Kada su lansirane kartice Radeon RX Vega, AMD nam je na testiranje poslao tri od četiri lansirana modela – vodom hlađenu Vegu 64, zračno hlađenu Vegu 64 i zrakom hlađenu Vegu 56. Iako smo očekivali da će kartice koje su dizajnirali AMD-ovi partneri također stići brzo na tržište, to se nažalost nije dogodilo. Razloge AMD nikad službeno nije otkrio, no za pretpostaviti je da uzrok leži u problemima s proizvodnjom GPU-ova i zalihama HBM2 memorije.

Asusova kartica pojavila se u rukama nekih novinara nedugo nakon referentnih Vega, no mi je tada nismo imali prilike testirati. Čak i ovaj primjerak koji sada imamo, nije stigao izravno od Asusa kao što je to inače običaj, već od AMD-a. Ipak, krajem studenog i početkom prosinca svi su AMD-ovi partneri lansirali svoje vlastite kartice, temeljene na Vega arhitekturi, pa je za pretpostaviti da se situacija s dostupnošću GPU-ova i memorije poboljšala.

Hlađenje i napajanje

Asusova Strixica isporučuje se u golemoj kutiji, u kojoj se, osim same kartice, ne nalazi puno toga – Y kabel za dodatno napajanje, RGB produžni kabel, priručnik za instalaciju i CD. Sretnici koji su kupili ovu karticu tijekom prosinca dobili su i dvije besplatne igre izravno od AMD-a – Wolfenstein II i Prey. Sama je kartica, sukladno očekivanjima, ogromna. Radeoni RX Vega 64 notorni su po visokom TDP-u i činjenici da čak i referentne kartice za napajanje traže dva 8-pinska naponska konektora.

Asus je problem hlađenja riješio vlastitim golemim hladnjakom s tri 90-milimetarska ventilatora, koji raspiruje svježi zrak po debelom pasivnom elementu kroz koji prolazi ukupno sedam toplovodnih cijevi. Hladnjak je polupasivan u smislu da se ventilatori automatski isključuju kada temperatura GPU-a padne ispod 55 °C. U kontekstu ventilacije također treba napomenuti da i ova Strixica na stražnjem rubu PCB-a ima dva 4-pinska konektora za spajanje vanjskih ventilatora. Ideja je da se na karticu spoje ventilatori s kućišta, koji potom sinkroniziraju svoj rad s ventilatorima na kartici. Na istom se mjestu nalazi i jedan konektor za spajanje RGB trake. Ideja je ista kao i kod ventilatora – na karticu možete spojiti LED traku kojom će potom regulirati Asusov AURA softver. Zgodno ako nemate Asusovu ploču s RGB konektorom, a želite da vam osvjetljenje sinkronizirano izmjenjuje boje.

Sam hladnjak ima osvjetljenje integrirano u plastični oklop u obliku prozorčića oko ventilatora, a tu je i natpis Republic of Gamers na gornjem rubu kartice te osvijetljeni ROG logo na poleđini kartice. Poleđina kartice dodatno je istaknuta crnom pločom od brušenog aluminija, u koju je laserski urezan spomenuti ROG logo. Kartica se napaja iz dva dodatna 8-pinska konektora, a blizu njih su postavljeni i kontakti za izravno mjerenje napona GPU-a i memorije. GPU napaja čak 12 faza, a memoriju svega jedna.

Problemi s taktom

Radni taktovi kartice, prema Asusovim službenim stranicama, su 1.590 MHz za GPU te 945 MHz za 8 GB HBM2 memorije. Kažemo prema Asusovim stranicama, jer su taktovi naše kartice bili podešeni dosta više – 1.630 MHz za GPU. Asus je već izvodio takve sumnjive poteze ranije, s novinarskim karticama koje imaju više taktove od onih koje su namijenjene za prodaju, tako da ne možemo reći kako smo osobito iznenađeni.

Naravno, s visokom potrošnjom, koja je inherentna arhitekturi i proizvodnom procesu GPU-a, postavlja se pitanje koliki takt uopće može postići Asusova kartica pod opterećenjem. To smo istražili u kombinaciji s 3DMarkovim Stress testom, koji vrti jednu te istu grafički intenzivnu scenu u nedogled, te alatom GPU-Z, koji prati radne parametre kartice. Na standardnim postavkama GPU Asusove kartice vrti se između 1.200 i 1.230 MHz, a memorija radi na 800 MHz, s povremenim skokovima na 945 MHz. Kada se Power Limit u driverima digne 50%, takt GPU-a raste na između 1.360 i 1.410 MHz, a takt memorije postaje konstantnih 945 MHz.

Naravno, povećanje Power Limit opcije ima i velik utjecaj na energetske, termalne i akustične karakteristike kartice. GPU na standardnim postavkama doseže 77 °C, uz GPU hotspot od 92 °C (ovo je poseban senzor koji ima isključivo Vega), a pri “otključanoj” potrošnji maksimalna temperatura GPU-a raste na 83 °C, te hotspot na čak 104 °C. Temperatura memorije, pak, skače s 83 na 89 °C. Potrošnja isključivo GPU-a prema softveru skače s 222 na 285 W, a na utičnici mjerimo skok s 382 na 508 W. Ventilatori očekivano prate takve goleme promjene zagrijavanja pa na standardnim postavkama rade na oko 1.350 rpm, a prpi povišenom Power Limitu idu na visokih i vrlo bučnih 2.400 rpm.

Čudno ponašanje kartice nastavlja se i u kontekstu mjerenja performansi, gdje ona ima nešto niže performanse od zrakom hlađene referentne AMD-ove kartice, iako AMD-ova kartica prema specifikacijama ima niži radni takt GPU-a. Nakon malo googlanja ispada su na takve problem naišli i drugi novinari koji su dobili karticu mnogo ranije nego mi. Performanse variraju s verzijom instaliranog Radeon Softwarea, s time da su problemi prisutni čak i u novom Radeon Softwareu Adrenalin Edition.

Asus je inače i službeno lansirao Strix verzije Vega 64 i 56 početkom prosinca prošle godine. Jesu li kod finalnih kartica problemi ispeglani? Za pretpostaviti je da jesu, no ne možemo biti u to sigurni bez testiranja. Dodatni problem u cijeloj priči su dostupnost i cijena, zapravo klasični problemi AMD-ovih kartica u posljednjih godinu dana. Strix verziju Vege 64 nismo našli na europskom Amazonu, no na američkom Neweggu košta 699 USD i rasprodana je. Za usporedbu, u istoj je trgovini za 130 dolara manje moguće kupiti EVGA-inu GTX-icu 1080.