Procesori za umjetnu inteligenciju novi su "sveti gral" hardverske industrije
Ulazak umjetne inteligencije, odnosno programa koji imaju mogućnost "učenja", te računalnih neuronskih mreža, potaknuli su sasvim novu granu industrije poluvodičkih čipova
Na našim ste stranicama proteklih mjeseci i godina, kao i na brojnim stranim tehnološkim portalima, vrlo vjerojatno često čitali kako pojedine kompanije sve više ulažu u umjetnu inteligenciju, koja je isto tako sve prisutnija u gotovo svim zamislivim primjenama. Šarolik spektar područja u kojima se tehnike strojnog učenja i s njima povezanih neuronskih mreža mogu primijeniti za sobom je povukao i razvoj specijaliziranih rješenja kad je riječ o hardveru koji stoji iza revolucije umjetne inteligencije.
Apple, ARM, Microsoft, Intel, Amazon, Nvidia, Huawei, IBM, pa čak i Tesla, objavili su kako rade, ili će početi raditi, na svojim procesorima specijaliziranima za umjetnu inteligenciju. New York Times je početkom godine objavio i kako na sličnom poslu već radi preko 45 manjih kompanija, startupa koji su osnovani samo sa svrhom razvoja AI čipova, ne uključujući vjerojatno isto tako brojne startupe iz Kine.
Svi oni rade na razvoju neke nove arhitekture koja bi mogla izvoditi operacije specifične za AI, a koja bi zamijenila danas dominantnu x86 platformu. Operacijski bi sustavi, pojavi li se "killer" platforma za AI, ostali na x86 arhitekturi, dok bi hardverski podsustavi bili prebačeni na efikasnije, specijalizirane čipove – za Ars Technicu je izjavio šef kompanije Intersect360 Research koja se, pogađate, bavi čipovima za AI.
Umjetna inteligencija manje se oslanja na determinističku stranu matematike i "sirove" kalkulacije, a više se bavi pronalaženjem uzoraka, simulacijama, te rekurzivnom učenju kroz računalnu neuronsku mrežu. Stoga ova primjena zahtijeva i drugačije čipove. Da se razumijemo, sve ovo se može izvoditi i na x86 procesorima, ali neko drugo rješenje moglo bi biti daleko efikasnije.
Specifični zadaci traže specifične čipove
Prepoznavanje lica, autonomna vožnja, igranje kompleksnih igara, preuzimanje radnih zadataka od ljudi, te poboljšavanje performansi kroz učenje, zadaci su koje bi bolje obavljali manji, jednostavniji, ali visoko specijalizirani procesori nego što to danas čine univerzalni CPU-ovi ili GPU-ovi – uvriježeno je mišljenje među onima koji rade na takvim rješenjima. Isti bi trošili manje struje i davali bolje rezultate u suradnji s "bratskim" im softverom, pa nije čudo da svi tragaju za ovim "svetim gralom" umjetne inteligencije.
U istu misiju su se, osim hardveraša, bacili i investitori, pa se u ovo područje ulaže sve više novca. AI je jedno od rijetkih područja koje danas u svijetu IT-ja bilježi eksponencijalni rast interesa, investicija, i novih proizvoda. No, specijalizirana procesorska rješenja koja bi zadovoljila sve potrebe tog svijeta za sada nisu na vidiku – a najoptimističnije procjene govore da bi se neke naznake budućeg razvoja ove hardveraške grane trebale vidjeti tijekom sljedeće godine.
