Pandemija izazvana koronavirusom pokazala je koliko je važno biti zdrav i tako se i hraniti. Jer loša prehrana glavni je okidač niza bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, hipertenziju i bolesti srca.

Lokalizirana opskrba hranom 

Veliki problemi s opskrbom, izazvani zaključavanjem zbog pandemije, ali i velikim požarima, poplavama, potresima i drugim prirodnim katastrofama, ukazali su na potrebu da se proizvodnja i distribucija hrane, i drugih roba, sve više lokalizira.

Uz to, tradicionalna poljoprivreda pod stalim je pritiskom klimatskih promjena, nedostatka radne snage i sve veće potražnje za sve više hrane. Sve je manje plodnog tla i sve je manje vode, a postojeća polje jednostavno ne mogu prehraniti rastuću svjetsku populaciju.

Stoga se sve više pažnje posvećuje inovacijama u agrotehnologiji kako bi se iznašli novi načini uzgoja i distribucije svježe hrane. Polja će, predviđaju stručnjaci, u budućnosti biti rezervirana za uzgoj kukuruza, riže i soje, dok će se hortikulturni usjevi - voće, povrće i cvijeće - sve više uzgajati u vertikalnim i zatvorenim farmama. 

Vertikalna poljoprivreda

Ulaganja u takozvanu vertikalnu poljoprivredu, o kojoj je lani pisao Bug, za koju se dugo govorilo da je preskupa, dosegla su rekordne razine. Samo u prva dva tromjesečja prošle godine uloženo je 2,2 milijarde dolara, u odnosu na 2,7 milijardi dolara koliko je uloženo u cijeloj 2019. Te brojke nastavit će rasti.

Kako LED tehnologije i računalna snaga pojeftinjuju i postaju učinkovitije, uzgoj u zatvorenom donosi sve veće prinose. Mogućnost kontrole klime, patogena i vremenskih prilika u zatvorenim uvjetima omogućit će uzgoj sve konzistentnijih i aromatičnijih usjeva, najavljuje struka. 

Kako bi se poboljšala kvaliteta usjeva i prinos u poljodjelstvu se sve više koristi umjetna inteligencija. AI i robotika postat će neophodni u poljoprivredi novog doba. Umjetna inteligencija već sada može diktirati i kontrolirati toplinu, svjetlost i vodu potrebnu usjevima. A to je tek početak.

• +1

Poboljšani rok trajanja, okus i postupci uzgoja bez pesticida povećat će potražnju za proizvodima uzgajanim u kontroliranim okruženjima. Najavljene su i prve vertikalne farme unutar trgovina u kojima će kupci sami moći brati svoje zelje.

Roboti i umjetna inteligencija

Umjetnom inteligencijom služi se i Plenty, agrotehnološki startup iz San Francisca. Njihova farma prostire se na samo dva hektara no to ih ne sprečava da voće i povrće ubiru na čak 720 hektara.

U proizvodnji hrane pomažu im roboti i nezaobilazni AI, a zahvaljujući inovativnim metodama i tehnologijama proizvode čak 400 puta više hrane po hektaru od tradicionalnih farmi.

Robote i AI koriste za praćenje potrošnje vode, svjetlosti i temperature okoliša u kojem rastu biljke. Kako prolazi vrijeme umjetna inteligencija uči kako što brže uzgojiti usjeve uz što bolju kvalitetu.

To nije dobro samo za kvalitetu uzgojene hrane; to pomaže i u očuvanju resursa. Voda se reciklira, a isparena voda vraća u sustav tako da otpada gotovo i nema. U startupu procjenjuju kako je njihova pametna farma toliko učinkovita da proizvodi bolje voće i povrće koristeći pritom 95% manje vode i 99% manje zemlje od klasičnih poljoprivrednih dobara.

Mamac za ulagače

Uz to, tehnologija uklanja potrebu za pesticidima i smanjuje potrebu za praćenjem meteoroloških izvještaja. Sad u bilo koje doba možete proizvoditi sezonske biljke, a smanjuje se i ugljični otisak prijevoza. 

Plenty će se uskoro proširiti na 430 trgovina u Kaliforniji, a nadaju se i da će uskoro izgraditi više vertikalnih farmi po cijelom svijetu. Njihov projekt klimatski kontroliranih vertikalnih farmi već je privukao 400 milijuna dolara koliko su u startup uložili bivši predsjednik Googlea Eric Schmidt, Amazonov gazda Jeff Bezos i SoftBank. Budućnost je, čini se, vertikalna.