U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kemijski reaktor na zlatnoj pločici: dovoljno ju je, pločicu, uroniti u otopinu kalijeva hidrogenkarbonata te staviti na sunce – i evo vrijednog kemijskog proizvoda.
Odgovor na pitanje odakle moru miris vodi daleko, daleko – do ekologije i farmakologije. Stoga nas ne treba čuditi da se tim pitanjem bave mnogi znanstvenici, pa i kod nas.
Ovogodišnja Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je za istraživanje na području molekularne biologije. Dobile su je E. Charpentier i J. Doudna za objašnjenje mehanizma izrezivanja gena.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Tisućinku milimetra velike kockice bakrova sulfida, iznutra šuplje i izbušenih stranica, novo je čudo nanotehnologije. Skrovište je to za natrijeve ione i nova nada za natrij-ionske baterije.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Prvo je bio Černobil, onda je došla Fukushima. Jesu li nam naštetili? O tome govori nedavno objavljena analiza znanstvenika sa zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Znanstvenici cjepidlače… Ne, nego istražuju, istražuju sve, pa tako i dlake. I nalaze zanimljive razlike u životinjskom carstvu (ali i među ljudima).
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Tri proteina čine gel – ali vrlo strukturiran. A u gelu može se svašta skriti i gel može svašta biti.
Jučerašnja eksplozija skladišta amonijeva nitrata u Bejrutu otvara pitanje poznajemo li tu svakodnevnu kemikaliju koja se nalazi i u umjetnom gnojivu. Čudan je amonijev nitrat, čudan – i ćudljiv.
Ugljikov dioksid kao gorivo – kako je to moguće? Moguće je zahvaljujući novoj vrsti litij-ionske baterije u kojoj je, najjednostavnije rečeno, kobalt zamijenjen ugljikom
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Ugljikov dioksid rastače silikatne stijene. To je prirodni proces. Bi li se taj proces mogao ubrzati – i tako usporiti globalno zatopljenje?
Platina je dobra za nakit, ali nije za zdravlje. To pokazuju istraživanja – mjeranja koncentracije platine, no i paladija te rodija u zraku – u kojima su sudjelovali i naši znanstvenici
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Jedan tripeptid i jedna sol srebra – i gle čuda: nastaju molekule čija bi se struktura mogla svesti na jednu jedinu riječ, riječ „čvor“
Pretvoriti otpad u sirovinu cilj je svake kemijske tehnologije. Tehnologija o kojoj je ovdje riječ napravila je još više: pretvorila je smetlište u zlatni rudnik.
Sunce i svjež zrak ubijaju bakterije – a to čine još više uz pomoć gela što su ga nedavno napravili britanski i španjolski kemičari - Gel@TCPP za dezinfekciju aktivnim kisikom
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Natrijev klorid i cijanid, amonijev klorid i fosfati – to je mixtura mirabilis od koje je nastao prvi život. Tako bar kaže najnovije istraživanje američkih, britanskih i japanskih znanstvenika
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kroz jednu cijev ulazi ugljikov dioksid, kroz drugu vodena para; kroz jednu cijev izlazi kisik, kroz drugu eten ili – ako vam je milije – etanol. I sve to bez vrućine i buke. Biljkama nalik.
Plastična se boca ne može otopiti u kaustičnoj sodi, ne to nikako. No ako se u priču uvedu etilenglikol i mikrovalna pećnica – evo taloga od kojeg se mogu praviti elektrode za litij-ionske baterije.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Mars je i bez života – živ. Energiju mu, kao i životu na Zemlji, daje Sunce, a ulogu biljaka su preuzeli minerali.
Što treba učiniti da bi grafit lakše propuštao litijeve ione i tako bio bolji materijal za litij-ionske baterije? Odgovor je jednostavan: treba u njemu napraviti rupe.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Kemijski laboratorij tako sićušan da ga se može flasterom zalijepiti za kožu – novo je čudo elektroničke (i druge) minijaturizacije. Svrha? Mjerenje stresa.
Pretvoriti toplinu u rad, načelo je parnoga stroja. Pretvoriti nevidljivu svjetlost u vidljivu, načelo je koje vodi prema boljim fotonaponskim pločama – i svjetlećim diodama.
U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.
Molekula peptida koja se veže za drugu molekulu peptida i ne da joj da se veže za sebi istovjetne molekule... Možda u tome leži tajna nekog budućeg lijeka za Alzheimerovu bolest.
