Zagreb ili Novska, Kalifornija ili Ohio: gdje graditi tehnološke hubove
Dobitak zbog rasta produktivnosti u područjima veće koncentracije znanstvenih talenata uglavnom nadmašuje povećane troškove rada i nekretnina, ali ne i u gradovima s najvećom koncentracijom talenata

Silicijska dolina, Boston, New York... Čini se da se posljednjih godina tehnološki hubovi koncentriraju na sve manje lokacija. Izvještaj Brookings Metroa pokazuje kako je između 2015. i 2019. gotovo polovica radnih mjesta u američkom tehnološkom sektoru otvoreno u osam uglavnom priobalnih metropolitanskih područja koja privlače znanstvenike, inženjere i poduzetnike.
Cijena grupiranja
Grupiranje znanja ima svoju cijenu, i to doslovno. Tehnološki najproduktivnija mjesta istovremeno drže i najviše troškove rada i nekretnina pa startupi i već etablirane tvrtke koje otvaraju nove urede moraju dobro odvagnuti između veće produktivnosti i troškova poslovanja na nekoj lokaciji.
Istraživanje ravnoteže između produktivnosti i lokalnih troškova koje su proveli profesori MIT-a i Sveučilišta Berkeley pokazuje kako dobitak zbog rasta produktivnosti u područjima veće koncentracije znanstvenih talenata uglavnom nadmašuje dodatne troškove. Međutim, u gradovima s najvećom koncentracijom talenata dobici u produktivnosti gube bitku s dramatično povećanim troškovima rada i nekretnina.
Prednosti koncentracije
Rad se nadovezuje na istraživanje iz 2021. koje je kvantificiralo prednost grupiranja talenata na jednom mjestu; znanstvenici koji žive u područjima s 10% više kolega godišnje proizvode između 0,5% i 0,9% više patenata, pokazalo je istraživanje.
Istraživači su prikupili podatke o prosječnim plaćama znanstvenika i troškovima nekretnina u 133 američka grada između 2010. i 2015. Pokazalo se da povećanje produktivnosti nadmašuje dodatne troškove faktorom šest. Konkretno, povećanje znanstvene populacije od 10% u prosjeku je povezano s povećanjem ukupnih troškova od 0,11% i povećanjem stvaranja patenata od 0,67%.
Povećanje produktivnosti
Ukratko, tvrtke koje se sele iz gradova s malom koncentracijom znanstvenika u gradove s velikim brojem znanstvenika mogu očekivati povećanje produktivnosti do šest puta veće od povećanja troškova proizvodnje.
No, u područjima s najvećom gustoćom znanstvenika kao što su Bay Area, Boston ili Honolulu, povećanje troškova istraživanja i razvoja poništava prihode od rasta produktivnosti.
Velika selidba
Zbog toga sad čak 42% osnivača tvrtki tvrdi da bi, kad bi danas pokretali posao, to činili putem daljinskog ili distribuiranog rada, pokazalo je istraživanje rizičnog fonda Initialized iz San Francisca. Istraživanje PitchBooka i investicijske tvrtke Revolution pokazuje pak kako konstantno raste količina rizičnog kapitala namijenjenog novoosnovanim poduzećima izvan kalifornijskog Bay Area.
U međuvremenu su neke velike tehnološke tvrtke kao što su Palantir, Hewlett Packard Enterprise, Oracle i Tesla preselile svoja sjedišta iz Kalifornije u Denver, Houston ili Austin. Tijekom pandemije Google i Apple najavili su velike satelitske i inženjerske urede u Sjevernoj Karolini, a Intel je pak najavio premještanje tvornica poluvodiča u Columbus u saveznoj državi Ohio.
Ekonomski isplativo, politički mudro
Nekoliko znanstvenicima i istraživačima gusto naseljenih područja na američkoj istočnoj i zapadnoj obali već desetljećima privlače državni novac i privatna ulaganja. No, i područja srednje gustoće, poput Rochestera ili Pittsburgha zaslužuju više pažnje, kažu istraživači. Štoviše, izgradnja brojnih hubova srednje veličine dobra je za ekonomiju i mudar politički potez.
Hrvatski trendovi
Naznake takvih trendova vide se i u Hrvatskoj. Dakako da se velika većina poslova vezanih uz tehnologiju događa u Zagrebu i okolici jer tu se nalaze srodni fakulteti, kompanije koje zapošljavaju studente STEM fakulteta, tu su tehnološki hubovi, startupi, ali i razna ministarstva i sjedišta financijskih ustanova. No, promjene se osjećaju širom zemlje, ne samo u većim gradovima, od Osijeka, do Varaždina nego i u manjim sredinama kao što je Vodnjan ili Novska i tamošnje PISMO, najbrže rastući inkubator u Hrvatskoj.
Inkubator je fokusiran na sektore metalne industrije i industrije razvoja video igara i može se pohvaliti doista dojmljivim brojkama: 5760 održanih sati edukacija, 240 stvorenih game developera, 67 startupa... Tko ima želju i volju za rad treba samo, kažu, doći u Novsku i pokrenuti vlastitu tvrtku sa 17.000 eura koje osiguravaju Hrvatski zavod za zapošljavanje i Grad Novska.
Digitalni centri inovacija
Treba se nadati da će takvih inicijativa biti još. U tome bi trebalo pomoći i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poticanjem razvoja Digitalnih centara za inovacije. Oni su zamišljeni kao potporna poduzetnička infrastruktura i podrška u procesu digitalizacije poslovanja, razvoju digitalnih vještina i posredovanju između pružatelja usluga u području novih tehnologija i korisnika u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i računarstva visokih performansi.
Inovacije, kažu autori studije s MIT-a i Berkeleyja, pokreću moderna gospodarstva i bilo bi mudro da se ti procesi događaju u svim dijelovima zemlje, a ne samo na nekoliko mjesta. To dakako podjednako vrijedi i za Ameriku, ali i za Hrvatsku. Sva jaja nikad nije dobro držati u jednoj košari pa ni sve tehnološke hubove u jednom gradu. Treba nam decentralizacija, a ako se poslovi prošire po cijeloj zemlji, onda ćemo i mi moći pisati o tome gdje se više isplati pokretati biznis: u Zagrebu ili Novskoj, u Svetoj Nedelji ili Osijeku.