Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavila je na svojim službenim mrežnim stranicama Stručno mišljenje o mogućnosti uvođenja usklađenja cijena javnih komunikacijskih usluga s godišnjom stopom inflacije. U uvjetima kada je stopa inflacije nezanemariva neki su telekomi, čini se, došli na ideju usklađivanja cijena svojih usluga za krajnje korisnike, a HAKOM, kao nadležni regulator, pojasnio im je kako to legalno mogu učiniti. U njihovom dokumentu je obrazloženo pod kojim uvjetima operatori mogu uvesti mogućnost indeksiranja cijena te kada korisnici ostvaruju pravo raskida bez plaćanja naknade.

Indeksiranje cijena prema inflaciji

Prava i obveze između telekomunikacijskih kompanija i njihovih korisnika uređuju se međusobnim ugovorom, piše HAKOM. Takav ugovor mora sadržavati odredbe koje su utvrđene zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača te drugim posebnim propisima. Sastavni dio ugovora čine uvjeti poslovanja koji obuhvaćaju opće uvjete, posebne uvjete pružanja usluga i cjenik usluga. Sukladno tome, HAKOM smatra da operater koji namjerava uvesti indeksiranje cijena, treba tu mogućnost predvidjeti u svojim općim uvjetima poslovanja.

Prema važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama, krajnji korisnik ima pravo na raskid ugovora bez plaćanja naknade za prijevremeni raskid ugovorne obveze ako su izmjene ugovornih uvjeta nepovoljnije za njega. Operater, dakle, koji namjerava u svoje opće uvjete i posebne uvjete pružanja usluga ugraditi odredbu o indeksaciji cijena mora korisnicima omogućiti raskid ugovora bez plaćanja naknade u roku od dva mjeseca od dana dostave obavijesti o tim izmjenama.

Korisnici koji su o uvođenju indeksiranja cijena obaviješteni na gore navedeni način i koji nisu iskoristili svoje pravo na raskid bez naknade, odnosno oni koji su sklopili ugovor u kojem je predviđena mogućnost takvog usklađivanja cijene, neće imati pravo na raskid bez naknade ako operator za vrijeme obveznog trajanja ugovora poveća cijenu sukladno pravilu o indeksaciji cijena.

Kako bi to moglo izgledati?

U općim uvjetima poslovanja potrebno je jasno i nedvosmisleno propisati da se cijene usklađuju s indeksom, neovisno ide li on u korist ili na štetu operatora, pojašnjava HAKOM. Usklađenje cijena mora se temeljiti na Indeksu potrošačkih cijena koji Državni zavod za statistiku objavljuje u siječnju i koji obuhvaća cijelu proteklu godinu. Relevantan je godišnji prosjek cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju.

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, indeksaciju cijena je potrebno na godišnjoj razini provesti najkasnije 90 od dana objave DZS-a. K tome, operateri moraju predvidjeti maksimalni godišnji postotak indeksacije cijene, koji je moguće primijeniti bez prava na prijevremeni raskid ugovorne obveze, a isto tako omogućiti raskid bez naknade za svaki iznos iznad maksimalnog godišnjeg postotka.

Usklađenje i gore i dolje

HAKOM kaže i da operateri mogu predvidjeti da u slučaju rasta indeksa cijena ne moraju povisiti cijene, odnosno da ih ne moraju povisiti u maksimalnom iznosu. Međutim, kada operater odluči povisiti cijene, to mora učiniti za sve tarife za koje je indeksacija predviđena u posebnim uvjetima i u jednakom postotku, kako ne bi došlo do diskriminacije različitih kategorija korisnika.

Operater može predvidjeti minimalni prag indeksacije cijena, ispod kojega se ona ne primjenjuje. U slučaju pada indeksa, operater mora primijeniti odredbu o indeksaciji, osim ako je ona ispod minimalnog praga.

Godišnji Indeks potrošačkih cijena DZS u listopadu ove godine iznosio je 109,4, a gledajući samo listopad u odnosu na isti mjesec 2021., on iznosi 113,2. Ostane li takav trend do kraja godine, telekomi bi mogli svoje usluge početkom 2023. godine, dakle, indeksirati za 10-ak posto, čime bi im usluge poskupjele u skladu sa službenom inflacijom.

Hoće li se to dogoditi, doznat ćemo u trenutku kada (i ako) prvi od njih izmijeni svoje službene uvjete poslovanja. Domaćim telekomima također smo poslali i upite o tome planiraju li indeksirati svoje cijene s inflacijom. Odgovore ćemo objaviti kada ih dobijemo.