Preminuo je Freeman Dyson, poznat po Dysonovoj sferi
Ovoga tjedna preminuo je teorijski fizičar i matematičar čija najpoznatija pretpostavka jest ona da bi napredna civilizacija mogla iskoristiti svu energije matične zvijezde
Tehnološki napredna izvanzemaljska civilizacija mogla bi, barem u teoriji, jednom kada dosegne najvišu razinu napretka, iskoristiti svu dostupnu energiju matične zvijezde. Uređaj kojim bi se zvijezda u potpunosti zatvorila i tako bi se svo elektromagnetsko zračenje koje emitira moglo pretvoriti u za civilizaciju korisnu energiju nazivao bi se Dysonova sfera. Ovaj hipotetski misaoni eksperiment za našu civilizaciju i dalje je u domeni znanstvene fantastike, no po njemu ćemo pamtiti čovjeka koji ga je osmislio – Freemana Dysona.
Dysonova sfera i druge ideje
Freeman Dyson preminuo je, naime, ovoga petka u dobi od 96 godina. Za života bavio se teorijskom fizikom i matematikom i u oba područja imao je zapaženih znanstvenih uspjeha. 1965. godine Nobelova nagrada za fiziku izmaknula mu je jer, prema pravilima, nju smiju podijeliti najviše do tri osobe. Dyson je, pak, u otkrićima tadašnjih nobelovaca Feynmana, Schwingera i Tomonage bio osoba koja je njihova otkrića o interakciji subatomskih čestica matematički povezala u jednu cjelinu – no, bio je četvrti u nizu i tako ostao bez ovog priznanja. Ipak, za života je primio brojne druge znanstvene nagrade i počasti.
U popularnoj znanosti Dyson će ostati zapamćen po hipotezi o već spomenutoj sferi, osmišljavanju malenog i sigurnog nuklearnog reaktora za stvaranje izotopa u bolnicama, ili po futurističkom dizajnu raketnog pogona čiji izvor energije su nuklearne bombe. Opsesija su mu bila svemirska putovanja i napredne tehnologije koje bi ih omogućile, a sudjelovao je i u pokretanju misije Breakthrough Starshot kojim bi ljudi poslali letjelice do zvijezde Alpha Centauri, 4,37 svjetlosnih godina od Zemlje.
U nastavku: Upute o tome kako izgraditi Dysonovu sferu iz radionice edukativnog YouTube kanala Kurzgesagt
