Fentilketonurija je teška nasljedna bolest, koja bi se uskoro mogla liječiti, kao što se COVID-19 može spriječiti, molekulama RNA. No nije riječ o istim molekulama. Ove su malo drugačije.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Zelena kemija znači jednostavno: zamjena opasnih kemikalija bezopasnima, onima što ih daje priroda. Organska otapala su lako zapljiva, eksplozivna i otrovna – čime ih zamijeniti?
Novo čudo iz kemijskog laboratorija: plastična masa koja se može reciklirati sličnim postupkom kojim se peče rakija – treba samo dodati kiselinu, malo zagrijati, a potom hladiti (ukapljivati) pare
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Zamislite kristal koji se ne može nikakvom silom smrviti, jer čim u njemu nastane pukotina, ona zaraste u tisućinki sekunde. Moguće? Danas je znanosti sve moguće.
Intoksikacija živom je vezivanje za sumpor, a detoksikacija vezivanje za selenij – najkraći je opis biokemije žive. I još: organizam se od tog otrova brani aminokiselinom koja se zove selenocistein.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
U doba ove epidemije mnogo se piše i govori kako farmaceutske tvrtke potplaćuju znanstvenike kako bi mogle što bolje prodavati svoje cjepivo. Može li to biti?
Jezera na Marsu? Više ih nema, ali nekoć ih je bilo: bila su puna gorke soli, magnezijeva sulfata. To otkriva prva geološka karta najbližeg nam planeta.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Japanski su znanstvenici napisali računalni program koji čita kemijske formule iz knjiga. Je li uspješan? Pa sad...
Koliko može biti tanak poluvodič? Može biti ne deblji od dva atoma – ako se razvije nova, BN-tehnologija, tehnologija utemeljena na kemijskom spoju bora i dušika, borovom nitridu.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Ako se elektrolizira soda-voda dobiva se što i elektrolizom vode – vodik i kisik. No zahvaljujući novom tehnološkom postupku, umjesto vodika nastaje eten, etanol, mravlja kiselina...
Litij, derivat fosfonijeva iona i uređaj sličan litij-ionskoj bateriji sve je što treba da se dušik i vodik spoje u amonijak – sirovinu za kemijsku industriju, ali i gorivo za brodove budućnosti.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Prvi pokus s atomskom bombom (1945.) bio je i kemijski pokus – u staklastoj tvari, trinititu, koja je pritom nastala znanstvenici su nedavno pronašli i kristalna zrnca „nemoguće“ strukture
Jedemo radioaktivni kelj i kupus – zbog Fukushime i Černobila. Koliko je to pučko vjerovanje istinito pokazuju mjerenja radioaktivnosti tla u Hrvatskoj što su ih proveli naši znanstvenici.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Električna baterija koja se puni i prazni protokom elektrolita stara je tehnička zamisao. Evo je u novoj, vrlo uspjeloj izvedbi – zahvaljujući derivatima aromatskog ketona 9-fluorenona.
Poslije oluje čist je zrak, kaže narodna poslovica. To je sada egzaktno (i nemetaforički) dokazano zahvaljujući preciznim mjerenjima kemijskog sastava atmosfere i računalnim simulacijama.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
U skoroj budućnosti staklene bi se boce mogle lijevati s istom lakoćom kao plastične – i uz dvostruko manji utrošak energije
Prije 4,1 milijarde godina Zemlja se srela s Thejom – i nastao je Mjesec. Kako je taj susret izgledao otkriva izotopska analiza vanadija.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Od čega se sastoje asterodi, kako su i od čega nastali? Sve se to znalo i nije znalo – dok nije došao izravni dokaz u obliku uzoraka asteroida Itokawa. I evo priče njegovog zrnca prašine.
Energija koja se žanje s polja u obliku biomase smatra se „čistom“ – pa ipak i ona zahtijeva utrošak fosilnih goriva. Koliko? O tome govori istraživanje indijskih znanstvenika.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Od poliestera (PET) je napravljena boca za mlijeko, no poliesteri bi mogle biti tvari od kojih je nastalo sve što živi na Zemlji – pa i krava čije se mlijeko nalazi u boci. Kažu znanstvenici.
Hoće li spektrometri rovera Perseverance moći otkriti organske spojeve, ostatke izumrlog života, u Marsovom tlu? Moći će, moći – ako ih nije razorilo Sunčevo UV-zračenje.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Amonijak je, čitamo iz njegove formule (NH3), spoj dušika i vodika – što znači da može gorjeti bez ispuštanja stakleničkih plinova, tj. CO2. Ekološko gorivo? Da, ako se ne dogodi ekološka katastrofa.
