Nedavna studija, objavljena prošlog tjedna u časopisu JAMA Pediatrics, pokazala je da djeca koja provode više vremena „na ekranima“, tj. zaslonima elektronskih naprava, imaju slabije definirane traktove (putanje) bijele tvari u dijelovima mozga koji obrađuju jezične vještine i pismenost. Ti dijelovi uključuju i percepciju (zamjećivanje i usvajanje) jezičnih vještina, ali i izvršne lingvističke funkcije (procese koji uključuju kontrolu i koordinaciju govora i pisanja). Takva djeca su na ispitivanjima postizala niže ocjene na testovima procjene jezika i pismenosti.

Slabiji razvoj jezičnih centara

Studija je provedena u Medicinskom centru za dječje bolesti u Cincinnatiju, a procijenjivala je vrijeme koje djeca provode uz naprave s ekranima u skladu s preporukama Američke akademije za pedijatriju (AAP). Te preporuke ne samo da uzimaju u obzir vrijeme provedeno ispred zaslona, ​​već i način pristupa i korištenja ekranskih uređaja (uključujući i prijenosne uređaje), te sadržaj onoga što se na zaslonima odvija, kao i to s kim su djeca i kako komuniciraju kada gledaju u ekrane.

"Ova je studija imala namjeru utvrditi postoje li barem neki aspekti uporabe ekranskih medija koji  pružaju optimalnu stimulaciju tijekom brze, formativne faze razvoja mozga u ranom djetinjstvu", kaže John Hutton, dr. med., direktor udruge Reading & Literacy Discovery Center i glavni autor studije. "No, umjesto traženih pozitivnih učinaka na razvoj mozga, studija je pokazala suprotno: djeca koja 'vise na ekranima' imaju slabije razvijene jezične dijelove mozga."

"Premda se još ne može sa sigurnošću ustvrditi da vrijeme provedeno na ekranu zaista uzrokuje ove strukturne promjene, niti da te promjene uzrokuju daljnje dugoročne neurorazvojne rizike, ovi nalazi ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja kako bismo ih što preciznije protumačili i kako bismo mogli definirati odgovarajuća ograničenja za uporabu ekranske tehnologije u predškolskoj dobi djece." - kaže dr. Hutton

U istraživanje dr. Huttona bilo je uključeno 47 zdrave djece - 27 djevojčica i 20 dječaka u dobi između 3 i 5 godina, te njihovi roditelji. Djeca su obavila standardne kognitivne testove, te snimanje mozga magnetnom rezonancijom (MRI), radi procjene građe i i integriteta bijele tvari u mozgu. Roditelji su ispitani anketnim testom nazvanim ScreenQ, sastavljenim od 15 stavki koje analiziraju roditeljsku usklađenost s AAP-ovim preporukama o korištenju ekranskih medija. Potom su ScreenQ rezultati statistički povezani s kognitivnim rezultatima ispitivanja i MRI-nalazima, uz prikupljanje podataka o  dobi, spolu i prihodima kućanstva.

Definiranje uvjeta i granica

Od ključnih nalaza izdvajaju se činjenice da su niži ScreenQ rezultati (tj. slabije roditeljsko pridržavanje AAP-preporuka) bili statistički značajno povezani sa slabije izraženim jezičnim vještinama djece, manjom sposobnošću brzog imenovanja predmeta i slabijim usvajanjem pismenih vještina. No, ne samo u vještinama i njihovom usvajanju: niže ocjene ScreenQ-ankete povezane su s MRI-nalazom nižeg integriranja bijele tvari u mozgu, što pak negativno utječe na organizaciju neurona i njihovu mijelinizaciju (proces formiranja ovojnice oko živaca kako bi se živčani impulsi brže kretali) na mjestima u mozgu koja reguliraju jezične funkcije i druge vještine opismenjavanja.

"Uporaba medija temeljenih na ekranima sve više prevladava i količinski se povećava u kućama, posebice među školskom djecom, ali i djecom još mlađe dobi", kaže dr. Hutton. "Ovi nalazi naglašavaju potrebu za definiranjem i razumijevanjem učinaka vremena provedenog uz ekrane na dječji mozak, posebno u fazama dinamičkog razvoja mozga u ranom djetinjstvu, kako bi pružatelji zdravstvenih usluga, donositelji preporuka i naposlijetku sâmi roditelji mogli znanstveno argumentirano odrediti i postaviti uvjete i granice vremena kojega djeca provode nad sadržajima na zaslonima elektroničkih naprava."

​ ^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}