Znanost

Šamanski psihodelični napitak ayahuasca: eliksir za poticanje stvaranja novih moždanih stanica

Igor Berecki četvrtak, 26. studenog 2020. u 05:30

Mišji mozgovi natopljeni ayahuascom stvaraju nove neurone koji im pomažu u ostvarivanju boljih rezultata u zadacima pamćenja. Produkcija novih neurona bi kod ljudi mogla imati terapijsku primjenu u liječenju neurodegenerativnih bolesti

Halucinogene biljke dio su tradicijske kulture i medicine praktički svih značajnijih i manje značajnih svjetskih civilizacija, od Centralne Afrike u kojoj je sveta biljka iboga tisućljećima korištena za 48-satno psihodelično izvantjelesno povezivanje s drevnim mudrostima i znanjima predaka, preko pustinjskih teksaško-meksičkih transcendentalno prostorno-vremenskih iskustava s meskalinskim peyote-kaktusima ili pak južnomeksičkih nadrealnih gljivarskih doživljaja nakon konzumacije psilocybe, kao i južnoameričkog poteza na liniji Ande-Amazona gdje se tradicionalno ližu žabe i kuha čaj od ayahuasca-caapi-yagé, pa sve do prizivanja poruka iz spiritualnih dubina Sile po imenu „vu“ uz pomoć biljke yagona (kava-kava) na polinezijskim otocima Vanuatu i Fiji, i naposlijetku domaće euro-tradicije opasnog poigravanja s pravilnim doziranjem uvaraka od atropinske beladone, mandragore ili spektakularno halucinantne bunike.

Standardizacija tradicionalnih medicinskih pripravaka

Većina tih navedenih biljaka, koliko god duboko ukorijenjena u tradiciju i alternativno-medicinsku praksu, zadnjih pola stoljeća doživljava svojevrsno „osuvremenjavanje“: kroz napredak analitičkih metoda biokemijskih znanosti i saznanja iz područja farmakologije i farmakodinamike, definirane su i kemijski izolirane njihove bioaktivne komponente – kemijski spojevi (najčešće iz skupine alkaloida) koji su odgovorni za učinke na tijelo i psihu konzumenata, kao i biokemijski mehanizmi njihovog djelovanja na stanične receptore, neuronske sinapse i duboke acocijativno-bihejvioralne moždane centre.

Ekvadorski šaman u berbi sirovina za kuhanje ayahuasce
Ekvadorski šaman u berbi sirovina za kuhanje ayahuasce

Iz mnogih biljaka korištenih u tradicionalnim šamansko-druidskim seansama i magijskim postupcima suvremena je medicina uspjela izdvojiti i pročistiti, te standardizirati doziranje farmakoaktivnih molekula, pronalazeći njihovo mjesto i ulogu u postupcima „zapadnjačke“, znanstvenim metodama osnažene medicine. A mnoge su još uvijek predmet proučavanja, laboratorijskih i kliničkih analiza, farmakodinamskih mjerenja i kalibracijskih postupaka u ispitivanjima njihovih izoliranih, koncentriranih kemikalija – isprva, kako je to u znanstvenom svijetu uobičajeno, na laboratorijskoj razini (stanice, tkiva i pokusne životinje), a potom, ukoliko se pokažu djelotvorne i bez neželjenih učinaka, kreću u kliničke faze ispitivanja na dobrovoljcima.

U jednoj novoj studiji, provedenoj u istraživačkim laboratorijima Sveučilišta Complutense u Madridu, proučavan je šamanski psihodelični amazonski uvarak ayahuasca, halucinogeni napitak koji se priprema od lišća grmolike biljke Psychotria viridis te od stabljike biljke Banisteriopsis caapi. Iako se taj napitak već tisućama godina u autohtonim zajednicama koristi kao duhovni sakrament, njegova je potencijalna uloga u liječenju neuroloških i emocionalnih poremećaja posljednjih godina izazvala veliki porast zanimanja zapadne znanstvene zajednice.

Malo halucinacije, pa malo neurogeneze

Znanstvenicima je već od ranije bilo poznato da ayahuasca sadrži psihoaktivni spoj DMT (N,N-dimetiltriptamin) koji je odgovoran za halucinogenu komponentu djelovanja, no u novijim analizama su u njemu definirani spojevi harmin i tetrahidroharmin, dvije organske molekule koje u laboratorijskim uvjetima, na pokusnim stakalcima, imaju specifičnu i zanimljivu sposobnost da nezrele i nedefinirane matične stanice potiču na sazrijevanje u zrele, nove moždane stanice (neurone).

Tradicijski način kuhanja ayahuasce još uvijek je "ručni rad", no uskoro bi mogao biti zamijenjen automatiziranim postupcima u farmakološkim pogonima
Tradicijski način kuhanja ayahuasce još uvijek je "ručni rad", no uskoro bi mogao biti zamijenjen automatiziranim postupcima u farmakološkim pogonima

Kako je, međutim, očito da postoji prilično velika razlika između sterilne staklene laboratorijske posude i stvarnog, živog mozga, znanstvenici su tijekom posljednjih godina usmjerili svoj rad prema nastojanjima da utvrde je li taj napitak koji potiče halucinogene vizije sposoban potaknuti i stvaranje novih neurona u hipokampusu, dijelu mozga koji je u velikoj mjeri odgovoran za regulaciju procesa pamćenja i učenja.

Inače se „rađanje neurona“, neurogeneza, sastoji od tri glavne faze - od proliferacije (umnožavanja) matičnih stanica kako bi se stvorili nezreli neuroni (neuroblasti) u dijelu hipokampusa zvanom gyrus dentatus); potom slijedi migracija tih neuroblasta u tzv. granularni dio hipokampusa, gdje se naposlijetku proces neurogeneze dovršava sazrijevanjem (diferencijacijom) neuroblasta u zrele, funkcionalne neurone.

Bildanje memorije drogiranih miševa

Neurogeneza je posebno interesantna iz razloga što je u ljudi prirodna sposobnost stvaranja novih neurona iz matičnih stanica inače ograničena samo za razdoblje fetalnog razvoja živčanog sustava i tijekom vrlo ranih razdoblja života; jednom kada odrastemo, naši neuroni više nisu sposobni nanovo se stvarati ni regenerirati, pa je u ljudi svaka neurodegenerativna bolest (koja izaziva trajna oštećenja i smrt neurona) nepovratan, ireparabilan proces: jednom propalom neuronu nema ni spasa ni zamjene.

Stoga, kako bi utvrdili imaju li harmin i tetrahidroharmin utjecaja na proces sazrijevanja neurona u odraslim, zrelim, živim mozgovima, istraživači su šamanski napitak, svježe skuhanu ayahuascu, ubrizgali laboratorijskim miševima - izravno u mozak.

Obojani histološki preparat hipokampusa miševa tretiranih harminom (lijevo) i tetrahidroharminom (desno): crveno su stari, zreli neuroni, a zeleno obojani su novi neuroni diferencirani iz matičnih stanica
Obojani histološki preparat hipokampusa miševa tretiranih harminom (lijevo) i tetrahidroharminom (desno): crveno su stari, zreli neuroni, a zeleno obojani su novi neuroni diferencirani iz matičnih stanica

Objavljujući svoja otkrića u nedavno objavljenom radu u časopisu Translational Psychiatry, autori studije otkrivaju kako je ayahuasca ne samo potakla neurogenezu kod odraslih miševa, već i da su „drogirani“ glodavčići imali značajno bolje rezultate pri rješavanju zadataka pamćenja od onih čiji mozgovi nisu bili tretirani tim napitkom. Prva histološka i histokemijska analiza mišjih mozgova pokazala je kako je primjena ayahuasce unutar mozga uzrokovala dvije od tri faze neurogeneze: proliferaciju i diferencijaciju neuronskih matičnih stanica.

Potaknuti ovim rezultatom, autori studije su – u želji da utvrde jesu li te proliferirane i diferencirane stanice uspjele i migrirati u granularni dio hipokampusa i tamo postati funkcionalne, ubrizgavali ayahuascu drugoj skupini miševa višekratno tijekom puna tri tjedna, a potom im postavili niz zadataka dizajniranih za procjenu pamćenja i učenja. I zaista: činjenica da su miševi znatno bolje obavljali zadatke nakon što su prošli tretman ayahuascom sugerira da su novonastali neuroni stvoreni iz matičnih stanica doista postali zreli i funkcionalni, pojačavajući kognitivne sposobnosti laboratorijskih životinja.

Popravak mozga bez psihodelije

Autori studije kažu da ovo bi otkriće moglo otvoriti vrata za nove terapijske opcije u liječenju neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzeimerova, Parkinsonova i Huntingtonova bolest i ALS (amiotrofična lateralna skleroza), koje karakterizira odumiranje neurona u ključnim područjima mozga. "Namjera je aktivirati našu uspavanu sposobnost stvaranja neurona i na taj način nadomjestiti neurone koji odumiru kao posljedica bolesti", objasnio je autor studije José Ángel Morales u tiskovnoj izjavi. "Ova studija pokazuje da je ayahuasca sposobna ne samo za halucinogenu aktiviraciju mozga, nego i za stvaranje i sazrijevanje novih neurona."

Doktore, ima li lijeka za mene...?
Doktore, ima li lijeka za mene...?

Štoviše, ayahuascini psihodelični učinci su posredovani serotoninskim receptorima u mozgu, a procesi neurogeneze se odvijaju odvojenim smjerom, interakcijom s drugom vrstom receptora nazvanih sigma-1. To sugerira da će daljnjim radom na izdvajanju aktivnih komponenti iz ayahuasce vjerojatno biti moguće izolirano poticati stvaranje novih neurona bez istovremenih popratnih halucinogenih učinaka.

Drugim riječima, korištenjem spojeva koji se selektivno vežu samo za sigma-1 receptore, bez interakcije sa serotoninskim receptorima, sljedeća generacija lijekova za demenciju mogla bi potaknuti stvaranje novih neurona bez istovremenog slanja pacijenata u spektakularne vantjelesne halucinantne avanture. Što možda i ne bi bila nužno loša nuspojava, ali nećemo sada o tome, ne?

 

 

 

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do kuhanja upitno pitkih craft-piva i posve probavljivih jela, te sviranja slabo probavljivog bluesa.