Nakon plavog dizela, evo i crnog: pocrnio je od čestica NiO koje su mu dodane kako bi bolje gorio: tako je biodizel postao po svemu bolji od običnog dizela, pa i po energijskoj vrijednosti
Kobalt i nikal su k'o dva brata: slična svojstva – slične sudbine. Pa opet, kobalt bi mogao biti brat i vanadiju jer, poput njega, lako mijenja boje. I to na zaista neobičan način.
Da je batat bogat vitaminima i mineralima, to se uglavnom zna. Manje je međutim poznato da je bogat i prirodnim spojevima (fitokemikalijama), pa ga možemo smatrati i ljekovitom biljkom.
Danas za nikal svatko zna – no za taj metal nitko nije znao sve do 19. stoljeća, iako je njegovu slitinu sa željezom (metoritsko željezo) poznavao još čovjek kamenog doba
Zaštita protiv korozije je važna – ali malo učinkovita. Pa kad je tako, što mislite o zaštitnom sloju protiv korozije koji se sam obnavlja, jer je živ: riječ je o sinergiji više vrsta bakterija
Pronađemo li bor na petom mjestu periodnog sustava i kažemo da je on polumetal, nismo zapravo ništa rekli. Bor gradi neobične spojeve, jedan neobičniji od drugog. Pravi boem među elementima.
Papirne ili plastične vrećice? I jedno i drugo: dodatkom umjetnog polimera celulozi dobiva se biorazgradivi kompozitni materijal koji ujedinjuje dobra svojstva papira i plastike.
Vanadij je metal kojeg svi manje-više poznajemo jer se nalazi u alatnim i drugim čelicima. Pa ipak, od njegova otkrića do pojave u čeliku proteklo je čitavo stoljeće. Duga je to priča.
Kako uskladištiti vodik tako da ga što više stane u spremnik, problem je kojim se kemičari bave već skoro jedno stoljeće. Rješenje je u beriliju, kažu kineski znanstvenici.
Sa svakom litrom zraka udišemo i deset mililitara argona. To ne znamo jer argon ni na koji način ne utječe na naš organizam. To nisu znali ni kemičari – sve do kraja 19. stoljeća
Što se događa kada se sudare dvije čestice međuzvjezdane prašine, jedva veće od jednog nanometra? To su istraživali talijanski i španjolski znanstvenici – i dobili mnogo neobičnih molekula
Visoko talište volframa – jednako talištu ugljika (grafita) i čak dvije tisuće stupnjeva više od tališta željeza, čini ga jedinstvenim metalom, između ostalog najboljim metalom za izradu žarnih niti.
Godišnje se na svijetu proizvede 400 tisuća tona litijevih baterija koje treba na neki način reciklirati. I evo rješenja: smjesa oksalne kiseline i kolin-korida za izdvajanje litija i kobalta.
Povijest otkrića kisika ne može se razumjeti bez poznavanja flogistonske teorije – teorije kojoj je trebalo dugo da odumre, no još uvijek daje znakove života.
Plastika se može reciklirati, a otpadna toplina iskoristiti za dobivanje mehaničke i električne energije. No evo i otpadnog zvuka – koji se može reciklirati, koji može biti obnovljivi izvor energije
Fosfor u elementarnom stanju je neobična tvar: svijetli u mraku, lako se pali i lako se njime otruje. No kada se oksidira, nastaju blagotvorni fosfati, itekako potrebni svakom organizmu.
Najveći problem električnih baterija, općenito govoreći, je da se pri punjenju oštećuju elektrode. I evo rješenja: elektrodu treba zaštititi dvostrukim slojem minerala i biopolimera
Sudbina metala slična je sudbini ljudi: od prezrenog „lažnog srebra“ platina se uzdigla do metala bez kojeg se ne bi mogla zamisliti suvremena kemija. Ali ni život suvremenog čovjeka.
Da je ugodnije boraviti pod krošnjom nego na vrelom asfaltu zna svatko, ali ne zna koliko je to unosno i za zdravlje korisno. To znaju znanstvenici – jer su istraživali. Vrlo egzaktno, dakako
Što može biti neobično u onome što nam se uvijek nalazi pred nosom i u nosu? To nešto je dušik – glavni sastojak zraka: kemijski element o kojem je ovisila sudbina država i naroda.
Iz otopine bijelog praha modificiranog dipeptida, spoja izoleucina i fenilalanina, može se, ako joj se dodaju soli, napraviti vlakno – i to vlakno koje se lako i potpuno razgrađuje.
Cink se skrivao metalurzima jer je bio (možda je to najjednostavniji odgovor) kovina koja se nije dala kovati. No njegovih, cinkovih spojeva ima na pretek – kako u neživoj tako i u živoj prirodi.
Litij je element za kojeg svi znamo – ali da li ga poznajemo? To je metal koji poput pluta pliva na vodi i poput magnezija gori u dušiku. Ima ga svugdje: od laptopa do podmornica i pepela cigarete.
Za zaštitu od elektromagnetskog zračenja služi, zna se, Faradayev kavez. No nikoga više neće trebati stavljati u kavez – zahvaljujući bojilu za tekstil koje apsorbira sve vrste radio-valova
Helij je kemijski element koji je otkriven prije na Suncu nego na Zemlji. No to nije jedina neobičnost tog neobičnog elementa: on nastaje svakog dana ne samo na Suncu nego i na Zemlji.
Pšenično zrno je, kažu botaničari, voće. Pa kada je voće svake vrste bogato fenolnim i drugim antimikrobnim spojevima, zašto ne bi bila i pšenica?
Titanij danas više nije kuriozitet kemijskog laboratorija nego kovina kao i svaka druga. No trebalo je proteći više od 150 godina od njegova otkrića do masovne primjene u metalurgiji
Voda se može električnom strujom rastaviti na vodik i kisik, zna se, no manje se zna da je to najbolje učiniti upotrebom katalizatora. I evo jednog novog, kojem elektroliza ne može nauditi
Je li klor otkriven 1773. ili 37 godina kasnije – 1810. godine teško je reći, jer iako su ga kemičari poznavali nikome nije palo na pamet, do 1810. godine, da bi to mogao biti novi kemijski element
Nekoć je, u osvit postanka života, na Zemlji nastajalo mnogo više vodikova peroksida nego što se dosad mislilo. To pokazuje najnovije istraživanje koje na neočekivan način povezuje život i silikate.
Kalcij svi poznaju jer njega nema gdje nema: od kamena do čovjeka. No nisu svi kalcijevi spojevi jednako važni, neki su važniji od drugih, a jedan od njih je najvažniji – jer s njime sve počinje
Globalno se zatopljenje može riješiti ili da se smanji emisija CO2 ili da CO2 postane sirovina za kemijsku industriju. Ovo drugo obečava postupak za njegovo katalitičko prevođenje u ugljikov monoksid.
Aluminij je običan, svima poznat metal, no njegova je primjena daleko od svake običnosti. Ima ga praktički svugdje – aluminij je treći najčešći kemijski element i najčešći metal u Zemljinoj kori.
Magnezija ima svugdje, u vodi, hrani, moru i kamenju, pa ipak ga ljudi (kemičari) nisu razlikovali od kalcija sve do 18. stoljeća. I počeli su ga upotrebljavati kao lijek – lijek je i danas
Kako bi lijepo bilo kad bismo s majicom obukli i eklektičnu bateriju – i evo rezultata: takvu su majicu napravili kineski znanstvenici na radu u Sjedinjenim Državama. No što kaže zdrava pamet na to?
Srebro je uz zlato, i mnogo manje vrijedan bakar, metal od kojeg se kovao novac, srebrnjaci. Toga više nema, ali se na srebro gleda kao na lijek – koga je međutim i prije bilo.
Da bi svjetlost razložila vodu potreban je fotokatalizator, ali on nije dovoljan jer ga treba zaštititi od djelovanja vode – i dobiti trajnu i efikasnu fotonaponsku ploču za proizvodnju vodika.
Sumpor poznaje svatko, pa opet taj žuti prah krije mnoge tajne, pokazuje mnoga lica – jer se može sa svime spajati, a isto se tako u svašta pretvoriti
Stavljanje matičnih stanica na mjesto oštećenog živca može dovesti do njegova zacjeljivanja. Samo kako to izvesti? Odgovor je: mikrorobotom i magnetom.
Kositar je metal s mnogo imena koja ukazuju na njegovu upotrebu, jer posuđe se kalaiše, a cinom se lemi. Čudan je to kemijski element, koji može biti i bijel i siv, a može se i prehladiti
Gelovi su koloidi koji se ne sastoje od (nano)čestica nego od (nano)niti. Niti mogu biti i metalne, takve kakve vode električnu struju – i kataliziraju oksidaciju alkohola.
Danas slušamo o živi sve najgore, slušamo kako nam truje zrak, hranu i vodu. No živa ima dugu povijest, povijest koja je povezana sa znanstvenim istraživanjima, kako u kemiji tako i u fizici
Može li dron letjeti po ružnom vremenu, onda kada je zrak pun magle koja se zaleđuje? Ne može, ali ipak može – zahvaljujući tehničkom rješenju američkih znanstvenika.
Antimon je metal kojeg malo tko poznaje: taj kemijski element kao da se izgubio u bespućima periodnog sustava. No njegovi su spojevi poznati od antike, a suvremena metalurgija bez njega ne može
Kakva je veza između željeza i neba i je li željezo zaista željezo
Umjesto u atmosferu ugljik se može „ispuštati“ u cement – i to ne samo zbog smanjenja ugljične emisije
Što je zlato, kemijski element, metal ili samo nešto što sija osebujnom, zlatnom sjajem?
Nakon kuhanja kave zaostaje talog, zoc. Za što bi se on mogao upotrijebiti – osim za gatanje – pokazuje istraživanje brazilskih znanstvenika
U antici i srednjem vijeku alkemičari (i ne samo oni) su povezivali metale s planetima: svaki je metal imao svoj planet, a svaki planet svoj metal. Zašto baš tako – i što se od toga do danas očuvalo?
Plastična masa koju razgrađuje kvasac čudo je biotehnologije, no još je veće čudo kada se plastika sama kvascem razgrađuje. Iza tog „čuda“ krije se međutim sasvim jednostavan mehanizam djelovanja.
Prvi metal bio je bakar jer je prvo doba nakon kamenog bilo brončano doba. No, je li baš tako bilo i koja je razlika između mlađeg i starijeg brončanog doba?
Na red je došla i analiza polimerne tvari u česticama što su na Zemlju stigle s asteroida Bennu. Što nam ona kazuje i pokazuje?
Element može biti sve i sva, od geometrijskog poučka do funkcionalnog dijela svemirskog broda, no što je element u kemiji? Štoviše, koja je razlika između elementa u kemiji i kemijskog elementa?
Što se događa s korijenom i listom zelene salate ako se uzgaja na tlu onečišćenom mikroplastikom? Odgovor na to pitanje daje istraživanje poljskih znanstvenika.
Pojava kisika u atmosferi dovela je do boljeg iskorištavanja energije, a ono pak do postanka višestaničnih organizama. Čini se da će i roboti slijediti taj put, da će i oni biti aerobni.
Prije jela ili kuhanja treba voće i povrće dobro oprati – samo kako oprati ili samo oprati? I na to znanost ima odgovor, a on nije jednostavan.
Alkohol se dobiva iz šećera (vino, rakija, rum) ili iz škroba (pivo), ali ne i iz celuloze, iako je to kemijski moguće. Moguće je – ali se ne isplati.
Maslina se u nas uzgaja od pamtivijeka: nema čovjeka koji ne zna za njezin plod i njezino ulje. No, teško je naći nekog tko zna da se od lista masline može skuhati čaj – i to vrlo ljekovit čaj.
Zašto je ljeti ugodno hodati u vlažnoj odjeći? Zato što voda dobro hladi, jer drži toplinu. Upravo su se tim trikom poslužili američki znanstvenici – samo su tkaninu zamijenili česticama zeolita
Od čega potječe miris kave? Od prženja. Odgovor je točan, ali nedovoljno precizan: miris kave potječe od kemijskih spojeva koji nastaju prženjem. A nema ih mnogo – samo dvadeset i pet
U morskoj se vodi može otopiti mnogo više ugljikova dioksida nego što je već otopljeno. Za to joj treba dodati gašeno vapno – i tako, kažu, spasiti naš planet od pregrijavanja
Suhi celofan možete presavijati kako god hoćete, no kada ga stavite u vodu on će poprimiti novi, prije zadani oblik. No nije riječ o običnom celofanu nego o naročitom derivatu celuloze, TCel-Cu.
Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka. Kako bi se tome moglo stati na kraj?
Amonijak je, kažu, gorivo budućnosti, jer gori poput prirodnog plina no pritom nastaje samo dušik i vodena para. No, evo novine: mogao bi se proizvoditi iz nitrata koje nalazimo u onečišćenoj vodi
Treba li legalizirati marihuanu? Pa sad... Konoplja je mnogo više od njezina lista, a i u listu ima mnogo više od onoga što se može nazvati opojnom drogom.
Materijal koji skuplja Sunčevu toplinu, a onda je izvanjskom stimulacijom otpušta, novo je čudo iz kemijskog laboratorija. Riječ je o smjesi dvaju polimera i jednog alkohola
DNA poznajemo kao nositeljicu gena, no pritom zaboravljamo da je ona i lančani polimer, poput polietilena ili svile. Kad je tako, zašto od DNA ne napraviti „betonsko željezo“?
Jesti tek proklijale biljke je, kažu, zdravo. To pokazuje i analiza klica graha koja je napravljena ne zato da ih češće viđamo na tanjuru nego da se od njih pripravi krema za pomlađivanje kože.
Što se krije iza ovog čudnog naslova? Krije se nova metoda za iskorištavanje ugljikova dioksida temeljena na usklađenom radu dvije katalizirane reakcije.
Ugljik (grafit) je dva puta teži od vode, no postaje lagan poput stiropora ako se u njemu naprave nanometarske šupljine koje ga, zahvaljujući osebujnom obliku, čine izuzetno čvrstim
Dodatak ulja u kojem se pekao pomfrit ili piletina asfaltu skinutom sa ceste čini ga da bude kao nov. Zašto? Odgovor na to pitanje daje kompjutor molekulskim modeliranjem
Zašto rakija pali grlo i što se događa s rakijom ako se grije ili hladi, pitanja su na koja se ne može odgovoriti bez poznavanja strukture vode i upotrebe spektroskopskih metoda
Rješenje: bakterije treba hraniti plinom koji se dobiva elektrolizom ugljične kiseline – ali s jednim malim dodatkom koji se također dobiva elektrolizom
Alge koje uzrokuju „cvjetanje mora“ uz dodatak polifenola iz vina sa ili bez bizmut-pektina štite želudac od štetnog djelovanja alkohola – pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika
Svi piju kavu, ali svi ne piju jednaku kavu – jer kava se može prirediti na mnogo načina. Koji je način najbolji? Na to su pitanje odgovorile četiri poljske znanstvenice.
Uz mnogo željenog i neželjenog, otpadne vode iz gradova i tvornica sadrže i zlato. Kako ga izvaditi? Bijelim prahom, polimerom TE – kažu kineski znanstvenici.
U medijima se može pročitati kako su na planetu koji kruži oko druge zvijezde otkriveni tragovi života. Što se krije iza te vijesti?
Recept za kokošju juhu je jednostavan: stavi piletinu u hladnu vodu i kuhaj je dok se ne skuha. No nije svejedno koliko se kuha i u čemu se kuha – kažu kineski kemičari
Može li leđna moždina zacijeliti? Može – ako se na mjesto puknuća unese gel priređen od proteina svile i dvojnog hidroksida mangana i magnezija. Tako kažu kineski znanstvenici
U uzorcima asteroida Bennu, što su nedavno stigli na Zemlju, pronađene su aminokiseline i baze nukleinskih kiselina. No otkriće tih kemijskih spojeva zapravo je najmanje važno.
O tome govori kemijska analiza više vrsta bijelih i crnih vina koja se u nas piju. Koliko u njima ima željeza? Odgovor će vas začuditi
Morska trava, koja onečišćuje plaže i čini mnoge druge štete ljudima, može se, nakon malo "kemijanja", pretvoriti u izvanredno sredstvo za hvatanje ugljikova dioksida iz zraka
Kemijskom modifikacijom miješanog oksida kobalta i kroma znanstvenici su dobili boju koja apsorbira praktički u cijelom području Sunčeva spektra – idealan materijal za hvatanje Sunčeve energije.
Mnogi ljudi ne mogu zamisliti ručak bez mesa te bježe od povrća kao vrag od tamjana. Može li se hraniti samo mesom, samo namirnicama životinjskog porijekla? I na to pitanje znanost daje odgovor
Umjesto u obliku vodika, amonijaka ili metanola višak energije iz obnovljivih izvora mogao bi se skladištiti u otopini CPO, u kemijskom spoju koji se dobiva iz industrijskog otpada.
Iz drva se najprije ukloni lignin, a zatim voda – i dobiva se porozan i elastičan materijal, aerogel, odličan izolator i adsorbens. I najvažnije: potpuno je obnovljiv
Novo je doba – lantanoidno doba ili, bolje rečeno, doba rijetkih zemalja. Mnogo se priča o rijetkim zemljama. - kakvi su to metali i gdje se nalaze?
Molekule treba poslagati kao listove u glavi kupusa, a zatim ih povezati elastičnim sponama (također molekulama) – i dobiti materijal elastičan poput gume, a vatrootporan poput kovine
Ukrasna južnoamerička puzavica dragoljub iz naših vrtova i tegli za cvijeće izuzetno je ljekovita. Ljekovitošću njezina sjemena odnedavna se bave i naši znanstvenici iz Splita, Rijeke i Zagreba.
Mogu li fotokatalizatori činiti isto što i biljke – od CO2, H2O i svjetlosti Sunca proizvoditi organske spojeve? I više od toga: mogu proizvoditi čisti metanol, a usto davati električnu struju.
Oni koji se boje klora u vodi ili vodu sami kloriraju sada će moći sami vidjeti koliko ga ima. Za to će im trebati UV-lampa, smartfon i kemijski reagens priređen od rakova oklopa.
