Umjetno, a dobro - utjecaj napitaka s umjetnim sladilima na rak debelog crijeva

Konzumacija umjetno zaslađenih gaziranih pića povezana je sa znatno nižim rizikom smrti od karcinoma debelog crijeva i njegovog ponovnog pojavljivanja, dokazuje klinička studija

Igor Berecki subota, 21. srpnja 2018. u 07:00

Tim istraživača Yale Cancer Centra je analizom prehrambenih navika 1.018 pacijenata utvrdio da pacijenti koji piju umjetno zaslađena bezalkoholna pića (u usporedbi s onima koji ih ne piju) imaju 46% niži rizik recidiva ili smrti od karcinoma debelog crijeva.

U "bezalkoholna pića" su ubrojani kofeinski i nekofeinski napici po tipu cola-napitaka, kao i druga gazirana pića (kao što su tonik ili đumbirovo pivo) s umjetnim sladilom.

Šećer ili umjetna sladila?

Komentirajući članak objavljen prije nekoliko dana u časopisu PLOS One, glavni autor studije Charles S. Fuchs, ravnatelj Yale Cancer Centra kaže: "Umjetno zaslađena pića su nepravedno na lošem glasu zbog navodnih zdravstvenih rizika koji nikada nisu znanstveno dokumentirani ni potvrđeni. Naša studija jasno pokazuje da takva pića doprinose smanjenju stope recidiva i smrtnosti kod pacijenata liječenih od uznapredovalog karcinoma debelog crijeva, što je vrlo zanimljiv i uzbudljiv nalaz".

Čaša od 2.5 dL zaslađenog cola-pića sadrži 25-30 grama (5-6 čajnih žličica) šećera
Čaša od 2.5 dL zaslađenog cola-pića sadrži 25-30 grama (5-6 čajnih žličica) šećera

U drugom dijelu studije u kojem su umjetno zaslađeni napitci zamijenjeni gaziranim pićima zaslađenim šećerom, statistike recidiva i smrtnosti su bile lošije za skoro 50%.

Statistički značajna povezanost konzumacije umjetno zaslađenih pića i recidiva raka debelog crijeva bila je i veća nego što su istraživači pretpostavljali prilikom provođenja studije, no rezultati se potpuno uklapaju u ono što je danas poznato o riziku obolijevanja od raka debelog crijeva općenito: pretilost, sjedilački način života, prehrana povezana s dijabetesom – sve što uzrokuje kalorijski neravnotežni „plus-balans“ - već su od ranije poznati faktori rizika. No, sada se pokazalo da u pogledu recidiva i smrtnosti od raka debelog crijeva konzumacija umjetno zaslađenih pića nije zdravstveni rizik, već je - sudeći po ovoj studiji - zdraviji izbor.

Prospektivno praćenje prehrambenih navika

Ovo istraživanje je nastavak opsežne serije publiciranih kliničkih studija koje su prospektivno pratile pacijente s rakom debelog crijeva III stupnja (onaj koji je zahvatio cijelu stijenku crijeva, te neke od susjednih organa). Ispitanici su ispunjavali sveobuhvatne prehrambene upitnike o konzumaciji preko 130 različitih vrsta hrane i pića tijekom višegodišnjeg razdoblja.

Kava i orašasti plodovi dokazano umanjuju rizik obolijevanja od karcinoma debelog crijeva
Kava i orašasti plodovi dokazano umanjuju rizik obolijevanja od karcinoma debelog crijeva

Jedna ranija studija je pokazala da oboljeli od karcinoma koji piju kavu imaju također značajno niži rizik od recidiva i smrti od raka. U drugoj studiji je utvrđena slična korist kod pacijenata koji su jeli orašaste plodove.

Ova je studija proučavala umjetno zaslađene napitke jer je jedno od prethodnih istraživanja pokazalo da šećerom zaslađeni napitci dramatično povećavaju rizik pojave raka debelog crijeva, pa su istraživači željeli vidjeti može li, nakon što se karcinom već pojavio, razvio i napredovao, promjena načina života (prelazak na konzumaciju umjetno zaslađenih napitaka) promijeniti klinički ishod – pojavu recidiva i stopu smrtnosti.

Izostanak negativnih rezultata

U široj javnosti, pa i u nekim znanstvenim krugovima i dalje postoji zabrinutost da umjetni zaslađivači nisu bezazleni i da imaju potencijal uzrokovanja pretilosti, dijabetesa i karcinoma. Međutim, dosadašnje kliničke studije o toj povezanosti nisu uspjele dati potvrdne odgovore: povezanost umjetnih sladila s prekomjernom težinom i pojavom dijabetesa daje dvojbene statističke rezultate, a sve do sada provedene epidemiološke studije nisu pokazale uzročnu povezanost konzumacije umjetnih zaslađivača s pojavom karcinoma.
 

Dr. Igor „Doc“ Berecki, rođen 1961., pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.