Druga generacije procesora Ryzen temeljena je na arhitekturi Zen+, izrađenoj u 12-nanometarskom proizvodnom procesu AMD-ova proizvodnog partnera, tvrtke GlobalFoundries. Samim time, riječ je blagoj inkrementalnoj nadogradnji originalne arhitekture Zen, a koja bi trebala održati i povećati AMD-ov udio na tržištu procesora dok tvrtka ne bude spremna za lansiranje 7-nanometarskih procesora. Osnovne prednosti u odnosu na prvu generaciju procesora viši su radni taktovi, optimizirane latencije cache memorije i optimizirani sustav za automatsku regulaciju radnog takta, zavisno o opterećenju i ostalim radnim parametrima.

U odnosu na Ryzene prve generacije, AMD je optimizirao broj različitih modela koji nudi korisnicima. Gornji dio game čine četiri umjesto pet procesora. To su Ryzen 5 2600 i 2600X te Ryzen 7 2700 i 2700X. Modele s dodatkom X u imenu isprobali smo ranije, a druga dva obična modela stigla su kasnije, pa se njima tek sada bavimo.

U čemu su razlike

Ryzen 7 2700, poput svojeg starijeg brata 2700X, ima svih osam jezgri koje nudi Pinnacle Ridge SoC, no TDP tog procesora samo je 65 W, dok 2700X “kuri” na 105 W, a u praksi zapravo i na mnogo više od toga. Temeljni takt bržeg procesora je 3,7 GHz, a sposoban je ubrzati do 4,3 GHz. Ryzen 7 2700 mnogo je pitomiji – osnovni takt je 3,2, a maksimalni 4,1 GHz. Tu ujedno leži i uzrok golemoj razlici u TDP-u – usprkos napretku koji je donio 12-nanometarski proces, AMD-u i dalje kronično nedostaje megaherca u odnosu na Intelove pulene. Modelom 2700X išlo se na maksimalne performanse, ali i neoptimalnu potrošnju, dok je 2700 u ovom smislu balansiraniji. Potencijalno problematično je i to što su taktovi procesora niži i u odnosu na znatno jeftiniji model Ryzen 5 2600X.

Preporučena cijena modela 2700 je 300 USD, što je 30 dolara manje od cijene modela 2700X, a jednako cijeni Intelova Corea i7-8700, koji također ima TDP od 65 W. 2700X istodobno je 20 dolara jeftiniji od modela i7-8700K (330 naprema 350 USD). Nekako smo očekivali i da će 2700 biti jeftiniji od Intelova pandana.

Ryzen 7 2700 ima otključan množitelj, odnosno podržava overklokiranje (za razliku od Intelova i7-8700). Isporučuje se s hladnjakom, no niti približno toliko ušminkanim i moćnim kao što ima 2700X. Za razliku od skupljeg procesora, koji ima Wraith Prism hladnjak s maksimalnim rashladnim kapacitetom od 140 W, i tri odvojene zone RGB osvjetljenja, model 2700 stiže s jednostavnijim Wraithom Spire, čije ćemo mogućnosti analizirati kasnije.

Jeftiniji Ryzen 5 slijedi sličnu filozofiju razlikovanja u odnosu na brži model. Razlika u cijeni samo je 30 dolara (200 vs. 230), jeftiniji procesor ima nižu potrošnju i niže radne taktove. Konkretno, model 2600 ima TDP od 65, a 2600X od 95 W. Niža potrošnja rezultat je korištenja nižih radnih taktova, koji prema svemu sudeći, bolje odgovaraju proizvodnom procesu GlobalFoundriesa. Osnovni takt je 3,4 GHz (3,6 na 2600X), a maksimalni Boost ide do 3,9 GHz (4,2 na 2600X).

Svi Ryzeni 5, pa tako i ovaj, raspolažu sa šest fizičkih jezgri, za razliku od Ryzena 7, koji imaju po osam. Samim time, ti procesori zanimljiviji su igračima ograničenijeg budžeta jer po pristupačnoj cijeni nude solidan broj jezgri i visoke taktove. Jeftiniji Ryzen 5 opremljen je hladnjakom Wraith Stealth, najjednostavnijim među hladnjacima Wraith koji stižu s procesorima Ryzen.

Performanse u testovima

S obzirom na to da raspolažemo hrpom rezultata testiranja od ranije, najnovije Ryzene nije bilo teško smjestiti u odgovarajuću nišu. Nažalost, na raspolaganju nam nisu bili Intelovi procesori jednake cijene – Core i7-8700 i i5-8500, no u tablici ćete naći brže modele koji podržavaju overklokiranje, a koji mogu poslužiti kao referenca. Sve smo ih testirali u kombinaciji s MSI-jevom GTX-icom 1080 Ti i 16 GB G.SKILL-ove DDR4 memorije na taktu od 3.200 MHz.

Rezultati su zapravo dosta zanimljivi. Na tvorničkim taktovima Ryzen 7 2700 u testovima koji ne iskorištavaju potpuno blagodati njegovih osam jezgara, ima nešto niže performanse od jeftinijeg Ryzena 5 2600X. S obzirom na vrlo malenu razliku u cijeni u odnosu na Ryzen 7 2700X, ako ne namjeravate overklokirati, slabiji osmerojezgreni procesor nema baš previše smisla. OK, potrošnja je drastično niža, no većini korisnika to će malo značiti u odnosu na niže performanse i slabiji hladnjak. Samim time, Ryzen 7 2700 zanimljiv je za dvije grupe korisnika – overklokerima koji ionako ne planiraju koristiti box hladnjak, te korisnicima koji žele složiti vrlo kompaktno računalo s osmerojezgrenim procesorom.

Ryzen 5 2600 ispunjava posve istu ulogu, ali u drugoj tržišnoj niši. U sirovom omjeru performansi i cijene nudi više nego 95-vatni 2600X, no malena razlika u cijeni mnoge će potaknuti da kupe skuplji procesor.

Hlađenje i overklokiranje

S obzirom na to da AMD-ovi procesori, za razliku od Intelovih pandana jednake cijene, nude overklokiranje, ta njihova značajka zaslužuje dodatnu analizu. Kako biste ih overklokirali, možete koristiti bilo koju Socket AM4 ploču, ne samo one temeljene na X370 ili X470 čipsetu. Slabije ploče imat će i slabije mogućnosti overklokiranja, no u praksi je razlika zapravo minimalna kada se koristi konvencionalno hlađenje – zračni ili vodeni hladnjaci. U našem slučaju procesori su bili hlađeni NZXT-ovim Krakenom X41, vodenim hlađenjem sa 140-milimetarskim radijatorom, koji smo opremili s dva ventilatora radi boljih performansi. Koristeći stabilan napon od 1,4 volta, Ryzen 2600 podigli smo na 4 GHz, a Ryzen 2700 na 4,15 GHz. Maksimalna temperatura pod opterećenjem digla se u slučaju slabijeg procesora s 54 na 68 stupnjeva, a skuplji procesor skočio je s 47 na 81 stupanj, ništa čudno s obzirom na dvije dodatne jezgre i viši postignuti takt. U oba slučaja postignuti taktovi viši su od maksimalnih koje procesor na tvorničkim postavkama postiže s tehnologijama Precision Boost 2 i XFR2, što je svakako pohvalno.

Naše primjerke Ryzena 2600X i 2700X podigli smo svojedobno i na nešto višu razinu – 4,15, odnosno 4,25 GHz, ali teško je reći je li riječ o boljim primjercima procesora (dakle, o sreći) ili X modeli imaju tvornički bolju toleranciju na povećanje takta. S obzirom na dosadašnja iskustva, skloni smo vjerovati da skuplji procesori jednostavno bolje rade, jer je tvornička selekcija odrađena prema tom parametru.

Vjerojatno ste uočili da smo kod Ryzena 2700 na tvorničkim postavkama izmjerili mnogo nižu temperaturu nego kod jeftinijeg i “manjejezgrenijeg” Ryzena 2600. Razlog je u nižem radnom taktu skupljeg procesora. 2600, hlađen Krakenom, pod punim opterećenjem ide do 3,55 GHz, a 2700 ide do 3,4 GHz. No što se događa u kombinaciji s box hladnjacima? Kao što znamo, Precision Boost 2 i XFR2 funkcioniraju bolje s boljim hlađenjem. To se vidi i u praksi – maksimalni takt koji postiže Ryzen 2600 u kombinaciji s Wraithom Stealth, za 50 MHz je niži u odnosu na rad s Krakenom, a ista je situacija s Ryzenom 2700 i njegovim Wraithom Spire.

Iako bi se iz ovog moglo zaključiti da dva Wraitha odrađuju jednako dobar posao, to zapravo nije tako. Na tvorničkim postavkama pod punim opterećenjem Wraith Spire svojeg osmerojezgrenog Ryzena drži na maksimalnoj temperaturi od 68 stupnjeva, a Wraith Stealth dozvoljava Ryzenu 2600 da dosegne čak 80 stupnjeva. Razlika u buci također je na strani snažnijeg hladnjaka, a tu je i vrlo lijepo osvjetljenje u obliku RGB LED prstena na obodu ventilatora i bijelim LED-icama osvijetljenog AMD logoa. Hladnjak se isporučuje s kabelom kojim ga možemo priključiti na RGB konektor na matičnoj ploči, i tako pomoću softvera ploče kontrolirati osvjetljenje.