Koliko može stajati betonska građevina, a da se ne sruši? Najmanje dva tisućljeća, kažu nam ostatci rimskih arena i akvedukata. Ipak, pažljiva kemijska analiza pokazuje da i njih nagriza vrijeme.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Hoće li protiv novih varijanata koronavirusa, unatoč njihovoj većoj zaraznosti, biti dobra stara cjepiva? Odgovor na to pitanje daju pseudovirusi – čestice napravljene od virusnih proteina.
Staklo koje zimi grije, a ljeti hladi kuću nije znanstvena fantastika nego znanstvena činjenica. No nije riječ baš o staklu nego o slojevima nanočestica na njemu.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kako ukloniti ugljikov dioksid iz zraka, iz dima, iz svega gdje ga ima a ne treba biti? Odgovor se krije u šupljikavom polimeru, pravo rečeno u molekuli nalik na kavez (ili na zatvor).
Drvo se kuha, pa se suši, pa se moči, pa se opet suši – i na kraju evo materijala čvrstog poput aluminija, a usto lakšeg i jeftinijeg od njega. I najvažnije: materijal koji se može 100 % reciklirati.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Život nije počeo s aminokiselinama, proteinima, RNA i DNA nego s glicerolom – od koga su nastale nukleinske kiseline, a prije njih stanične membrane. Ima mnogo argumentata za to, evo samo nekih.
Bolest perifenih arterija pogađa 12 % ljudi u Sjedinjenim Državama – no evo dobrih vijesti: znanstvenici su napravili minijaturni pH-metar kojim bi se ta bolest mogla brzo i lako dijagnosticirati
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Opet neki čudni oblici na Marsu, bit će da je riječ o ljušturama cjevaša koji na njemu žive ili su na njemu živjeli. Nemoguće? Baš i ne, kažu četiri nadobudna znanstvenika.
Natrij-ionske baterije san su tehnologije pohrane električne energije: jeftine su, bezopasne, ekološki prihvatljive... Ali kako postići da elektroda bude trajna, da se ne mrvi? Odgovor je: Ti4+.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Na pitanje od čega se sastoji prašina oko novoupaljenih zvijezda (nova) znanstvenici su potražili odgovor u kemijskom laboratoriju – i uspjeli ga dobiti
Ako se uklanja otrov, treba ga uklanjati nečim neotrovnim. To je jasno. Ako je to „neotrovno“ i obnovljivo, a nakon upotrebe iskoristivo onda imamo – borovu iglicu.
Ovogodišnja Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je Benjaminu Listu i Davidu MacMillanu za istraživanje „asimetrične organokatalize“. Što to znači?
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Jesu li uzroci, posljedice i mjere protiv pandemije adekvatno predstavljene javnosti? Svi znamo da nisu, a evo i odgovora zašto nisu – iz analize onoga što se o bolesti COVID-19 piše i govori.
Fentilketonurija je teška nasljedna bolest, koja bi se uskoro mogla liječiti, kao što se COVID-19 može spriječiti, molekulama RNA. No nije riječ o istim molekulama. Ove su malo drugačije.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
U doba ove epidemije mnogo se piše i govori kako farmaceutske tvrtke potplaćuju znanstvenike kako bi mogle što bolje prodavati svoje cjepivo. Može li to biti?
Jezera na Marsu? Više ih nema, ali nekoć ih je bilo: bila su puna gorke soli, magnezijeva sulfata. To otkriva prva geološka karta najbližeg nam planeta.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kako su nastali organski spojevi, od ugljikovodika do aminokiselina, pri stvaranju Sunčeva sustava? Odgovor nudi najnovije istraživanje: nastali su Fischer-Tropschovom reakcijom.
Stavi li se soda-voda na sunce od nje se može dobiti vodik ili, točnije, vodeni plin – ako se ima katalizator. Evo jednog novog, na osnovi jednostavne, jeftine i bezopasne kemikalije.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Da tragove nekadašnjeg života na Marsu treba tražiti na mjestu gdje je nekoć bila voda, zna se. No ne treba ga tražiti na svim takvim mjestima, nego samo na takvima gdje ima opala.
Ne miješaju se svi metali lako, neki baš nikako, no zahvaljujući novom postupku, „visokoentropijskom dizajnu“ moguće je – kako se čini – napraviti slitinu praktički od bilo koje kombinacije metala
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Japanski su znanstvenici napisali računalni program koji čita kemijske formule iz knjiga. Je li uspješan? Pa sad...
Koliko može biti tanak poluvodič? Može biti ne deblji od dva atoma – ako se razvije nova, BN-tehnologija, tehnologija utemeljena na kemijskom spoju bora i dušika, borovom nitridu.
Godišnja pretplata
11 brojeva
U vašim rukama prije nego na kioscima!
Godišnja pretplata
11 brojeva
Najkvalitetniji sadržaj za IT profesionalce
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 20 kn po svakom broju
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 18 kn po svakom broju
