Prije 4,1 milijarde godina Zemlja se srela s Thejom – i nastao je Mjesec. Kako je taj susret izgledao otkriva izotopska analiza vanadija.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Od čega se sastoje asterodi, kako su i od čega nastali? Sve se to znalo i nije znalo – dok nije došao izravni dokaz u obliku uzoraka asteroida Itokawa. I evo priče njegovog zrnca prašine.
Energija koja se žanje s polja u obliku biomase smatra se „čistom“ – pa ipak i ona zahtijeva utrošak fosilnih goriva. Koliko? O tome govori istraživanje indijskih znanstvenika.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Od poliestera (PET) je napravljena boca za mlijeko, no poliesteri bi mogle biti tvari od kojih je nastalo sve što živi na Zemlji – pa i krava čije se mlijeko nalazi u boci. Kažu znanstvenici.
Hoće li spektrometri rovera Perseverance moći otkriti organske spojeve, ostatke izumrlog života, u Marsovom tlu? Moći će, moći – ako ih nije razorilo Sunčevo UV-zračenje.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Amonijak je, čitamo iz njegove formule (NH3), spoj dušika i vodika – što znači da može gorjeti bez ispuštanja stakleničkih plinova, tj. CO2. Ekološko gorivo? Da, ako se ne dogodi ekološka katastrofa.
Hvatanje i iskorištavanje (uhvaćenog) CO2 glavni je izazov kemijske tehnologije 21. stoljeća. Koliko je daleko na tom putu stigla? Ne daleko, ali – ipak se kreće.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Minerali gline nastaju djelovanjem vode na silikatne stijene. Znači li da ih nema u asteroidima, suhim nebeskim tijelima? Ima ih ima, a od njih i načina njihova nastanka vodi put do postanka života.
Drveni ugljen je obnovljivi izvor energije. To je dobro – no nije dobro što se zbog njega sijeku šume. Gdje je rješenje? U proizvodnji ugljena iz poljoprivrednog otpada – i njegovog zakopavanja.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Nema elektromobila bez baterija, no ni baterija bez recikliranja. Na duže staze, naravno. Imamo li za to tehnologiju?
Bjelančevine i nukleinske kiseline nekoć su, u prapovijesti života, bile mnogo jednostavnije nego danas. Kako to znamo kad ništa o prvom životu ne znamo? E, pa znamo.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Natrij-ionske baterije ne razlikuju se od baterija s litijem osim što njihove anode ne mogu izdržati više od 200 ciklusa punjenja i pražnjenja. No evo rješenja!
Ako tražimo život na planetima oko drugih zvijezda nećemo tražiti nešto zeleno nego nešto infracrveno, molekule od kojih je mogao nastati život. To će biti zadaća Ariela, budućeg svemirskog teleskopa
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Život je nastao između slojeva minerala biotita djelovanjem morskih valova – nova je teorija o postanku života. Njoj u prilog govori i mineralni sastav svega živoga.
Određujući aktivnost gena u nakupinama bakterija na krutim podlogama, biofilmovima, naši su znanstvenici otkrili da oni u svom rastu slijede put višestaničnih organizama, točnije njihovih embrija
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Svako zlo za neko dobro: početkom ove godine disali smo čišći zrak – zbog koronavirusa. To nam otkriva istraživanje znanstvenika iz zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada
Uspjeh naših znanstvenika: postigli su sparivanje baza DNA u krutom stanju – i time bacili novo svjetlo na pitanje postanka života na Zemlji
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kemijski reaktor na zlatnoj pločici: dovoljno ju je, pločicu, uroniti u otopinu kalijeva hidrogenkarbonata te staviti na sunce – i evo vrijednog kemijskog proizvoda.
Odgovor na pitanje odakle moru miris vodi daleko, daleko – do ekologije i farmakologije. Stoga nas ne treba čuditi da se tim pitanjem bave mnogi znanstvenici, pa i kod nas.
Ovogodišnja Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je za istraživanje na području molekularne biologije. Dobile su je E. Charpentier i J. Doudna za objašnjenje mehanizma izrezivanja gena.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Tisućinku milimetra velike kockice bakrova sulfida, iznutra šuplje i izbušenih stranica, novo je čudo nanotehnologije. Skrovište je to za natrijeve ione i nova nada za natrij-ionske baterije.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Prvo je bio Černobil, onda je došla Fukushima. Jesu li nam naštetili? O tome govori nedavno objavljena analiza znanstvenika sa zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
