Gotovo svaki korisnik mobitela osjetio je kako mu se uređaj zagrijava u ruci. To je neizbježna posljedica zakona termodinamike primijenjenih na minijaturne, ali iznimno moćne uređaje koje nosimo u džepu. No, postoji ključna razlika između normalne radne temperature i opasnog pregrijavanja koje može trajno oštetiti vaš mobitel.

Kako se mobitel pregrijava

Naime, kada pokrenete zahtjevnu igru, uređujete video visoke rezolucije ili jednostavno punite uređaj na ljetnom suncu, unutar njega se odvija prava drama. Procesor i grafička jedinica  rade na povišenim frekvencijama kako bi ispunili vaše zahtjeve, trošeći više električne energije i, posljedično, generirajući značajnu količinu topline. Budući da u pametnom telefonu nema mjesta za ventilatore ili kompleksne sustave hlađenja kao u stolnim računalima, proizvođači se oslanjaju na sofisticirane softverske i hardverske mehanizme poznate kao dinamičko termalno upravljanje (DTM).

Glavni alat u ovom arsenalu je termičko prigušivanje (thermal throttling). To nije greška, već namjerna značajka: kada senzori detektiraju da je temperatura dosegla kritičnu točku, sustav automatski smanjuje radni takt procesora. Performanse privremeno padaju, no to je mala cijena za spašavanje hardvera. Moderni čipovi koriste i naprednije tehnike poput dinamičkog skaliranja napona i frekvencije (DVFS) te "termalnog čuvanja" (thermal herding), gdje se procesi inteligentno preusmjeravaju na hladnije dijelove čipa kako bi se izbjeglo stvaranje žarišta. U krajnjem slučaju, ako temperatura nastavi rasti, mobitel će automatski smanjiti svjetlinu zaslona, onemogućiti bljeskalicu ili se u potpunosti isključiti.

Prva na udaru je baterija

No, što se događa ako se ovi mehanizmi zaštite konstantno aktiviraju ili ako je vanjska toplina prejaka? Tada nastupaju potencijalno trajna oštećenja. Najveća žrtva je baterija. Litij-ionske baterije, kakve se koriste u gotovo svim mobitelima, izrazito su osjetljive na visoke temperature.

Tvrtke poput Applea upozoravaju da korištenje uređaja na temperaturama iznad 35°C može trajno smanjiti kapacitet baterije. Toplina ubrzava kemijske reakcije unutar baterije, što dovodi do brže degradacije i kraćeg životnog vijeka. U ekstremnim, iako rijetkim slučajevima, može doći i do opasnog nekontroliranog grijanja baterije.

Sljedeći na udaru je sam procesor. Iako je dizajniran da izdrži određene temperature, kronično pregrijavanje može dovesti do degradacije silicija i mikroskopskih veza unutar čipa. Ne treba zanemariti ni ostale komponente: visoka temperatura može oštetiti osjetljive elemente na matičnoj ploči, oslabiti ljepila koja drže ekran i kućište na mjestu te čak uzrokovati probleme sa samim zaslonom.

Kako prepoznati i riješiti problem pregrijavanja

Rano prepoznavanje znakova problema ključno je za sprječavanje štete. Ako primijetite da vam mobitel osjetno usporava bez očitog razloga, ako se zaslon sam od sebe zatamnjuje, ako se baterija prazni brže no inače ili ako je uređaj jednostavno neugodno vruć na dodir – vrijeme je za akciju. Uzroci su najčešće intenzivne aplikacije, dugo korištenje kamere, punjenje u kombinaciji s korištenjem, izravna sunčeva svjetlost ili korištenje neispravnog ili nekvalitetnog punjača.

Ako se vaš mobitel suviše zagrijava, prva pomoć je jednostavna: odmah ga maknite s izvora topline (sunce, punjač), skinite zaštitnu masku koja zadržava toplinu i, idealno, isključite ga na nekoliko minuta. Svakako nikada nemojte ni pomisliti na stavljanje vrućeg mobitela u hladnjak ili zamrzivač. Nagla promjena temperature može uzrokovati kondenzaciju unutar uređaja i dovesti do kratkog spoja i korozije, čime biste napravili mnogo veću štetu.

Smanjena aktivnost i strpljivost, te micanje s punjača neka budu vaše prve reakcije.