U vrijeme dok se svijet sve više okreće ekološkim rješenjima koa bi trebala zaustaviti, ili barem usporiti nadolazeću katastrofu, neki znanstvenici ne odustaju od klasičnih rješenja i pokušavaju ih prilagoditi novim vremenima. Ekolopški prihvatljiviji motor s unutarnjim izgaranjem jedno je od takvih rješenja i jedno od niza upečatljivih znanstvenih dostignuća predstavljenih proteklog tjedna.  

Nova nada za motore s unutarnjim izgaranjem

Tvrtka Astron Aerospace predstavila je Omega 1, motor dizajniran da tehnologiji unutarnjeg izgaranja udahne novi život. Ovaj motor radi s nekoliko različitih goriva, a njegovi tvorci tvrde da pritom proizvodi "ekstremno niske do nulte štetne emisije".

Tvrtka se pohvalila radnim prototipom, a više informacija obećali su objaviti u ne tako dalekoj budućnosti. U međuvremenu je otkriveno da, poput Wankelovog motora, Omega 1 nema pomaknutu radilicu, ekscentrično vratilo ili klipove. Međutim, za razliku od Wankel motora, Omega 1 dolazi s pretkomorom, spojenom na par komora, koja hladni usisni zrak odvaja od ispušnog plina, uklanjajući problem preklapanja ispušnih plinova.

Prvi molekularni elektronički čip

Roswell Biotechnologies i multidisciplinarni tim uglednih znanstvenika razvili su prvi molekularni elektronički čip. Time je ostvaren 50-godišnji cilj integracije pojedinačnih molekula u krugove kako bi se postigle krajnje granice skaliranja Mooreova zakona. 

Čip koristi pojedinačne molekule kao univerzalne senzorske elemente u krugu za stvaranje programabilnog biosenzora s osjetljivošću na molekulu u stvarnom vremenu i neograničenom skalabilnošću gustoće piksela senzora. 

Ova inovacija, opisana u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), potaknut će napredak u različitim područjima koja se u osnovi temelje na promatranju molekularnih interakcija, uključujući otkrivanje lijekova, dijagnostiku, sekvenciranje DNK i proteomika.

Nježne robotske hvataljke

Istraživači s Državnog sveučilišta Sjeverne Karoline (NC State) demonstrirali su novu vrstu fleksibilnih, robotskih hvataljki, dovoljno nježnih da podignu jaja a da ih ne zdrobe i dovoljno preciznih da podignu vlat ljudske kose. Ovo rješenje, opisano u Nature Communications, trebalo bi lako pronaći primjenu u mekoj robotici i za biomedicinskim tehnologijama.

Ideja se oslanja na japansku umjetnost kirigamija, varijaciju poznatije origami umjetnosti savijanja papira, koja uključuje rezanje i savijanje dvodimenzionalnih materijala kako bi se oblikovali trodimenzionalni oblici.

Nova tehniku ​​uključuje korištenje kirigamija za pretvaranje 2D listova u zakrivljene 3D strukture rezanjem paralelnih proreza na velikom dijelu materijala. Konačni oblik 3D strukture određen je vanjskom granicom materijala. Na primjer, 2D materijal koji ima kružnu granicu formirao bi sferni 3D oblik.

Ženski roboti za rad u hotelima

Ljudima je ugodnije razgovarati sa ženskim nego muškim robotima koji rade na uslužnim ulogama u hotelima, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Washington State. Studija, objavljena u International Journal of Hospitality Management, otkrila je da je preferencija bila to veća što su roboti imali više ljudskih osobina. 

Istraživači zaključuju da se ljudi uz ženske robote osjećaju ugodnije zbog postojećih rodnih stereotipa o uslužnim ulogama. Primjeri se kreću od ženskih humaniziranih robota Pepper u hotelu Mandarin Oriental u Las Vegasu do potpuno automatiziranog lanca hotela FlyZoo u Kini gdje gosti komuniciraju samo s robotima i umjetnom inteligencijom.

Manipuliranje tekućim metalima bez kontakta

Inspirirani biološkim sustavima i znanstvenom fantastikom, uključujući robota T-1000 koji u filmu "Terminator 2"  mijenja oblik, istraživači australskog Sveučilišta u Wollongongu uspjeli su stvoriti električne vodiče od tekućeg metala kojima se manipulira u zraku bez kontakta. 

Ova beskontaktna manipulacija omogućena je jedinstvenim dinamičkim i metalnim svojstvima materijala. Kao mekani vodiči koji nose struju, žice predstavljaju minimalan otpor manipulaciji pomoću Lorentzove sile pod kontrolom magnetskog polja. Tako se žicama može lako manipulirati na dizajnirane načine.

Tekuće žice može se kontrolirati i pokretati u bilo kojem smjeru i njima se može manipulirati u jedinstvene, levitirajuće oblike kao što su petlje i kvadrati pomoću malog napona za "okidanje" i magneta. Nova tehnologija ima potencijalnu primjenu u naprednoj proizvodnji i dinamičkim elektroničkim strukturama, nadopunjujući druge tehnologije beskontaktne manipulacije poput akustike ili optičke pincete.

Buljenje u ekran izaziva autizam 

Jednogodišnji dječaci koji pretjerano gledaju u ekrane skloniji su razvoju poremećaja autističnog spektra (ASD) u dobi od tri godine. Barem tako tvrde japanski znanstvenici koji su proučili 84.030 slučajeva. 

Pokazalo se kako svaki dodatni sat vremena pred ekranom dodatno povećava rizik od ASD-a u dobi od tri godine, ali samo kod dječaka. Zašto isti fenomen nije primijećen i kod djevojčica istog uzrasta, zasad nije razjašnjeno. Istraživači kažu kako je potrebno više istraživanja o učincima vremena provedenog ispred ispred ekrana na dojenčad te da bi roditelji u međuvremenu trebali razmisliti o ograničavanju vremena koje njihova mala djeca provode buljeći u zaslone.