Drveni ugljen je obnovljivi izvor energije. To je dobro – no nije dobro što se zbog njega sijeku šume. Gdje je rješenje? U proizvodnji ugljena iz poljoprivrednog otpada – i njegovog zakopavanja.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Nema elektromobila bez baterija, no ni baterija bez recikliranja. Na duže staze, naravno. Imamo li za to tehnologiju?
Bjelančevine i nukleinske kiseline nekoć su, u prapovijesti života, bile mnogo jednostavnije nego danas. Kako to znamo kad ništa o prvom životu ne znamo? E, pa znamo.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Natrij-ionske baterije ne razlikuju se od baterija s litijem osim što njihove anode ne mogu izdržati više od 200 ciklusa punjenja i pražnjenja. No evo rješenja!
Ako tražimo život na planetima oko drugih zvijezda nećemo tražiti nešto zeleno nego nešto infracrveno, molekule od kojih je mogao nastati život. To će biti zadaća Ariela, budućeg svemirskog teleskopa
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Život je nastao između slojeva minerala biotita djelovanjem morskih valova – nova je teorija o postanku života. Njoj u prilog govori i mineralni sastav svega živoga.
Određujući aktivnost gena u nakupinama bakterija na krutim podlogama, biofilmovima, naši su znanstvenici otkrili da oni u svom rastu slijede put višestaničnih organizama, točnije njihovih embrija
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Svako zlo za neko dobro: početkom ove godine disali smo čišći zrak – zbog koronavirusa. To nam otkriva istraživanje znanstvenika iz zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada
Uspjeh naših znanstvenika: postigli su sparivanje baza DNA u krutom stanju – i time bacili novo svjetlo na pitanje postanka života na Zemlji
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kemijski reaktor na zlatnoj pločici: dovoljno ju je, pločicu, uroniti u otopinu kalijeva hidrogenkarbonata te staviti na sunce – i evo vrijednog kemijskog proizvoda.
Odgovor na pitanje odakle moru miris vodi daleko, daleko – do ekologije i farmakologije. Stoga nas ne treba čuditi da se tim pitanjem bave mnogi znanstvenici, pa i kod nas.
Ovogodišnja Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je za istraživanje na području molekularne biologije. Dobile su je E. Charpentier i J. Doudna za objašnjenje mehanizma izrezivanja gena.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Tisućinku milimetra velike kockice bakrova sulfida, iznutra šuplje i izbušenih stranica, novo je čudo nanotehnologije. Skrovište je to za natrijeve ione i nova nada za natrij-ionske baterije.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Prvo je bio Černobil, onda je došla Fukushima. Jesu li nam naštetili? O tome govori nedavno objavljena analiza znanstvenika sa zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Znanstvenici cjepidlače… Ne, nego istražuju, istražuju sve, pa tako i dlake. I nalaze zanimljive razlike u životinjskom carstvu (ali i među ljudima).
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Napraviti „zavoj za kost“ – membranu za vođenu regeneraciju kosti – nije lako: rješenje je u kompozitnim materijalima i – nanotehnologiji.
Jučerašnja eksplozija skladišta amonijeva nitrata u Bejrutu otvara pitanje poznajemo li tu svakodnevnu kemikaliju koja se nalazi i u umjetnom gnojivu. Čudan je amonijev nitrat, čudan – i ćudljiv.
Ugljikov dioksid kao gorivo – kako je to moguće? Moguće je zahvaljujući novoj vrsti litij-ionske baterije u kojoj je, najjednostavnije rečeno, kobalt zamijenjen ugljikom
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Ugljikov dioksid rastače silikatne stijene. To je prirodni proces. Bi li se taj proces mogao ubrzati – i tako usporiti globalno zatopljenje?
Platina je dobra za nakit, ali nije za zdravlje. To pokazuju istraživanja – mjeranja koncentracije platine, no i paladija te rodija u zraku – u kojima su sudjelovali i naši znanstvenici
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Jedan tripeptid i jedna sol srebra – i gle čuda: nastaju molekule čija bi se struktura mogla svesti na jednu jedinu riječ, riječ „čvor“
Pretvoriti otpad u sirovinu cilj je svake kemijske tehnologije. Tehnologija o kojoj je ovdje riječ napravila je još više: pretvorila je smetlište u zlatni rudnik.
Sunce i svjež zrak ubijaju bakterije – a to čine još više uz pomoć gela što su ga nedavno napravili britanski i španjolski kemičari - Gel@TCPP za dezinfekciju aktivnim kisikom
