U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Prvi pokus s atomskom bombom (1945.) bio je i kemijski pokus – u staklastoj tvari, trinititu, koja je pritom nastala znanstvenici su nedavno pronašli i kristalna zrnca „nemoguće“ strukture
Jedemo radioaktivni kelj i kupus – zbog Fukushime i Černobila. Koliko je to pučko vjerovanje istinito pokazuju mjerenja radioaktivnosti tla u Hrvatskoj što su ih proveli naši znanstvenici.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Električna baterija koja se puni i prazni protokom elektrolita stara je tehnička zamisao. Evo je u novoj, vrlo uspjeloj izvedbi – zahvaljujući derivatima aromatskog ketona 9-fluorenona.
Poslije oluje čist je zrak, kaže narodna poslovica. To je sada egzaktno (i nemetaforički) dokazano zahvaljujući preciznim mjerenjima kemijskog sastava atmosfere i računalnim simulacijama.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Može li se napraviti išta čvrsto od nečega u čemu ima, kao u hladetini, 98 posto vode? Može se, može – zahvaljujući krajnje jednostavnom postupku pretvaranja gelova u tvari nalik gumi.
Danas kemičar projektira molekulu kao što arhitekt projektira kuću. Evo novog proizvoda iz tog „arhitektonskog biroa“: molekula modularne strukture za vezivanje iona po želji i potrebi.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Okratoksin A iz pljesnive hrane truje ljude, no neće još dugo: evo „kartice za mobitel“ kojom se taj toksin može otkriti za desetak sekundi sa dva pritiska prsta
Energija koja se žanje s polja u obliku biomase smatra se „čistom“ – pa ipak i ona zahtijeva utrošak fosilnih goriva. Koliko? O tome govori istraživanje indijskih znanstvenika.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Od poliestera (PET) je napravljena boca za mlijeko, no poliesteri bi mogle biti tvari od kojih je nastalo sve što živi na Zemlji – pa i krava čije se mlijeko nalazi u boci. Kažu znanstvenici.
Hoće li spektrometri rovera Perseverance moći otkriti organske spojeve, ostatke izumrlog života, u Marsovom tlu? Moći će, moći – ako ih nije razorilo Sunčevo UV-zračenje.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Amonijak je, čitamo iz njegove formule (NH3), spoj dušika i vodika – što znači da može gorjeti bez ispuštanja stakleničkih plinova, tj. CO2. Ekološko gorivo? Da, ako se ne dogodi ekološka katastrofa.
Hvatanje i iskorištavanje (uhvaćenog) CO2 glavni je izazov kemijske tehnologije 21. stoljeća. Koliko je daleko na tom putu stigla? Ne daleko, ali – ipak se kreće.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Nanocjevčice od natrijeva titanata čiste vodu od teških metala, organskih spojeva te bakterija – i to bolje od sebe samih! Riječ je o neobičnom, no opet vrlo jednostavnom kemijskom procesu.
Čestice ugljikova nitrida mogu oksidirati organsku tvar ako se izlože svjetlu. Može li bolje? Može, može – ako se pretvore u pahuljice te doda fosfor i srebro.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Nema elektromobila bez baterija, no ni baterija bez recikliranja. Na duže staze, naravno. Imamo li za to tehnologiju?
Bjelančevine i nukleinske kiseline nekoć su, u prapovijesti života, bile mnogo jednostavnije nego danas. Kako to znamo kad ništa o prvom životu ne znamo? E, pa znamo.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Natrij-ionske baterije ne razlikuju se od baterija s litijem osim što njihove anode ne mogu izdržati više od 200 ciklusa punjenja i pražnjenja. No evo rješenja!
Ako tražimo život na planetima oko drugih zvijezda nećemo tražiti nešto zeleno nego nešto infracrveno, molekule od kojih je mogao nastati život. To će biti zadaća Ariela, budućeg svemirskog teleskopa
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Život je nastao između slojeva minerala biotita djelovanjem morskih valova – nova je teorija o postanku života. Njoj u prilog govori i mineralni sastav svega živoga.
Određujući aktivnost gena u nakupinama bakterija na krutim podlogama, biofilmovima, naši su znanstvenici otkrili da oni u svom rastu slijede put višestaničnih organizama, točnije njihovih embrija
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Britanski su znanstvenici nedavno iznašli tehnološki postupak za dobivanje kisika na Mjesecu. Kako? Elektrolizom njegovih stijena.
Stare polietilenske boce ne treba ni spaliti ni pretaliti, a ni (to nikako) u more baciti – najbolje ih je preraditi u gorivo za dizelske motore. Kako? Grickanjem molekula – jednostavno rečeno
