Ministarstvo kulture i medija ovog je tjedna službeno potvrdilo da su stare fotografske tehnike postale nematerijalnom baštinom naše zemlje – Umijeće izrade fotografija povijesnim fotografskim procesima ušlo je, naime, u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pokretač tog upisa bio je Foto klub Siscia obscura iz Siska i njegov osnivač Miroslav Arbutina – Arbe. Tri godine dokazivalo se radom, projektima i tečajevima da stare fotografske tehnike zavrjeđuju biti upisane u registar, kaže Arbe.

Povijesno naslijeđe

Umijeće izrade fotografija povijesnim fotografskim procesima iznimno je rijetka vještina koju prakticira tek mali broj fotografa na području današnje Republike Hrvatske. Riječ je o izradi fotografija procesima kojima su se fotografi služili kroz povijest od sredine XIX. do druge polovice XX. stoljeća, a koji su danas – uslijed ubrzanoga razvoja fotografske tehnologije – na margini fotografske produkcije i gotovo u potpunosti izvan njezine komercijalne primjene, pojašnjavaju svoju odluku iz Ministarstva kulture i medija.

Iako danas poznato i dostupno tek rijetkim praktičarima fotografije, umijeće izrade fotografija procesima koje danas nazivamo povijesnima tijekom gotovo 150 godina bilo je dio standardne fotografske prakse. Tako su od 1839. godine kao "rođendana" fotografije pa do njezina ulaska u digitalno doba pri izradi fotografskih snimaka primjenjivani brojni postupci kojima je taj medij sustavno unaprjeđivan i tehnički poboljšavan, te su upravo tim procesima nastali i neki od najvrjednijih objekata hrvatske fotografske baštine. Javnosti danas malo poznati pojmovi poput cijanotipije, ambrotipije, ferotipije, slanoga papira, kolodijskih negativa, albuminskih, uljenih i karbonskih otisaka, gumenih i gumenih bikromatnih otisaka, nekoć su bili dio svakodnevne fotografske prakse, a danas ih se zajednički naziva "alternativnim" odnosno povijesnim fotografskim procesima.

Analogni i složeni procesi

Izrada fotografija povijesnim fotografskim procesima u potpunosti je analogna u svim fazama i uključuje ručno senzibiliziranje podloge (najčešće stakla, metala ili papira) kemikalijama ne bi li ona postala osjetljiva na djelovanje elektromagnetskoga zračenja, njezino eksponiranje u fotoaparatu ili u kontaktu s transparentnim fotografskim objektom ranije generacije, razvijanje fotografske slike kako bi postala vidljiva te njezino fiksiranje ne bi li ostala postojana na svjetlosti.

Tako dobivena fotografija nerijetko se zaštićuje nanošenjem dodatnoga zaštitnog premaza u svrhu osiguranja njezine dugoročna postojanosti te poboljšane otpornosti na fizičku manipulaciju objektom. S obzirom na neminovnu kemijsku degradaciju fotografskih objekata, fotografije danas izrađene nekim od povijesnih fotografskih procesa pružaj u nam – osim posebnoga estetskog dojma – također i jedinstveni uvid u izvornu pojavnost brojnih objekata fotografske baštine koji su tijekom godina izblijedjeli i promijenili boju te ih danas nije moguće vidjeti na način na koji su ih gledali u vrijeme njihova nastanka.

Upravo zbog kompliciranoga postupka izrade, ovo umijeće danas u svijetu prakticira relativno malen broj fotografa. Na području Hrvatske svega je nekoliko praktičara povijesnih fotografskih procesa koji, koliko je poznato, djeluju u Zagrebu, Sisku i Osijeku. Među njima se – kao najdugovječniji i s najrazgranatijom djelatnošću – osobito ističe sisački Foto klub Siscia obscura.

Uzimajući u obzir sve navedeno izrada fotografija povijesnim fotografskim procesima upisuje se u Registar kulturnih dobara RH kao umijeće, ali također i kao pokazatelj kontinuiteta analogne fotografske produkcije i u digitalnome dobu – zaključak je odluke Ministarstva.

Sličan proces pokrenulo je bilo nedavno Njemačko vijeće za fotografiju, s ciljem zaštitite i očuvanja naslijeđa analogne fotografije. Nakon njih, Hrvatska postaje tek druga zemlja svijeta koja je na ovaj način formalno zaštitila stare fotografske tehnike.