Proučavanje Mliječne staze ogroman je zadatak, jer ona sadrži stotine milijardi zvijezda, maglica, tamnih oblaka prašine i plina te drugih svemirskih objekata. Znanstvenici diljem svijeta rade na tome, a rezultat rada jedne od skupina istražitelja naše galaksije nedavno je objavljen na Internetu. Astronomi američkog NOIRLaba (National Optical-Infrared Astronomy Research Laboratory), pod okriljem organizacije National Science Foundation, prikupili su, obradili te objavili podatke koji tvore najveću mapu Mliječne staze ikada izrađenu.

Mapa s 10 terabajta podataka

Za prikupljanje podataka korištena je Dark Energy Camera na 4-metarskom teleskopu Víctor M. Blanco, smještenome u zvezdarnici Cerro Tololo Inter-American Observatory u Čileu. Set podataka koje je ova kamera snimila u svojem planskom "skeniranju" noćnog neba prikupljan je tijekom dvije godine. U tom vremenu kamera je odradila čak 21.400 ekspozicija, što je proizvelo ukupno više od 10 terabajta podataka. Uređaji su pritom identificirali 3,32 milijarde pojedinačnih svemirskih objekata i stvorili najveći katalog podataka o našoj galaksiji do sada. Da stvar bude bolja, cijeli su set podataka učinili interaktivnim i postavili ga online, javnosti na korištenje.

Na ovom mjestu dostupan je, dakle, interaktivni preglednik svemirskog prostranstva Mliječne staze, kroz koji je moguće virtualno "šetati", poput kretanja servisom Google Maps. Omogućeno je i zumiranje, promjena rasvijetljenosti i kontrasta mape, a pri dovoljno zumiranom pogledu, na bilo koji dio mape moguće je kliknuti te dobiti dodatne podatke o njemu i objektima koji se tamo nalaze.

Cerro Tololo smješten je u Čileu, na nadmorskoj visini od 2.200 metara, što mu daje izvrstan pogled na južno noćno nebo – pa je stoga i predstavljena mapa pregled južne galaktičke ravnine. Snimanje je obavljano u vidljivom i bliskom infracrvenom svjetlosnom spektru, vidno polje proteže se na oko 130° u širinu i pokriva površinu neba oko 13 tisuća puta veću od kutne veličine punog Mjeseca na nebu. No, čak i tako detaljan i opsežan katalog, najveći do sada, uspio je pokriti samo 6,5% cjelokupnog noćnog neba – što nas vraća na početak teksta i podsjeća na enormnu veličinu naše galaksije.

Tehnički izazovno

Promatranje naše galaksije otežano je jer se nalazimo usred nje, u galaktičkom disku, gdje je ionako, u spiralnim krakovima, smješteno i najviše zvijezda. Time nam je pogled donekle zaklonjen, a sjajnije zvijezde čine promatranje onih tamnijih vrlo izazovnim ili nemogućim. Maglice također zaklanjaju pogled do nekih udaljenih predjela, a zvijezde se često i preklapaju te ih je nemoguće izdvojiti na snimkama.

Ova mapa nastala je uz pomoć novih tehnika obrade podataka, koji su u stanju nositi se sa nekima od spomenutih izazova. Uz infracrveno snimanje i pametno procesiranje podataka, utjecaji maglica i gusto napučenih dijelova galaksije su smanjeni, a finalni katalog je precizniji i sadržava više razlučenih pojedinačnih objekata negoli ijedan do sada.

"Ovo je velik tehnički pothvat. Zamislite grupnu fotografiju s više od 3 milijarde ljudi, na kojoj je baš svaki pojedinac prepoznatljiv", pojasnila je Debra Fischer iz NSF-a te dodala: "Astronomi će proučavati ovu detaljnu snimku s više od 3 milijarde zvijezda u Mliječnoj stazi još desetljećima".