Šveđani prvi na svijetu izradili – drveni tranzistor
Maleni elektronički sklop, koji je osnova poluvodičkih čipova, izrađen je od prirodnog materijala, u nešto većem i rudimentarnijem obliku. Unatoč tome, drveni je tranzistor funkcionalan
U narodu postoji izreka koja kaže da je sve moguće "osim drvene peći", pa stoga možda i ne čudi da je netko izradio – drveni električni tranzistor. Učinili su to znanstvenici sa švedskog sveučilišta Linköping i Kraljevskog instituta za tehnologiju KTH, čime se nadaju da su otvorili novu eru u razvoju ekološki prihvatljivijih rješenja u području elektronike, i to one načinjene od prirodnih materijala.
Tranzistor je, kažu, izmišljen prije stotinjak godina i predstavlja jednu od ključnih inovacija u tehnološkom razvoju čovječanstva. Zadatak mu je regulirati protok električne struje kroz njega, može poslužiti i kao prekidač, a na temelju tranzistora na nanometarskim razinama danas se proizvode svi poluvodički čipovi na svijetu. Za njih su nužno potrebni metali poput silicija – sve do sada. Ova ekipa znanstvenika uspjela je, kao prva na svijetu, stvoriti tranzistor načinjen od drva.
Ispražnjena balza
"Osmislili smo do sada neviđen princip. Da, drveni je tranzistor spor i glomazan, ali radi i ima ogroman potencijal za daljnji razvoj", poručuju. U izradi je korišteno drvo balze, ujednačene unutarnje strukture, iz kojeg je uklonjen lignin. Uklanjanjem tog sastojka, u materijalu su ostala celulozna vlakna s praznim kanalima, koji su potom popunjeni vodljivim polimerom PEDOT:PSS. Drvo je tako dobilo svojstvo električne vodljivosti, a od njega je potom izrađen spomenuti drveni tranzistor.
Trenutačno je ovakav sklop u stanju kontrolirati protok i zadržati željenu razinu izlazne struje, a može poslužiti i kao prekidač, doduše s priličnim vremenskim odmakom. Za isključivanje mu je, od zadanog signala, potrebno oko sekunde, a za uključivanje oko pet sekundi.
"Nismo izradili drveni tranzistor s nekom posebnom primjenom na umu. Učinili smo to zašto što možemo. Ovo je temeljno istraživanje, pokazuje što je moguće, a nadamo se da će inspirirati daljnja istraživanja koja bi mogla dovesti do primjene tehnologije u budućnosti", poručio je voditelj projekta, profesor Isak Engquist iz Laboratorija za organsku elektroniku sveučilišta Linköping.
