Upadanje u tuđe Zoom konferencije je kažnjivo zatvorom
Pojava "Zoombombinga", popularizirana u posljednjim tjednima kada velik broj ljudi radi od kuće i održava sastanke putem Zooma, ne bi se mogla okarakterizirati kao bezazlena
U situaciji kada velik broj ljudi radi od kuće, a videokonferencije su im glavni način održavanja sastanaka i općenito kontakata sa suradnicima (ili čak obitelji i prijateljima), iznimno se popularnom pokazala aplikacija Zoom. Ista je, pisali smo o tome nedavno, unatoč brojnim sigurnosnim problemima, u kratkom vremenu pridobila povjerenje višestruko većeg broja korisnika nego prije COVID-19 "karantene" – tijekom ožujka došli su do 200 milijuna aktivnih korisnika dnevno.
Nakon što su ih zapljusnule salve kritika na račun sigurnosti, vlasnici Zooma odlučili su pojačati mjere sigurnosti, zaustaviti sav razvoj novih funkcija na 90 dana, te se posvetiti, među ostalim, sprječavanju hakerskih upada u tuđe videokonferencije, tzv. Zoombombinga. Povukli su već nekoliko poteza u tom smjeru, a istom su se pojavom pozabavili i federalni tužitelji u SAD-u.
Iz ureda državnog odvjetnika u Michiganu, primjerice, javno su upozorili hakere da je upadanje u tuđe virtualne sastanke kazneno djelo za koje će se izricati zatvorske kazne.
Situacija u Hrvatskoj
Iako ne znamo koliko Zoom ima korisnika u našoj zemlji, iz iskustva će svatko tko je prisiljen raditi od kuće posvjedočiti da se mnogo toga već sada obavlja preko Skypea, Zooma, ili neke slične aplikacije. Pogledali smo stoga što o pojavi upadanja i ometanja elektroničkih komunikacija (dakle i o Zoombombingu) kažu naši zakoni.
U Kaznenom zakonu Republike Hrvatske (čl. 266. do 273.) opisana su kaznena djela kibernetičkog kriminala: neovlašteni upad u računalnu mrežu, računalo ili neko drugo informatičko sredstvo, presretanje računalnih podataka, elektronske pošte i sl.
Dođe li, dakle, do toga da se protiv "hakera" koji upadaju u Zoom sastanke pokrene kazneni postupak, isti bi i u Hrvatskoj mogli završiti u zatvoru. Ovisno o tome kako tužitelj okarakterizira djelo i o tome tko je bio žrtva, zatvorska kazna mogla bi iznositi do najviše dvije ili tri godine. U slučaju da nedjelo bude usmjereno na tijela državne vlasti ili neke međunarodne organizacije kojih je Republika Hrvatska član, najviša se kazna penje do čak pet godina zatvora.
