U deset godina žele udeseterostručiti broj europskih jednoroga. Misle i da znaju kako
Predstavnici startup ekosustava svih 27 država članica sastali su se s povjerenicom Europske komisije Mariyom Gabriel i predstavili Akcijski plan za transformaciju Europe u globalnu pokretačku silu za startupove
U Europskoj uniji trenutno je registrirano više od 80 tisuća startupova: njih 51 spada u kategoriju jednoroga. U europske startupove lani je uloženo više od 41 milijarde dolara; godinu ranije 36,6 milijardi. Samo u prvom kvartalu ove godine vrijednost 27 inovativnih europskih kompanija narasla je na više od milijardu dolara.
Na prvi pogled, to su sjajne vijesti
No, kad se situacija pogleda ih drugog kuta, vidjet će se da je samo sedam tih jednoroga doista prisutno u EU i da će tu i ostati kad se zatvore investicijski ciklusi. Za usporedbu, u SAD-u je od početka godine nastalo 67 novih jednoroga.
"Nema razloga zašto Europa ne bi bila bolja od Amerike i Kine u stvaranju jednoroga. Zaista vjerujem da možemo udeseterostručiti broj jednoroga u narednih 10 godina. Pogledajte samo Estoniju, oni to već rade!", uvjeren je Peter Vesterbacka iz FinEst Bay Area.
Od edukacije do dioničarstva
Akcijski plan predstavljen povjerenici Europske komisije uključuje niz preporuka, od edukacije, preko poreznih olakšica, do javne nabava i dioničarstva. Cilj im je promovirati europski startup ekosustav te povećati broj radnih mjesta, inovacije i izvoz.
"Imamo izvrsne primjere najboljih praksi u različitim dijelovima Europe. Trebamo Europsku komisiju kao partnera da bismo ih primijenili na cijelu Europu. Trebamo europsku inovacijsku koheziju", zalaže se Markéta Přenosilová iz CzechInvesta.
"Posljednje godine svjedočili smo i nizu uspjeha hrvatskih startupova; trenutno imamo dva jednoroga. Međutim, njihovi uspjesi nisu rezultat podupirućeg startup ekosustava, jer on kod nas ne postoji", upozorava Hajdi Ćenan iz CroAI. "Ali, zamislite što bismo tek sve mogli ostvariti kada bismo ga zapravo imali!"
Od open data pristupa do fablabova
Predstavnici europskih startupova zalažu se stoga za uspostavljanje paneuropske taksonomije podataka i open data pristup podacima javnih tijela. Aktivni startup ekosustav, kažu oni, treba obilan izvor talentiranih pojedinaca. Zato se talenti moraju njegovati bez diskriminacije. Djecu i mlade treba podučiti poduzetništvu, a studente ohrabriti da pokrenu vlastiti biznis. Treba stvarati kreativne centre i fablabove, a jednake inovacijske prilike osigurati svima, neovisno o lokaciji...
Treba imati na umu da su startupovi dio većeg sustava koji čine i sveučilišta, i vlade, i ulagači, ali i akceleratori, inkubatori, istraživačke organizacije pa i velike korporacije. Velike međunarodne tehnološke kompanije privlače najbolje IT talente, stvaraju mogućnost zaposlenja osnivačima startupova, a često su i same izvor novih startupa.
Prilagođavanje javne nabave
Europska unija, smatraju predstavnici europskih startupova, mora javnu nabavu prilagoditi startupovima; riječ je o velikom zalogaju jer na javnu nabavu trenutno otpada 18% europskog BDP-a. Znači, novca ima samo ga treba mudro raspodijeliti.
Treba poticati otvorene inovacije, odnosno korištenje znanja izvan i unutar tvrtke kako bi se ubrzao proces istraživanja i razvoja te komercijalizacije proizvoda i usluga. Treba poticati deep tech pristup u poduzetništvu, olakšati prekogranična ulaganja...
Porezne olakšice i Startup Green Card
Predložen je i niz konkretnih mjera, od poreznih olakšica za rast i ukidanja porezne pristranosti koja favorizira dug nad kapitalom, preko boljeg tretmana opcija dionica za zaposlenike (ESOP), do implementacije Pan-europske Startup vize i uvođenja Startup Green Carda.
