Kraj startupskog hypea u Hrvatskoj

Razlog zašto se sve manje mladih odlučuje pokrenuti svoj biznis je, uz birokratske prepreke, velika potražnja za tehnološki obrazovanim kadrom – lakše je, unosnije i sigurnije raditi za nekog drugog...

Dragan Petric srijeda, 18. srpnja 2018. u 06:00

Čak trojica istaknutih pripadnika domaće tehnološke zajednice – svi redom posve drugačijih poslovnih profila, ali uz preko dvadesetak godina iskustva na sceni – neovisno jedan od drugoga, ispričali su mi tijekom posljednjih nekoliko mjeseci kako su primijetili da je u Hrvatskoj sve manje i manje startupa. Hype koji je nastao oko mladog tehnološkog poduzetništva rapidno se, smatraju, počeo u nas gasiti u posljednje vrijeme, nakon što je – relativno neuspješno – proživio svoje vrhunce. Čak i u tim donedavnim “zlatnim vremenima”, kada je bilo cool biti startup i kada su mediji slavili svaku netipičnu tehnološku ideju, naime, domaća je startupska zajednica bila iznimno malena u odnosu na broj stanovnika te su poslovne uspjehe bilježili zaista samo rijetki.

Konkretno, nije teško nabrojati države veličine Hrvatske ili gradove veličine Zagreba, Splita ili Osijeka iz raznih krajeva svijeta u kojima je i danas startupa čak stostruko više nego kod nas. Svima je, dakako, san otići u Silicijsku dolinu i biti nova globalna tehnološka zvijezda, no manjih, regionalnih i prilično perspektivnih pandana kalifornijskoj startupskoj oazi u svijetu postoji preko nekoliko – od Tel Aviva i Belina, preko Stockholma i Amsterdama, do Austina i Varšave… Svaka od njih broji doslovce tisuće malih tehnoloških tvrtki, prepunih mladih, pametnih ljudi s vrhunskim kreativnim idejama, od kojih mnoge prerastaju u prave pravcate biznise, od kojih žive mnoge obitelji.

Od kada ste prvi put čuli za riječ “startup” pa sve do danas, teško da ćete moći – ovako napamet i na brzaka – nabrojati više od dvadesetak hrvatskih startupa, odnosno tech tvrtki koje su počele samo s dobrom idejom, entuzijazmom osnivača i njihovom privatnom ušteđevinom kao startnim kapitalom, a ako biste trebali nabrojati one koji su doista uspjeli i danas su tvrtke od kojih “žive mnoge obitelji”, i prsti jedne ruke bit će vam previše…

Da nabrojite globalno uspješne hrvatske startupe unatrag nekoliko godina, prsti jedne ruke bit će vam previše

Krivac za to što startupi kod nas nikada nisu niti zaživjeli na nekoj respektabilnijoj razini nikako nije nedostatak interesa mladih, znanja ili entuzijazma. Ja, prije svega, okrivljujem državnu i njezina “strukturna” tijela koja, tobože, postoje upravo kako bi poticala poduzetništvo. U Hrvatskoj, ne samo da je birokratski aparat prekompleksan i demotivirajuć do te mjere da želju za poslovanjem nerijetko ubija i globalnim tehnološkim igračima koji pokušavaju doći na naše tržište, pa kako onda ne bi klincima koji tek trebaju startati u svoju karijeru, već su istovremeno porezna opterećenja toliko zahtjevna, a sredstva za podršku startupima toliko ograničena, te metodika kojom se dodjeljuju toliko bezidejna da ne postoji kombinacija u kojoj bi neki startup od države dobio veću podršku no što je on mora – svojim davanjima – dati državi. Posljedica je to uhljebničkog mentaliteta birokrata koji ne vide zašto bi poticali mlade pametne ljude, ako u tome ne vide neku korist i za sebe…

Imate li, primjerice, tehnološku tvrtku u Rumunjskoj, davanja na plaću za vaše djelatnike bit će drastično manja nego u drugim sektorima, a neusporedivo manja nego da istu tvrtku otvorite u Hrvatskoj. To znači da s istom idejom, istim znanjem i istim ljudima, u Rumunjskoj možete poslovati uz znatno manje troškove, nudeći istovremeno svojim djelatnicima veće plaće nego u Hrvatskoj.

Slično tome, u Izraelu će vam država – ako uložite X novca u pokretanje vlastitog startupa – pridodati još peterostruko, dakle 5X novca, kako bi podržala vaš poduzetni entuzijazam. Ako i ne uspijete, novac ne morate vratiti, a ako uspijete, vratit ćete ga s 3% kamata. To znači da je perspektiva vašeg startupa, ako ga pokrenete u Izraelu, peterostruko bolja nego kada ga pokrećete u Hrvatskoj.

Ne znam kolika je razina uhljebništva i kolika je razina težnje partikularnim interesima vlastodržaca u Rumunjskoj i Izraelu (i brojnim drugim oazama za tech startupe), no činjenica je da su te države pronašle dugoročno isplativ model podržavanja i poticanja onih koji tek kreću u poduzetničke vode. Bez obzira na to što samo oni koju uspiju vrate državi novac s kamatom – rečeno mi je kada sam bio u Tel Avivu – država kroz davanja tih uspjelih tvrtki uprihodi više no što je uložila u kompletnu startupsku scenu. Slično je i u Rumunjskoj – tech industrija pokreće toliko drugih popratih grana gospodarstva da država poreznim olakšicama IT-jevcima rješava nezaposlenost u drugim granama i prihoduje odlično od njihovih davanja. Gdje bi nam bio kraj kada bismo, naprosto, kopirali i objedini jedan i drugi model?

Sve ovo uzrok je slabog stasanja domaće startupske scene, no razlog zbog kojeg se sada počela gasiti je hype koji je nastao oko velike potražnje za talentima iz tehnološkog sektora – osobito kada je riječ o developerima – u čitavom svijetu. U Njemačkoj nedostaje 50.000 developera, a ako se gledaju IT-jevci općenito, brojka postaje šesteroznamenkasta. Čak i u našoj regiji (ex-YU) nedostaje oko 30.000 inženjera pa neke od najuspješnijih tvrtki “uvoze” radnu snagu. Uz potpuno nepoticajno poduzetničko okruženje i tržište rada na kojem se tvrtke tuku oko svakog mladog čovjeka s imalo tehnološkog ili programerskog znanja, nije teško odabrati između osnivanja startupa i rada za neku drugu, već etabliranu tech kompaniju.

Raditi “za drugog”, a ne “za sebe” – bilo kao zaposlenik u domaćoj tvrtki, bilo kao iseljenik u drugoj državi i zaposlenik kod stranog poslodavca, bilo kao “remote” IT-jevaca koji od kuće radi za strance, danas je puno lakše i bezbrižnije, financijski puno unosnije te za izgradnju obiteljskog života i osobnog životopisa puno sigurnije i perspektivnije.

Srećom, ako ste ipak “budala” koja se odlučila imati startup u našoj regiji, kad neće država – pomoći će vam Bug! I ove godine možete se besplatno prijaviti na Idea Knockout preko weba www.ideaknockout.com i 27. rujna u prostoru HUB385, uz podršku Hrvatskog Telekoma, Algebre i Ubera, pokušati osvojiti glavnu nagradu: put za dvoje u Las Vegas i izlagački štand na CES-u 2019, gdje vam se nudi stvarna prilika za globalnim poslovnim uspjehom, mimo uplitanja nezainteresirane i gramzive države.

Tekst je prethodno objavljen kao kolumna, u tiskanom izdanju Buga...