U prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca danas je održano predstavljanje rezultata istraživanja o generičkim kompetencijama mladih informatičara "Važnosti generičkih kompetencija mladih informatičara – Što misle poslodavci?".

Istraživanje je provedeno od 10. do 31. listopada 2019. uz potporu Hrvatske udruge poslodavaca – HUP, Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i HUP HR Kluba te Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore i CISEx-a – Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera.

Generičke kompetencije važnije od tehničkih

Rezultati istraživanja pokazali su da su generičke kompetencije važnije od tehničkih. Iako gotovo polovica ispitanika (46,4%) smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, 53,6% je odabralo svoje preferencije. Vrlo uvjerljivo, njih čak 85,4% smatra da su generičke vještine važnije (48,8% ih smatra da su one puno važnije, dok ih 36,6% smatra važnijim) nasuprot 14,6% onih koji smatraju da su manje važne (1,2% da su puno manje važne, a 13,4% da su manje važnije).

Važno je istaknuti da čak 68,4% ispitanika smatra da studenti imaju dobra stručna znanja u području studija, ali im je ta kompetencija po važnosti tek na 13. mjestu (od 25 ponuđenih).

Prvih 5 kompetencija po njihovim procjenama važnosti su:

• sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (74,8%),
• sposobnost identificiranja i rješavanja problema (66,5%),
• sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%),
• sposobnost timskog rada (49%), te
• analitičko razmišljanje koje uključuje matematičke vještine (43,2%).

Od stručnih znanja koje studenti stječu tijekom studija (16,8% ispitanika ih je stavilo u 5 najvažnijih vještina), poslodavcima su važnije sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (74,8), sposobnost identificiranja i rješavanja problema (66,5%) i sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%).

U dijelu istraživanja kompetencija koje studenti posjeduju završetkom studija, poslodavci su zadovoljni onom najvažnijom – sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (52,3% smatra da ju posjeduju), sposobnostima timskog rada (39,4%) i analitičkim razmišljanjem (31,6%), dok im preostale dvije (od 5 najvažnijih) – sposobnost identificiranja i rješavanja problema i sposobnost primjene stručnih znanja u praksi više nedostaju (38,7% i 32,9%) nego što ih posjeduju (24,5% i 30,3%).

Potrebne, a nerazvijene vještine

Iako u analizi 5 najvažnijih kompetencija poslodavci iskazuju svojevrsno zadovoljstvo mladim inženjerima (za 3 od 5 vještina smatraju da ih više posjeduju, nego što su na listi onih koje studenti nemaju), već se svih 5 slijedećih (odgovornost u radu i procjena kvalitete vlastitog rada, prilagodba i djelovanje u novim situacijama, kreativnost i inovativnost u radu, sposobnost rada pod pritiskom i samostalnost u radu) nalazi na listi koje poslodavci karakteriziraju potrebnim, ali nedovoljno razvijenim tijekom studija.

Već ovaj vrlo generalni pregled ukazuje koliko su generičke vještine poslodavcima važne te daje popis najvažnijih uz apostrofiranje onih koje nisu dovoljno razvijene tijekom studija. Upravo bi akademska zajednica, tijekom studija valjala poraditi na njihovom razvoju, kako bi mladi informatičari bili što spremniji za brzo usvajanje novih znanja i vještina koje ih očekuju na prvom radnom mjestu.

"Poslodavci ukazuju na sve veću potrebu za aktivnijim provođenjem stručne prakse studenata u poduzećima te razvojem modela učenja kroz rad koji uključuju rad studenata na projektnim zadacima u suradnji s poslodavcima. Jedan od važnih aspekata je i razvoj karijernih centara na visokim učilištima jer naša praktična iskustva pokazuju da su upravo ti centri najbolja spona između studenata, nastavnika i poslodavaca", poručila je dr.sc. Katarina Pažur Aničić, docentica na Fakultetu organizacije i informatike (FOI).