Na danas održanom predstavljanju Analize hrvatske IT industrije Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT HGK, naglasio je kako je analiza izuzetno važna za ostvarivanje ciljeva Udruženja. "Jedan od tih ciljeva je da IT bude prepoznat kao vertikalna industrija u strategiji pametne specijalizacije jer svojim proizvodima pokazujemo da to možemo biti. To će nam omogućiti kvalitetnije ulaganje u istraživanje i razvoj te nam pomoći da ostvarimo eksponencijalni rast. Analiza također može poslužiti kao odličan temelj da vidimo gdje smo kao društvo u odnosu na IT industriju i da napravimo plan za digitalnu transformaciju", kazao je Mrvoš.

Analiza koju su detaljno predstavili Boris Žitnik, direktor OmniaConsulta, i Tomislav Bronzin iz Udruženja za IT HGK, pokazala je kako je domaća IT industrija izrazito koncentrirana u Gradu Zagrebu koji predstavlja 80 posto ukupnog sektora, dok na ostatak Hrvatske otpada 20 posto.

U Zagrebu se ostvaruje 21,37 milijardi kuna prometa, što je gotovo četiri puta više od zbroja prihoda svih ostalih županija. IT sektor je u 2019. zapošljavao 33.000 djelatnika, uz godišnji rast od 9,1 posto, a opet prednjači Zagreb s 20.810 IT radnika, odnosno 63 posto od ukupnog broja zaposlenih u branši.

Domaća IT industrija izrazito je koncentrirana u Gradu Zagrebu koji predstavlja 80 posto ukupnog sektora

Slična je situacija i s prosječnom mjesečnom netom plaća u IT industriji. Ona je na razini cijele zemlje u 2019. iznosila je 8.582 kune neto, što znači da je gotovo 50 posto veća od prosjeka cijelog gospodarstva. No, valja istaknuti kako na državni prosjek jako utječe Zagreb s 9,734 kuna (jedini iznad državnog prosjeka), dok je s druge strane spektra, u Ličko-senjskoj županiji prosjek tek 3.999 kuna.

Izvoz je dosegao je 8 milijardi kuna, uz godišnji rast od 15 posto, a zadnjih pet godina raste po stopi od 14,9 posto godišnje. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25 u 2015. na 29,8 posto u 2019.

Zaostajemo za međunarodnom konkurencijom

U zadnjih pet godina promet hrvatskih IT tvrtki rastao je po godišnjoj stopi od 11,2 posto, ali iako je u domaćim okvirima IT industrija perjanica gospodarstva, još uvijek značajno zaostaje za međunarodnom konkurencijom u okviru EU.

Iako relativno brzo rastemo, rastu i drugi pa bi nam tako, da dosegnemo EU28 prosjek u sljedećih pet godina, bio potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa (kompozitni pokazatelj desetak indikatora per capita za razdoblje od 2012. do 2018. godine) od 17,2 posto.

Hrvatska IT industrija sastoji se od tri glavna segmenta: pružanja IT usluga, proizvodnje IT opreme i trgovine IT proizvodima. Po strukturi ukupnih prihoda daleko najveći dio otpada na IT usluge – više od 70 posto, na trgovinu oko 26 posto, a na proizvodnju preostalih 3 posto.

Analiza pokazuje i da se nastavlja trend raspršenosti domaćeg IT sektora, što se posebno odnosi na IT uslužna poduzeća. Sve je veći broj softverskih "obrtnika" u odnosu na "tvornice", a kako su porezni propisi omogućili povoljniji porezni tretman novim malim poduzećima, mnogi su osnovali vlastite tvrtke i počeli raditi u njima za istog poslodavca.

Održana je i panel rasprava o budućnosti hrvatske IT industrije, u kojoj su sudjelovali: Plamenko Barišić iz King ICT-a, Ivan Jelušić iz Orqe, Biljana Cerin iz Ostendo Consultinga, Hrvoje Balen iz Algebre, Davor Runje iz airta i Mislav Malenica iz Mindsmithsa