Bogatstvo mora

Hvatanje uranija u moru kemijskom mrežom

I najsitnija se riba može uloviti ako se ima gusta mreža i dobar mamac. Isto vrijedi i za uranijeve ione.

inovativne metode liječenja

„Trojanskim konjem“ protiv raka

Može li se stanicu raka toliko prevariti da se umjesto za zaštitnika veže za svog ubojicu? Može: ako se trombocit preruši u limfocit.

neotrovni retardant

Škrobom protiv požara

Škrob gori, vrlo lako gori – brašno raspršeno u zraku čini s njime eksplozivnu smjesu! No znanstvenici su pronašli način da od škroba naprave (obnovljiv, jeftin i neotrovan) usporivač vatre.

elastični građevni materijal

(Super)beton nalik na sedef

Novo čudo iz laboratorija: beton koji se ne lijeva nego se slaže – poput zida od cigle – no opet se ne slaže nego reže laserom. Uzor? Sedef, tvar od koje su napravljene školjke

kemijska analiza

Kuhati u maslinovom ulju – da ili ne?

Da maslinovo ulje nije dobro zagrijavati poznato je više-manje svima. No što se pri zagrijavanju događa i koliko ono šteti tom plemenitom ulju – pitanje je na koje samo znanost može dati odgovor

Začin za alkoholni način

Lijek protiv opijanja iz istočnjačkog začina

Analiza istočnjačkog začina kardamoma otkrila je u njemu mnoge ljekovite tvari, između ostalog i osam organskih spojeva koji potiru djelovanje alkohola

Trljanjem do energije

Električna energija iz teflona i naftalina

Kada se tvari trljaju, u njima se stvara elektricitet – no koje i kakve tvari? Evo jedne posve nove, koja daleko nadmašuje sve ostale. Riječ je, ukratko, o teflonu s dodatkom naftalina (naftalena).

Nezapaljiva i bezopasna

Električna struja iz aluminija – uz pomoć aminokiseline

Reakcijom aluminija s kisikom iz zraka mogla bi se izravno dobivati električna energija. No kako zaštiti aluminijsku anodu od pogubnog djelovanja lužnatog elektrolita? Odgovor je: aminokiselinom.

polistirenski poučak

Može li se plastika potpuno reciklirati?

Kako i koliko se može plastika reciklirati pokazuje najnovije istraživanje na primjeru polistirena. Isplati li se to? I na to pitanje daje odgovor.

Ispis živog tkiva

Organi iz 3D-pisača: rješenje je u glicerolu

Iz 3D-pisača izlaze svakojake stvarčice, a od nedavno i čitave kuće. Može li se njime napraviti i pravo (no umjetno) srce? Ovisi o tinti za njega.

nanomaterijali kao lijek

Lijek protiv raka iz željeza i kamilice

Kakva može biti veza između željeza, raka i kamilice? Odgovor na to pitanje daje znanstveni rad naših znanstvenika iz Splita i Zagreba – koji se ne bavi fitofarmakologijom nego nanotehnologijom.

Razlog za brigu

Koliko je opasna mikroplastika, koja se nalazi svuda oko nas?

Mnogo se piše i priča o otrovnosti mikroplastike, s kojom sve više zagađujemo naš planet. Koliko u tim pričama ima istine pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika na jednostaničnoj algi kloreli

Laserom po krutini

Keramika za stezanje – i rastezanje

Komadić keramike, staljenog olovnog ortovanadata, ponaša se neobično: obasjan zrakom svjetlosti (iz lasera) steže se i rasteže – ovisno o njezinom intenzitetu

PET kao obnovljivi proizvod

Kremenim pijeskom i mikrovalnom pećnicom protiv otpadne plastike

Može li se od plastične boce napraviti sirovina za proizvodnju te iste boce? Može, ako se PET pretvori u BHET. No za to treba imati pogodan katalizator – i mikrovalnu pećnicu.

mjerenje teških metala

Je li Jadran čisto more?

U moru svačeg ima – ali koliko od toga „svačeg“ potječe od čovjeka? Na to su pitanje odgovorili naši znanstvenici iz Zagreba i Pule mjereći koncentracije teških metala u Pulskom zaljevu.

Žive legure

Metal koji zacjeljuje poput živog tkiva

Legura čvrsta poput čelika koja podnosi svaki lom – jer joj svaka pukotina sama zacjeljuje. To je novo dostignuće tehnologije, koja se ovaj put igra agregatnim stanjima i faznim prijelazima.

Otpad čisti otpad

Čišćenje otpadne vode od fosfora aktivnim ugljenom iz otpadne vode

Ugljen priređen od kanalizacijskog mulja s dodatkom cinka novo je sredstvo za pročišćavanje otpadnih voda – čisti ih od onoga što ponajviše škodi okolišu, od fosfata.

Metamaterijali

Umjetno vlakno (čvrsto, čvrsto) nalik na zid

Grafitni prah i cirkonijeva sol osnovne su sirovine za izuzetno čvrsto vlakno koje je usto otporno na vatru i kemikalije. A prije svega, izrađuje se lako i bez velikog utroška energije.

rado radon ide u rezidencije

Radon u kući: nema mjesta za paniku, ali...

Trebamo li se bojati radioaktivnog plina radona u svojoj kući? Sve ovisi o tome gdje (u Hrvatskoj) živite, kaže profesor Vanja Radolić sa Sveučilišta u Osijeku.

Zamjena za staklo i kovine

Solarni paneli – od plastike

Solarnim ćelijama načinjenim od umjetnih polimera, umjesto od silicija, stoje na putuju mnoge prepreke. Jedna je: kako napraviti prozirni materijal koji vodi električnu struju.

Nit bez premca

Iz kineskog laboratorija: svila čvršća od svile

Kako otopiti pamuk, a zatim iz otopine izvući čvršću celuloznu nit znali su kemičari još u 19. stoljeću. Može li se to napravi i sa svilom, s proteinskim vlaknom? Može – ali tek u 21. stoljeću.

nove tajne vode

Što je u vodi? Voda u vodi!

Voda je čudo prirode, ne samo zato što o njoj ovisi život, nego i zbog svoje jedinstvene strukture. I evo još jedne spoznaje – odgovora na pitanje što se događa s vodom kada se u njoj otopi sol?

geološka i klimatska povijest

Magnezijevi minerali otkrivaju tekuću vodu na Marsu

Je li na Marsu bilo tekuće vode? Evo još jednog dokaza. On nam dolazi iz analize magnezijevih minerala – i pokazuje kakva je to voda bila.

nanoelektromehanički solarni generatori

Polimerna sol pretvara Sunčevo zračenje u električnu struju

Ima mnogo načina za pretvaranje Sunčeve u električnu energiju. Evo još jednog – sa stupnjem pretvorbe 86 %!

Slatki problemi

Kako prepoznati pravi med

Može li se otkriti je li med pravi ili je patvoren? Može, no nalaz umnogome ovisi čime je patvoren.

polisaharid kao elektrolit

Rakovi, žohari i drugi njima slični – sirovina za bolje baterije

Gel od kitozana, tvari koja se dobiva od hitina, je kruti elektrolit izvrsnih električnih i mehaničkih svojstava, a usto je posve biorazgradiv. Je li to elektrolit za buduće cink-ionske baterije?

potpuno i selektivno obnavljanje

Recikliranje baterija – jednostavnom organskom kiselinom

Već smo čitali na ovim stranicama (21. 10.) o recikliranju litija iz baterija oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan?

gorivne ćelije

Električna energija iz metanola: indij pomaže platini

Može li se alkohol (metanol) oksidirati zrakom na vodu i ugljikov dioksid tako da pri njegovom „tihom gorenju“ nastaje električna struja? Može, može – ako se ima katalizator.

fototermalna plastika

Ugljične točke hvataju energiju Sunca

Jedan stari vic kaže da je moguće spojiti željezo sa celulozom jedino tako da se napravi čekić. No odnedavno je nešto takvo kemijski moguće – napraviti spoj grafita i celuloze.

egzaktni izračun

Zemlja u opasnosti: koliko smo blizu propasti?

Sve se mijenja, klima, biljni pokrov, mora, rijeke, sve. No može li se „sve“ mjeriti? Može: međunarodni tim znanstvenika izveo je devet varijabli koje dijagnosticiraju stanje našeg planeta.

Suncem do vode

Voda i energija iz zraka – pomoću umjetnog lista

Vode i energije ima svuda oko nas: voda je u zraku, a energija u Sunčevoj svjetlosti. Dobivanje i jednog i drugog omogućuje nova nanotehnoška naprava koja nije ništa drugo nego imitacija lista.

Veličina ispred materijala

Nobel za kemiju 2023: kemija (i fizika) kvantnih točaka

Najviše znanstveno priznanje u području kemije dobila su trojica američkih znanstvenika (Moungi G. Bawendi, Louis E. Brus i Alexei I. Ekimov) za istraživanje kvantnih točaka – za što točno?

Boje u kemiji

Jeste li što popili? Puhnite na celofan!

Posebna vrsta celofana, prozirne folije načinjene od celuloznih nanovlakana, može, promjenom boje, detektirati koji se plinovi nalaze u zraku. Ništa novog – osim tehnologije.

prirodni katalizatori

Tajni život hrđe

Hrđa, ali ne ona na čavlu ili autu nego ona koja nastaje geološkim procesima, utjecala je i još utječe na sudbinu metana, a s njime na klimu našeg planeta i život na njemu – kažu znanstvenici

Blizu cilja

Polimerni gel spašava litij-sumpornu bateriju

O baterijama na bazi sumpora i litija (ili, još bolje, natrija) mnogo se priča, no na njima se i mnogo radi. Koliko smo blizu konačnom, komercijalnom rješenju?

trag života?

Enkeladov ocean? Mineralna voda bogata fosfatima

Bez fosfora nema fosfata, pa ni onih za život najvažnijih – DNA i RNA. Stoga pronalazak soli fosforne kiseline u oceanu Saturnova mjeseca budi nadu da u njemu ima nečeg živog.

mnogo vike nizašto

Onečišćuju li spalionice otpada zrak?

Koliko su opravdano „nećemo spalionice“ i „ne u mome dvorištu“ pokazuju istraživanja utjecaja spalionice otpada na kvalitetu zraka u talijanskom gradu Desiju.

Dvije teorije

Je li nafta fosilno gorivo?

Nafta je nastala fosilizacijom biljnih i životinjskih ostataka u pradavnim morima i jezerima. Je li baš tako? Možda je nastala (i) od anorganske tvari, geokemijskim procesima

Dijagnostička metoda

Niska od nanokuglica otkriva virus

Može li se vidjeti da se jedan virus, jedna virusna čestica vezala za antitijelo? Može – i to mobitelom.

Složenost molekula

Kako znati jesu li molekule iz živog ili neživog?

Svemirske sonde nalaze i nalazit će organske spojeve. Kako znati potječu li oni iz nečega živog? Sve piše u kemijskoj formuli, kažu američki znanstvenici.

Uranij u pepelu iz ugljena – što kaže znanost?

Termoelektrane odlažu tisuće tona šljake i pepela iz stotina tisuća tona sagorjelog ugljena. Je li to štetno za okoliš? Je li opasno za ljudsko zdravlje? Evo odgovora naših znanstvenika.

Sunčeva energija

Korak bliže rastezljivim solarnim ćelijama

Kako napraviti solarnu ploču koja se može saviti? Odgovor je jednostavan: treba je napraviti od polimera – i to čitavu.

Kaži mi kako je

Umjetna inteligencija otkriva okuse

Je li nešto slatko ili gorko znat ćemo ako to stavimo na jezik. No ne može se sve probati, jer može biti otrovno ili nedostupno, pa okus onoga što se ne može kušati treba predvidjeti. Može li se to?

Zaboravljene graditeljske tajne

Rimski cement – tajna je u živom vapnu

Rimski beton, opus coementicium, zahvaljuje svoju trajnost činjenici da je mogao sam zatvarati pukotine koje su se pojavile u njemu – otkriva istraživanje američkih znanstvenika

Metamaterijali

Atomski lanci: Koja je žica najčvršća?

Atom do atoma – i evo najtanje žice koja se uopće zamisliti može. Takvim se žicama već dugo bave znanstvenici, a sada – zahvaljujući metodama računalne kemije – znamo i njihova mehanička svojstva.

Kompostiranje plastike

Talog od kave spašava okoliš

Što učiniti sa zocom, popularnim talogom od kave? Evo rješenja: treba ga pomiješati s biorazgradivim polimerom da bi se dobio jeftin i vrlo biorazgradiv kompozitni materijal.

Život iz svemira

U asteroidu – baza nukleinskih kiselina i vitamin B

U uzorcima asteroida Ryugu pronađen je uracil, dušikova baza iz ribonukleinskih kiselina, a uz nju i nikotinska kiselina – vitamin B3. No kako su nastali (još) se ne zna.

Enzimi u građevini

Vapneni cement koji krpa sam sebe

Može li vapno vezati kalcijevim kloridom umjesto kalcijevim hidroksidom? Može, ako se doda enzim – i dobije građevni materijal kojem pukotine ne smetaju.

Rudnih rezervi ima samo za još tridesetak godina

Fosfor za glad – glad za fosforom

Fosfora ima svugdje – u svakoj živoj stanici, pa i u mrskom nam virusu. No njegove su rudne rezerve ograničene, dok potrošnja raste – za tridesetak godina prijeti nam slom.

meteoriti - ugljični hondriti

Kako su u svemiru nastale aminokiseline?

Aminokiseline ne potječu sa Zemlje nego iz svemira. To je stara hipoteza. No kako su nastale i koliko ih je nekoć, u početku bilo?

Usporivači vatre

Umjetna lava štiti od požara

Po opožarenoj površini teče umjetna, staklena lava koja ne da vatri da zahvati podlogu – to je novo rješenje starog problema: kako spriječiti širenje vatre

Porazni rezultati

Koliko se plastike stvarno reciklira?

Plastika je plastika – a nije. Ima mnogo vrsta plastike. Zato se teško, jako teško, reciklira

sile površinske napetosti

„Dvolične“ kapljice ulja – napola žive

Kapljice koje jure kroz otopinu... San ili java? Ipak java: riječ je o sljubljenim, dvojnim kapljicama ulja koje kroz vodu pokreću sile površinske napetosti

Teorija zamrznutog slučaja

Kakvi su bili prvi proteni – i prvi genski kôd

U početku su postojali proteini izgrađeni od samo četiri aminokiseline i nukleinske kiseline sa četiri kodona – kaže japanski znanstvenik Kenji Ikehara pružajući za to uvjerljive argumente

Personalizirana medicina

Mikrorobot za rad u tjelesnim tekućinama

Mikroroboti u medicini? Ništa slično robotima u tvornicama i na drugim (radnim) mjestima: riječ je o sasvim jednostavnim napravama, djelovanje kojih se temelji, međutim, na vrlo složenoj fizici.

Sintetički analog

Umjetno drvo – za izradu implantata

Nikome ne pada na pamet da u tijelo ugradi nešto drveno, ma koliko se mehanička svojstva drva činila prikladnima za neke vrste implantata. No to se ne bi moglo reći za drvo od silikona

Kemijski sendvič

Izazov obnovljivih goriva: nanometarskom membranom do bioetanola

Na sloj polimera nanometarski sloj drugoga, pa trećega – recept je za separacijsku membranu, kemijski sendvič koji odvaja alkohol od vode

Toksičnost aluminija

Kemičar u kući (#74): je li aluminij opasan za ljude?

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Evolucija neživoga

Minerali, minerali... koliko ih ima?

Jesu li minerali živi? Moglo bi se reći da jesu jer za evoluciju minerala vrijede slični zakoni kao i za evoluciju biljnih i životinjskih vrsta – kažu rezultati najnovijih znanstvenih istraživanja

Problem koji se ignorira

Paljenje plina na naftnim poljima – zanemarena štetnost prakse raširene u cijelom svijetu

U doba kada svi strepimo zbog nestašice plina enormne količine prirodnog plina završavaju u atmosferi čineći nas energetski još siromašnijima, a naš planet još toplijim

Antioksidansi i vrijedni minerali

Kemičar u kući (#73): ne bacajte talog od kave!

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Kružna ekonomija

Bakterije koje jedu sve – rješenje za recikliranje plastike

Plastiku treba prvo pretvoriti u nešto biorazgradivo, a onda uposliti bakterije da to biorazgradivo razgrade u nešto korisno – temelj je novog postupka za recikliranje miješanog plastičnog otpada.

Novi materijal

Plastična keramika – nalik na kovinu

Može li se keramika staviti ispod preše a da ne pukne – nego se sabije i savije? Može, može, samo da ne bude obična keramika i da ne bude obična specijalna keramika.

Od slabijeg prema jačem

Kemičar u kući (#72): kemija uklanjanja mrlja – važno je znati

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

stare metode na moderan način

Protiv boli – frižiderom za živce

Da hladni oblog ublažava bol zna se valjda od hladnog obloga od kamena iz kamenog doba. No tehnologija radi svoje: evo „obloga“ koji se ugrađuje, hladi po potrebi i na kraju se sam razgrađuje.

Zagađenje voda

Jednostavno rješenje za onečišćenje fluorom

Organski spojevi koji sadrže fluor stalna su opasnost za čovjekovo zdravlje i zdravlje čovjekovog okoliša. No evo rješenja: zove se natrijeva lužina – uz jedan važan dodatak.

Kristali

Serijska proizvodnja posuđa – od nekoliko mikrometara

Kemičari rade pokuse sa mililitrima, mikrolitrima te desetinkama i stotinkama mikrolitra. Uskoro bi mogli raditi i s mnogo manjim volumenima, zahvaljujući posudicama od kristala – ali posebnog.

Bogatstvo u svemiru

Dijamanti od plastike otkrivaju unutrašnjost ledenih divova

Kada se u plastiku, PET, od koje su načinjene boce za mlijeko, uperi jaka laserska zraka od nje mogu nastati dijamanti. Iz toga proizlazi da oni vjerojatno postoje u središtu velikih ledenih planeta

Šulekovi praktični savjeti

Kemičar u kući (#68): tajne vrele vode

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

dostignut stupanj iskorištenja benzinskog motora u automobilu

Kinezi uspjeli napraviti solarne ploče koje pretvaraju preko četvrtine Sunčeve energije u struju

Solarne ploče koje dostižu stupanj iskorištenja veći od stupnja iskorištenja benzinskog motora u automobilu novo je dostignuće kineskih znanstvenika. Tajna je u perovskitu

Zelena energija

Koliko smo blizu solarnom vodiku?

Membrana obasjana svjetlošću razlaže vodu na vodik i kisik. Stara ideja, novo rješenje – koje se zove ugljikov nitrid dopiran borom.

Prodaja magle umjesto vode

Kemičar u kući (#67): što se krije iza ljekovite alkalne vode?

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

molekule peptida

Život iz oblaka – ključ je u fosfornoj kiselini

Mogu li u kapljicama vode nastati molekule peptida, molekule od kojih je počeo život na Zemlji? Može, ako u kapljicama uz aminokiseline ima i fosforne kiseline.

Sterilizacija i pasterizacija

Kemičar u kući (#66): je li čista voda dobra za piće?

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

zelena tranzicija

Membrana reciklira litij-ionske baterije

Kako odvojiti litijeve soli, litijeve ione od soli (iona) drugih metala? Odgovor je: prikladnom membranom. Evo jedne takve – sa sitnim, sitnim rupicama.

biodizel

Što se krije iza „bakterijskog goriva“?

Nedavno je na ovim mrežnim stranicama osvanula vijest da su znanstvenici uspjeli uzgojiti bakterije koje proizvode avionsko gorivo. Kakva se kemija (i biokemija) krije iza toga?

Lonci od gusa

Kemičar u kući (#65): čari lijevanog željeza

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.