Na današnji dan, pred stotinu godina, nastalo je ime The International Business Machines Corporation. IBM je zamijenio staro ime kompanije Computing-Tabulating-Recording Company (CTR), koja je osnovana desetak godina ranije. Danas, s nadimkom "Veliki Plavi", IBM je američka multinacionalna tehnološka korporacija sa sjedištem u Armonku, država New York, posluje u više od 175 zemalja diljem svijeta, ima 19 istraživačkih centara smještenih u dvanaest različitih zemalja. Dvadesetdevet godina, 1993. do 2021. godine, u SAD je držao rekord po broju prijavljenih patenata.

Nekad, kao pionir računalstva bio je jedna od najprestižnijih kompanija, od pedesetih do osamdesetih godina s tržišnim udjelom od nevjerojatnih 80 postotaka. Nekadašnji ponosni vlasnici sjetiti će se osobnih računala pod tim brandom, sve dok 2005. godine taj sektor nije prodan Kinezima i danas je poznat kao Lenovo. Od početka devedesetih, kad su se počeli gomilati gubici, IBM je počeo s restrukturiranjem, strateškim ujedinjavanjem, kupovanjem manjih firmi i tako je ipak opstala povijesna, ali danas bezlična kompanija.

Na ljestvici tržišne vrijednosti, IBM, prema Marketwatchu, stoji iza desetaka značajnih konkurenata, Microsofta, Alphabeta, Adobe, Oracle, Accenture, Cisco i SAP. Svi oni posluju u istom segmentu: softver, konzulting, infrastruktura i financije. IBM su daleko nadvladali konkurenti koji su počeli kao startupi dok je on bio sila. Microsoft danas vrijedi više od tri bilijuna dolara a Alphabet nešto manje od dva dok je vrijednost IBM-a tek 200 milijardi dolara. IBM je prošao dug put od vodeće kompanije na tržištu tehnologije po prihodu, do generiranja manjih godišnjih prihoda. U 2022. godini (58 milijardi dolara) u usporedbi s dobiti koju su lideri industrije ostvarili te godine (Microsoft: 72 milijarde dolara, Google: 59 milijardi dolara).

Transformacije i lutanja

Ne može se reći da se IBM nije pokušao transformirati i prilagoditi tržištu. Mijenjao se fokus: 1950-tih do sedamdesetih, glavni posao je bila prodaja mainframe računala, da bi se osamdesetih prebacio na osobna računala. 

Kako je prodaja hardvera opadala, kasne devedesete obilježene su diversifikacijom prema softveru, Lotus Notes pamtimo iz tih vremena te začeci poslovanja u konzultingu. Početkom 2000-te, savjetovanje je postalo glavna ponuda pa tako danas sedamdeset posto tvrtkinih prihoda dolazi od konzultantskog biznisa. Problemi se i dalje naziru, po pitanju efikasnosti: IBM je vrijedan deset puta manje nego Google ali zapošljava sto tisuća ljudi više (288 tisuća nasuprot 190 tisuća). Koja je pouka IBM, koji još nije postao Kodak ili Xerox, ali je možda je na tom putu?  Najveći razlog kao i kod mnogih mega korporacija: tromost u adaptaciji na nagle promjene na tržištu.

Watson iz znanstvene fantastike

Velike nade su se polagale u Watson, super-računalo koje se razvijalo od 2011-te do 2014-te. Ideja je bila da Watson pomogne u prodaji servisa velikim korporacijama, a manje se pažnje obraćalo na tek zamjetnu umjetnu inteligenciju. Tu je IBM bio u velikoj prednosti koju nije iskoristio. Watson se predstavljao kao stroj koji više pripada znanstvenoj fantastici, a ne znanosti. Prvo je stekao slavu u popularnoj televizijskoj igri "Jeopardy" protiv dvojice svojih najuspješnijih natjecatelja koje je porazio bez trunke sumnje.

Nastup je kritiziran kao cirkuska parada, a ne kao trenutak povijesne demonstracije strojnog učenja, obrade prirodnog jezika (NLP) i prvih koraka umjetne inteligencije. Uskoro je uzbuđenje splasnulo. Reklame u kojima Watson AI predstavlja sebe s neuglednim glasom generiranim računalom prošle su nezapaženo.

Malo se govorilo o primjenama Watsona kao AI platforme, pa je u pred-chatGPT doba gotovo zaboravljen. Da bi ga oživio, IBM je pokušao Watsona nadgraditi u Watson Health, kako bi u bolnicama i laboratorijama pomogao otkrivanju uzročnika bolesti, posebno raka.

U to je utrošeno pet milijardi dolara, na projektu je radilo sedam tisuća ljudi, da bi na kraju, nakon niza neuspjeha, godine 2022. prodan privatnom investicijskom fondu za „samo“ milijardu dolara. Watson je i dalje aktivna platforma. Primjenjuje se u korisničkoj podršci, lancu opskrbe, financijskom planiranju, upravljanju rizicima i usklađenosti, oglašavanju, informacijskoj tehnologiji, video tehnologiji i sigurnosti. Neke od mega kompanije, kao na primjer General Motors, Ernst & Young, GSK koriste Watson Assistant za automatizaciju chatbotova, kako bi poboljšali komunikaciju s korisnicima i produktivnost zaposlenika. IBM tvrdi da 70% globalnih banaka i 13 od 14 najboljih integratora sustava koristi Watson.

IBM kao primjer

IBM je i dalje aktivna kompanija ali blijeda sjena nekadašnjeg prestižnog imena. Razloga za analizu je mnogo, sigurno će se jednog dana proučavati na fakultetima. Neki tvrde da su marketing i prodaja prevladali inženjere i da je Watson bio pozicioniran pogrešno, kao komercijalna baza znanja i logičkog zaključivanja, a ne poligon i inspiracija, „prvi igrač“ na dolazećem valu umjetne inteligencije.

Watson, iako samo jedan dio kompanije, ostaje simbol lutanja i pogrešnih procjena, nerazumijevanja tržišta, trke da bude primamljiv dioničarima i Wall Streetu, ukratko, simol propuštenih šansi IBM ostaje primjer kako od diva do patuljka, i treba biti dobar primjer današnjim liderima, poput Googla ili Microsofta da i oni ne ode njegovim putem.