijevnog bioma povezano s općim emocionalnim zdravljem

Drago Galić subota, 10. svibnja 2025. u 01:43

Istraživanje objavljeno u časopisu npj Mental Health Research, a koje prenosi SicTechDaily, sugerira da probiotici, često smatrani samo bakterijama korisnima za crijeva, mogu imati značajnu ulogu u poboljšanju emocionalnog blagostanja. Studija je otkrila da uzimanje probiotika tijekom samo nekoliko tjedana može značajno smanjiti negativne osjećaje poput stresa, anksioznosti i umora. Ipak valja imati na umu ovu promjenu nisu zabilježili standardni psihološki testovi, što ukazuje na to da tradicionalni alati možda propuštaju suptilne emocionalne promjene, a možda i to da istraživanje vidi rezultate tamo gdje ih nema.

Istraživači su koristili kombinaciju metoda, uključujući psihološke ankete, svakodnevno praćenje raspoloženja i računalne testove za mjerenje obrade emocionalnih informacija. U studiji su sudjelovali zdravi mladi odrasli koji su mjesec dana uzimali dnevni probiotik koji je sadržavao sojeve poput Lactobacillus i Bifidobacterium. Ovo je prva studija koja je koristila dnevna izvješća o raspoloženju za procjenu učinaka probiotika i jasno je pokazala da probiotici mogu smanjiti negativne osjećaje u usporedbi s placebom. To bi moglo značiti smanjenje osjećaja tjeskobe, stresa, umora ili depresivnih sklonosti.

Istraživači su otkrili da je probioticima trebalo otprilike dva tjedna da poboljšaju negativne osjećaje, slično vremenu potrebnom da antidepresivi počnu djelovati. Međutim, dok antidepresivi obično smanjuju i negativno i pozitivno raspoloženje, rezultati su pokazali da su probiotici smanjili samo negativno raspoloženje. Ovo bi mogla biti potencijalna prednost, iako istraživači naglašavaju da se probiotici ne bi trebali smatrati zamjenom za antidepresive.

Studija je također otkrila da su oni koji su primali probiotike bili su nešto precizniji u prepoznavanju izraza lica, odnosno emocionalnih stanja drugih.

Istraživači se nadaju da bi se u budućnosti probiotici mogli koristiti ciljano kao rana intervencija za smanjenje vjerojatnosti da negativni osjećaji prerastu u stanja mentalnog zdravlja poput depresije, iako su potrebna daljnja istraživanja.

Probiotici su korisne bakterije dostupne u obliku dodataka prehrani ili se nalaze u fermentiranoj hrani poput jogurta, sira i kiselog kupusa, a veza crijeva i mozga omogućuje im utjecaj na osjećaje i ponašanje putem vagusnog živca, imunološkog sustava i hormona.

Dakle, još jednom - normalna domaća prehrana, umjesto brze i zašećerene hrane i napitaka čini se da je ključna za održavanje normalne crijevne flore, a koja pak utječe na kompletno zdravlje kako fizičko, tako i mentalno.