Znanost

Fekalni darivatelj iz nužde

Igor Berecki ponedjeljak, 31. prosinca 2018. u 07:00

Pokušali ste postati dobrovoljni darivatelj krvi, ali su vas odbili iz zdravstvenih razloga? Ne očajavajte: možda ste sasvim pogodni za darivatelja - fekalija

Zdravo ljudsko crijevo je udobni, topli dom za otprilike 250 do 500 sojeva tzv. 'dobrih' bakterija, čiji ukupni broj prema nekim procjenama dosiže između 30 i 400 trilijuna. Ako je poznato (a sada će i vama postati poznato) da je ljudsko tijelo 'sastavljeno' od 50 do 750 trilijuna stanica, jednostavna nam matematika govori da na svaku ljudsku stanicu u našem tijelu dolazi otprilike po jedna crijevna bakterija.

Shit happens

Ta nezanemarivo fascinantna količina mikroorganizama (poznatija pod zajedničkim imenom crijevni mikrobiom) s kojom živimo u nerazdvojnoj doživotnoj simbiozi, posljednjih je godina sve učestalije u žarištu interesa bioloških znanosti. Ništa čudno, jer crijevne bakterije su moćan modifikator našega zdravlja i bolesti, i to ne samo zbog toga što svojom količinom i biokemijskom aktivnošću kontroliraju i reguliraju probavu i promet tvari između crijeva i organizma.

Pojednostavljena lista glavnih utjecaja koje crijevne bakterije imaju na zdravlje i funkcionalnost ljudskog organizma (klik na sliku za uvećanje)
Pojednostavljena lista glavnih utjecaja koje crijevne bakterije imaju na zdravlje i funkcionalnost ljudskog organizma (klik na sliku za uvećanje)

Nimalo pretjerano je reći da naš crijevni mikrobiom ima značajnu, pa i presudnu ulogu u većini sranja koja nam se događaju. Od doslovnog - u smislu pražnjenja crijeva - do onog u prenesenom 'oh, shit!' značenju kada govorimo o zdravlju i bolesti.

Crijevnim bakterijama se zadnjih godina pripisuje važna uloga u nastanku ili u utjecaju na tijek i težinu mnogih bolesti: od onih posve logičnih - kao što su upalne bolesti crijeva, opstipacija, pa i karcinom debelog crijeva - sve do onih koje na prvi pogled uopće ne bi trebale biti povezane sa sićušnim stanovništvom naših fekalija: autoimune bolesti, Alzheimer, autizam, reumatoidni artritis, dijabetes, multipla skleroza, parkinsonizam...

Unikatni fekalni otisci 

Kroz rezultate sve brojnijih istraživanja sve se više dokazuje i ističe nezamjenjiva uloga crijevnog mikrobioma u stvaranju, održavanju i regulaciji naše normalne imunosti. Interakcija crijevnih bakterija s našim imunim stanicama je obilna, kontinuirana i uzajamno korisna. Štoviše, postoji sve veći broj dokaza da su dijelovi genoma, komadići DNK crijevnih bakterija ugrađeni u ljudsku DNK kao njezin nerazdvojni, normalno funkcionirajući dio. O toj čudesnoj genetički isprepletenoj simbiozi čovjeka i njegovih bakterija pročitajte u okviru uz tekst.

Već desetljećima postoji  značajno (i financijski nezanemarivo!) nutricionističko i medicinsko-farmakološko tržište probiotika, 'dobrih i korisnih' crijevnih bakterija, najčešće iz rodova laktobacilusa i bifidusa uzgojenih u kontroliranim uvjetima i 'zapakiranih' u razne acidofilne jogurte ili u kapsule i otopine za medicinsku upotrebu. Te probiotičke bakterije bi trebale imati ulogu kolonizatora i 'naseljavati' opustošene dijelove crijeva u bolestima kod kojih je uništena ili u znatnijoj mjeri poremećena normalna crijevna flora.

Međutim, novija istraživanja pokazuju da probiotici ni izdaleka nisu korisni kako se ranije smatralo. Svaki čovjek, naime, osim jedinstvenog otiska prsta ima i jedinstven 'crijevni bakterijski otisak': s obzirom na to da crijevne bakterije predstavljaju nezanemariv dio našeg organizma, svatko od nas ima formiran svoj unikatni mikrobiom, svačije govance sadržava neponovljivu kombinaciju korisnih bakterijskih kolonija. Stoga je unošenje generičkih zamjena za prirodnu kombinaciju crijevne flore u medicinskom smislu skoro pa beskorisno.

Kada govno padne u ventilator...

Ta neučinkovitost običnih probiotika posebice je vidljiva kod ozbiljnih poremećaja crijevnog mikrobioma, štono se kaže 'when shit hits the fan', primjerice kod infekcija agresivnom bakterijom Clostridium difficile. Osim što je uzročnik teških, krvavih i gnojavih infekcija, Clostridium je žilava i otporna beštija, pa u terapiji zahtijeva kombiniranje više snažnih antibiotika u visokim dozama s redovitom neželjenom posljedicom: osim što agresivna terapija (ne)uspije uništiti Clostridium, istovremeno napravi apokaliptički pokolj korisnih bakterija i 'sterilizira' crijevo.

Normalna sluznica crijeva (lijevo) i upalno oštećena sluznica nakon infekcije bakterijom Clostridium difficile (desno)
Normalna sluznica crijeva (lijevo) i upalno oštećena sluznica nakon infekcije bakterijom Clostridium difficile (desno)

Oporavak crijeva od takvih infekcija i tako agresivnog liječenja je mukotrpan i dugotrajan, obilježen je teškim proljevima i nepodnošenjem hrane, lošom probavom i gubitkom imuniteta, prvenstveno zato što davanje 'laboratorijskih' probiotika jednostavno ne može zamijeniti uobičajeno bogatstvo prirodnih 500-tinjak vrsta 'domaćih' crijevnih bakterija.

Spas je pronađen u jednostavnom rješenju: konzumaciji fekalija! Unošenjem „zdravih“ fekalija (onih koje ne sadržavaju patogene bakterije nego na stotine korisnih kolonija crijevne flore), oboljelo crijevo će biti naseljeno fiziološkom 'lepezom' crijevnih sojeva, koja će potom s jedne strane ubrzati oporavak svih crijevnih funkcija (od probavnih do imunoloških), a s druge strane će svojim prirodnim razmnožavanjem u normalnom staništu 'istisnuti' van patološke bakterije.

Tuđi drek u vašem crijevu

Ta ideja - unošenje tuđih govana u svoja crijeva - naziva se fekalna mikrobiotična transplantacija (FMT) i sve je prisutnija u medicinskoj praksi. Recimo, u SAD je humani feces registriran kao eksperimentalni lijek još 2013. godine. Istraživanja su pokazala da je feces zdravih donora (da, ljude koji su dobrovoljni darivatelji zdravih govana se naziva 'fekalnim donorima') u 85 do 90% slučajeva učinkovitiji (i daleko jeftiniji!) u liječenju Clostridium-infekcija nego primjena snažnih antibiotika.

Sve što vam treba da postanete radosni donor fekalija: šarena reklamica i na njoj link s detaljnim uputama
Sve što vam treba da postanete radosni donor fekalija: šarena reklamica i na njoj link s detaljnim uputama

Potencijalni fekalni donori se odabiru temeljitim probirnim testovima; bliska rodbina pacijenta je napogodnija upravo zbog genetske sličnosti i približno jednakog 'fekalnog otiska prsta' kojega smo naveli u prethodnom tekstu. Kada se potvrdi da donor ima zdrav feces bez patogenih bakterija, on uobičajenim putem donira stolicu (mislim, ne onu za sjedenje... kužimo se, ne?) koja se obradi tehnikom liofilizacije, to jest suhog smrzavanja (freeze-drying) i potom 'pakira' u kapsule identične bilo kojim kapsulama koje sadrže uobičajene lijekove. A onda ih pacijent popije. Sve skupa sa suho-smrznutim govancem u njima. 

Ekipa s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) je još 2012. utemeljila prvu javnu banku doniranih fekalija u SAD (www.openbiome.org). Nedugo potom su u Nizozemskoj izrađeni precizni protokoli za provođenje fekalne mikrobiotične transplantacije usklađeni sa zdravstvenim propisima Europske Unije.

Medicinski kontrolirana konzumacija fekalija ne samo da je zdravstveno korisna, već je i detaljno zakonski regulirana. Stoga, darujmo i jedimo fekalije! Zdravo je.

 

 

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.