Mjerenje zaraznih bolesti: koja je najteža?

Na pitanje iz naslova, eto vam odgovora u podnaslovu: najteža zarazna bolest je ona koja inficira velik broj ljudi i pritom ima visoku stopu smrtnosti unatoč zdravstvenim intervencijama. A to je...

Igor Berecki subota, 22. rujna 2018. u 06:30

Biološke znanosti su vrlo rijetko matematički "čiste", binarne: one ne funkcioniraju kao jednostavni false or true. U biološkim znanostima dva i dva jesu četiri... najčeće. Možda. Ponekad. Negdje između tri i pet... otprilike.

Mjerenje nemjerljivog

Iako medicina po definiciji jest egzaktna znanost, egzaktnost u medicini ipak nije apsolutna, što je uostalom i razumljivo: medicina se bavi živim, vrlo diferentnim i varijabilnim organizmima u živom, diferentnom i vrlo varijabilnom okruženju, kao i njihovim uzajamnim odnosima, također vrlo diferentnim i varijabilnim. Zbog toliko dinamičnih varijabli nakupljenih na jednom mjestu, donošenje odluka i iznalaženje rješenja u medicini je prilično kompliciran i nepouzdan zadatak.

Eto, primjerice, jedno naizgled jednostavno pitanje: „Koja bolest je najteža?“ ne može dati jednoznačan odgovor, jer -- na što se točno misli pod „težina bolesti“? Na subjektivan osjećaj boli i patnje bolesnika? Na količinu (ili cijenu?) lijekova i medicinskih postupaka potrebnih da se bolesnika izliječi? Na ukupan broj oboljelih u nekom vremenskom razdoblju? Na postotak smrtnih ishoda?

Jedan od mogućih načina da se takva ne-binarna fuzzy-logika bioloških znanosti koliko-toliko standardizira i svede na neke zajedničke nazivnike, jest statističko indeksiranje bioloških svojstava u odnosu na zadane paramete.  Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) je u nedavnom istraživanju usporedio težinu 31 zarazne bolesti korištenjem DALY-indeksa, jednoga od pokazatelja težine bolesti u općoj populaciji (a što je uopće DALY, piše u okviru uz tekst).

U radu objavljenom u časopisu Eurosurveillance, istraživači ECDC-a su izvijestili o mjerenju težine bolesti i DALY-indeksu za Europu u razdoblju od 2009. do 2013. godine. To je bila prva studija koja uspoređuje težinu bolesti rangiranjem zaraznih bolesti prema njihovom utjecaju na zdravlje opće populacije.

Incidencija x mortalitet

No dakle, koja je zarazna bolest najteža u Europi?

Ako biste posumnjali na meningitis, upalu pluća, HIV, tuberkulozu ili tetanus, bili biste u krivu. Bjesnoća? Ebola? Ni blizu.

Zarazna bolest koja uzrokuje najveći teret na zdravlje ljudi u Europi je - gripa. Ne samo da od nje obolijeva velik broj ljudi (visoka incidencija), nego ima i visoku stopu smrtnosti (visok mortalitet), posebice kod starijih osoba ili ljudi s kroničnim stanjima kao što je imunosupresija, bolesti jetre i neurološke bolesti, te dijabetes, srčano-žilne bolesti ili kronične bolesti pluća.

DALY-indeks smješta gripu u kvadrant najtežih bolesti (visoka incidencija i visoka smrtnost)
DALY-indeks smješta gripu u kvadrant najtežih bolesti (visoka incidencija i visoka smrtnost)

Rezultati ovakvih indeksiranja bolesti i njihovog utjecaja na populaciju mogu pomoći u donošenju epidemioloških i ekonomski najopravdanijih odluka o mjerama sprečavanja zaraznih bolesti.

Cijepljenje smanjuje populacijsko opterećenje težinom bolesti

U primjeru gripe, države članice EU su se obvezale na cijepljenje najmanje 75% osoba iz rizičnih skupina, no do sada su samo Velika Britanija i Nizozemska dosegnule taj cilj (što je i inače loš rezultat, kojega će Brexit i dodatno pokvariti). U nekim državama su kampanje namijenjene podizanju svijesti o potrebi cijepljenja starijih osoba bile uspješne, ali se premalo usredotočilo na druge ciljne skupine kao što su trudnice i osobe s kroničnim bolestima i stanjima.

Jer, mada cjepivo protiv gripe nije savršenog učinka - u smislu da ne zaštićuje u potpunosti svih 100% cijepljenih osoba od obolijevanja - ono u velikoj mjeri smanjuje populacijsku težinu bolesti: cijepljeni koji obole imaju znatno blažu kliničku sliku i kraće trajanje bolesti do oporavka, uz uvelike nižu stopu smrtnosti.

Osim toga, cijepljene osobe znatno manje šire infekciju dalje, pa se u kvalitetno procijepljenoj populaciji smanjuje broj oboljelih. Sve to - uvršteno u formulu za izračun DALY-ja - znači samo jedno: adekvatno provedeno cijepljenje značajno smanjuje težinu gripe u populaciji.

 

 

Dr. Igor „Doc“ Berecki, rođen 1961., pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.