Astroimunologija u službi svemirskih putnika

Dok si zdrav, lako je boriti se s alienom koji pravi kaos po svemirskom brodu; ali ako ti zbog dugog boravka u Svemiru padne imunitet pa dobiješ proljev, 'ajde takav hrabro stani pred vasionska čudovišta!

Igor Berecki nedjelja, 27. listopada 2019. u 06:30

U ne više tako dalekoj budućnosti, svemirski putnici će se na udaljene destinacije otiskivati letovima koji će trajati znatno duže od dosadašnjeg prosjeka boravka astronauta u neposrednom okolišu Zemlje. Osim toga, ljudi još jako dugo vremena na takvim letovima posve sigurno neće putovati 'kao torbe': opušteni i besposleni svemirski turizam je ipak još uvijek daleka budućnost od znatno bliže verzije svemirskih letova tijekom kojih će svaki putnik ujedno biti i timski radnik koji na letu obavlja svoj dio zadataka tijekom misije.

Međuzvjezdani imunitet na kušnji

Iz razumljivih razloga, osim prethodne obuke i edukacije astronauti će morati ispunjavati i zdravstvene preduvjete za dugotrajan let, što će biti provjeravano prilično rigoroznim prethodnim pregledima i testiranjima. Jer, u letjelici koja se uputila na Mars najmanje od svega želimo imati člana tima kojemu će se na pola puta od 200 milijuna kilometara u beskonačnom ništavilu Svemira pogoršati neka neprepoznata kronična bolest.

No, kronične bolesti i zdravstvena stanja su već sada predvidive i poznate potencijalne komplikacije, za koje imamo učinkovito rješenje: takvim osobama će avantura dugotrajnog svemirskog putovanja biti uskraćena i prije nego što je započela.

Povraćanje u kacigu svemirskog odijela je još najmanje što se po pitanju zdravlja može zakomplicirati na dugim letovima
Povraćanje u kacigu svemirskog odijela je još najmanje što se po pitanju zdravlja može zakomplicirati na dugim letovima

Ono što još ne znamo - a čega se treba realno bojati - su promjene zdravstvenog stanja svemirskih putnika koje bi mogle nastati zbog dugotrajnog boravka u nezemaljskim okolišnim uvjetima. Naše razumijevanje mogućih reakcija ljudskog organizma na uvjete u svemirskom brodu (a izostanak gravitacije je samo kap u moru različitosti između zemaljskog i svemirskog okruženja) je u povojima, ponajviše iz razloga što su iskustva s dugotrajnim svemirskim boravkom još uvijek oskudna ili nikakva.

Vjerojatno najbolji primjer nepredvidivih zdravstvenih nepoznanica tijekom dugog boravka u Svemiru je naš imuni sustav. Imunost je u zemaljskim uvjetima naš samozatajni i tihi neprimjetni zaštitnik, no čak i vrlo male promjene u tom složenom sustavu mogu rezultirati teškim i ozbiljnim bolestima. A tijekom svemirskog putovanja se mogu pojaviti neizbježni čimbenici koji mogu ugroziti našu imunološku ravnotežu: smanjena gravitacija, radijacija, stres, promjene ciklusa sna i budnosti, psihička nestabilnost, infekcije...

ISS u visini

Svjesna negativnog potencijala ove zdravstvene problematike, NASA već nekoliko godina provodi istraživanje nazvano Integrated Immune Study, tijekom kojega je još 2014. dokazana mogućnost pojave abnormalnih promjena na imunim stanicama u krvi članova posade tijekom svemirskog leta.

U normalnim uvjetima, imuni sustav prepoznaje, napada i uništava naše tjelesne stanice koje su zaražene virusima. Ako je opća stanična aktivnost umanjena, deprimirana, tada imuni sustav više ne reagira očekivanim intenzitetom pa je organizam izloženiji virusnim bolestima. Obratna situacija može biti još i gora: ako se prekomjerno pojača aktivnost imunih stanica, mogu se pojaviti ekscesivne imunološke reakcije u vidu alergija, osipa, pa i autoimunih bolesti u kojima imuni sustav pogrešno prepoznaje vlastite zdrave stanice kao strana tijela, napada ih i destruira.

- Dobar dan, doktore. Ne osjećam se najbolje, a nalazimo se 100.000.000 km od najbliže bolnice.   - Ma sve OK, skinite se da vas pregledam!
- Dobar dan, doktore. Ne osjećam se najbolje, a nalazimo se 100.000.000 km od najbliže bolnice. - Ma sve OK, skinite se da vas pregledam!

Kroz Integrated Immune Study NASA prati promjene u imunom sustavu astronauta na (sada već uobičajenim) svemirskim letovima i zadacima tijekom misije na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS-u). Kod tih astronauta je primjerice registrirana učestalija pojava reaktivacije virusa dječjih bolesti (npr. virusa varicelle, s posljedicom izbijanja vrlo bolne upale živaca, herpes zostera), što je od ranije poznata pojava direktno vezana za opadanje normalne aktivnosti imunog sustava.

Također su analizirani citokini, proteini u krvnoj plazmi kojima je zadatak da privlače imune stanice na mjesto infekcije i potiču njihovu reakciju na invazivne mikroorganizme. U astronauta su opažene promjene u koncentraciji i aktivnosti citokina, te posljedični poremećaji funkcionalnosti nekih tipova imunih stanica ovisnih o citokinima.

Monitoriranje, dijagnostika, prevencija i liječenje

Ti preliminarni rezultati ukazuju na potrebu dublje i detaljnije analize promjena koje dulji boravak u svemiru može izazvati u imunom sustavu astronauta. Jer, realno je očekivati da su promjene koje se opažaju na astronautima s ISS-a tek naznaka mogućih ozbiljnijih poremećaja imunosti na znatno dužim, zahtjevnijim, napornijim i stresnijim misijama prema nekom asteroidu, Marsu ili još udaljenijoj svemirskoj destinaciji.

Razumijevanje 'svemirskih' promjena u imunom sustavu neophodno je za razvijanje zdravstvene strategije dugotrajnih letova, jer može pomoći znanstvenicima i medicinarima da nauče prepoznavati najranije znakove poremećaja i bolesti imunog sustava kod astronauta, kao i izradu plana i praktičnog provođenja sustava monitoriranja, ranog dijagnosticiranja i pravovremenog tretiranja kako bi bilo moguće prevenirati nastanak ozbiljnih infekcija i drugih bolesti uzrokovanih padom imuniteta astronauta.

Astroimunologija - kako stvari stoje - više nije tek imaginarna budućnost, nego je već etablirana, konkretna i u znanstvenom smislu vrlo izazovna i uzbudljiva grana medicine.

 

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.