BFS 2023: Odbrojava li obrazovni sustav svoje zadnje dane? Ili će nas upravo on spasiti?
Kakav je to obrazovni sustav koji bi mogao odgovoriti na izazove budućnosti i kako će to učiniti? Pogled u povijest otkriva da možemo biti optimisti
Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, predstavio je publici BFS-a ekskluzivno rezultate svojeg istraživanja o utjecaju digitalizacije na mlade. Svi danas živimo u uzbudljivom, ali osjetljivom trenutku, jer su nam digitalizacija i, uskoro umjetna inteligencija, nova prijetnja za društveni razvoj, koje mijenjaju obrasce našeg ponašanja. Mijenjaju se društveni odnosi i kontakti, veze, prostor, aktivnosti, pa samim time i obrazovanje.
Jesmo li, dakle, na korak do propasti li pred novim zlatnim vremenima? Priča je, dakako, kompleksna, ali naš današnji govornik učinio ju je transparentom i razumljivom. Kao primjer za nešto pozitivniji pogled u budućnost, iskoristio je svoje istraživanje na mladim ljudima te pogled u prošlost, iz kojeg možemo izvući nove pouke za budućnost.
Novi modeli podučavanja
Aktualni model sustava obrazovanja je linearan, kaže Jokić, zastaro je i ne može se nositi s napretkom tehnologije. Podučavaju se činjenice, i samo činjenice – a takav model u doba umjetne inteligencije nema nikakve šanse preživjeti. Učenici su ionako već velik dio dana pred raznim ekranima, pa je li onda odgovor na izazove budućnosti u potpunoj digitalizaciji? Podaci Instituta za društvena istraživanja pokazuju da im je toga – već pomalo dosta!
Mladi su zbog digitalne tehnologije informiraniji, lakše se spajaju s drugima, ali mnogi već pred kraj srednje škole smatraju da digitalne tehnologije negativno utječu na učenje, kvalitetu slobodnog vremena, pa čak i fizičko i mentalno zdravlje. Koriste, dakle, tehnologiju i sadržaje na krive načine, kao čisti konzumenti, bez da ih pokušavaju iskoristiti u pozitivne svrhe.
Kreativnost i rješavanje problema
Istraživanje dalje pokazuje da izoliranje od digitalnih tehnologija, kao i pretjerano korištenje, imaju negativne ishode, dok se pozitivan utjecaj može vidjeti u skupinama koje umjereno koriste digitalne tehnologije. Od digitalizacije ne treba nipošto odustati, ali sustav treba svakako prilagoditi: škola bi trebala poticati vještine rješavanja problema i donošenja odluka, a ne se fokusirati na činjenice. Potrebno je razvijati kreativnost i naučiti mlade kako učiti, kako komunicirati i surađivati te biti digitalno pismeni – a u takvoj, pa i digitaliziranoj školi, čovjek postaje još važniji.
Možemo li se, dakle, nadati boljoj budućnosti za ljudsku civilizaciju? Ključ odgovora na izazove budućnosti, poručio je Jokić u svojem emotivnom predavanju, je u obrazovanju. Treba samo biti hrabar, i biti otvoren. Gromoglasni pljesak publike potvrdio je da se prisutni na BFS-u slažu s Jokićevim tezama.
