Kositar je metal s mnogo imena koja ukazuju na njegovu upotrebu, jer posuđe se kalaiše, a cinom se lemi. Čudan je to kemijski element, koji može biti i bijel i siv, a može se i prehladiti
Gelovi su koloidi koji se ne sastoje od (nano)čestica nego od (nano)niti. Niti mogu biti i metalne, takve kakve vode električnu struju – i kataliziraju oksidaciju alkohola.
Danas slušamo o živi sve najgore, slušamo kako nam truje zrak, hranu i vodu. No živa ima dugu povijest, povijest koja je povezana sa znanstvenim istraživanjima, kako u kemiji tako i u fizici
Može li dron letjeti po ružnom vremenu, onda kada je zrak pun magle koja se zaleđuje? Ne može, ali ipak može – zahvaljujući tehničkom rješenju američkih znanstvenika.
Antimon je metal kojeg malo tko poznaje: taj kemijski element kao da se izgubio u bespućima periodnog sustava. No njegovi su spojevi poznati od antike, a suvremena metalurgija bez njega ne može
Heljdin kruh se ne mora peći od heljdinog brašna, nego i od onog što se od heljde baca, od ljusaka. Takav kruh je izuzetno zdrav zbog visokog sadržaja polifenola i drugih antioksidativnih spojeva
Teško da ima metala koji je pronašao tako široku primjenu u tehnici kao olovo, pa opet bi svi htjeli da se ono zamijeni nečim drugim. Olovo je naime otrov, i to vrlo podmukao otrov.
Sudari Zemlje s većim nebeskim tijelima utjecala su na život koji se na njoj razvijao. Kako utjecali? Odgovor na to pitanje daje istraživanje udara koji se dogodio prije 3,26 milijardi godina.
Za arsen je čuo svatko tko je čitao romane Agathe Christie ili gledao filmove i serije snimljene prema njima. No arsenom se možemo otrovati i pijući „najzdravije piće“ – vodu.
U maslinovom listu nema peptidnih antibiotika, pa ipak se od njega mogu pripraviti. Štoviše, može se znati kako će djelovati na viruse i bakterije, a da kemičar ne zna ništa osim njihove formule
Nijedan kemijski spoj ne gradi toliko kemijskih spojeva kao ugljik. To nije sve! Ugljik gradi i mnoge molekule u kojima nema ništa osim ugljika.
Plastična masa koju razgrađuje kvasac čudo je biotehnologije, no još je veće čudo kada se plastika sama kvascem razgrađuje. Iza tog „čuda“ krije se međutim sasvim jednostavan mehanizam djelovanja.
Prvi metal bio je bakar jer je prvo doba nakon kamenog bilo brončano doba. No, je li baš tako bilo i koja je razlika između mlađeg i starijeg brončanog doba?
Na red je došla i analiza polimerne tvari u česticama što su na Zemlju stigle s asteroida Bennu. Što nam ona kazuje i pokazuje?
Element može biti sve i sva, od geometrijskog poučka do funkcionalnog dijela svemirskog broda, no što je element u kemiji? Štoviše, koja je razlika između elementa u kemiji i kemijskog elementa?
Što se događa s korijenom i listom zelene salate ako se uzgaja na tlu onečišćenom mikroplastikom? Odgovor na to pitanje daje istraživanje poljskih znanstvenika.
Pojava kisika u atmosferi dovela je do boljeg iskorištavanja energije, a ono pak do postanka višestaničnih organizama. Čini se da će i roboti slijediti taj put, da će i oni biti aerobni.
Otkada zna za vatru čovjek za gorivo upotrebljava ugljikove spojeve, ugljikohidrate (drvo) i ugljikovodike (fosilna goriva). No, gorivo mogu biti i metali.
Nije dobro ako lijevu nogu stavimo u desnu, a desnu nogu u lijevu cipelu. No što se događa ako lijevu aminokiselinu zamijenimo desnom? Neće biti dobro kao ni sa cipelom – no teže će se vidjeti
Litij-ionske baterije nisu još rekle svoju zadnju. Pred njima je mogućnost višestrukog povećanja kapaciteta – no pred tom, teoretskom mogućnošću stoji prepreka tehničke nemogućnosti.
Svi bi htjeli biti i ostati mladi, a to znači i u starosti imati bujnu kosu. Ima li tome, ćelavosti, lijeka? Istraživanja pokazuju da bi on mogao biti u kavi, u glavnom njezinom sastojku - kofeinu
Termokromna tvar (bojilo koje mijenja boju ovisno o temperaturi) na bazi čaja dolazi nam iz Kine. Tajna je u polifenolima kojima čaj obiluje i zbog kojih se cijeni kao nadasve zdravo piće.
Od čega potječe miris kave? Od prženja. Odgovor je točan, ali nedovoljno precizan: miris kave potječe od kemijskih spojeva koji nastaju prženjem. A nema ih mnogo – samo dvadeset i pet
U morskoj se vodi može otopiti mnogo više ugljikova dioksida nego što je već otopljeno. Za to joj treba dodati gašeno vapno – i tako, kažu, spasiti naš planet od pregrijavanja
Suhi celofan možete presavijati kako god hoćete, no kada ga stavite u vodu on će poprimiti novi, prije zadani oblik. No nije riječ o običnom celofanu nego o naročitom derivatu celuloze, TCel-Cu.
Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka. Kako bi se tome moglo stati na kraj?
Amonijak je, kažu, gorivo budućnosti, jer gori poput prirodnog plina no pritom nastaje samo dušik i vodena para. No, evo novine: mogao bi se proizvoditi iz nitrata koje nalazimo u onečišćenoj vodi
Treba li legalizirati marihuanu? Pa sad... Konoplja je mnogo više od njezina lista, a i u listu ima mnogo više od onoga što se može nazvati opojnom drogom.
Materijal koji skuplja Sunčevu toplinu, a onda je izvanjskom stimulacijom otpušta, novo je čudo iz kemijskog laboratorija. Riječ je o smjesi dvaju polimera i jednog alkohola
Problem globalnog zatopljenja može se, kažu, lako riješiti: biljke treba pretvarati u ugljen, a ugljen potom zaoravati, miješati sa zemljom. No, je li to pravo rješenje?
U budućnosti će biti, govorilo se, robota koji će kružiti ljudskim tijelom i uništavati sve što je bolesno. Budućnost je već počela – ali ti i takvi roboti nisu onakvi kakvima su ih nekoć zamišljali
Kako tehnologija napreduje, u kuću nam stiže sve više kemikalija, za koje i ne znamo jer nam se ne da čitati sitna slova. Nije stoga čudo da se mnogo ljudi u svojoj kući otruje.
Kemijska tehnologija rješava probleme tako da otpad pretvara u sirovinu. Što činiti s otpadnim vodama? Treba od njih napraviti energent.
Ugljik (grafit) je dva puta teži od vode, no postaje lagan poput stiropora ako se u njemu naprave nanometarske šupljine koje ga, zahvaljujući osebujnom obliku, čine izuzetno čvrstim
Dodatak ulja u kojem se pekao pomfrit ili piletina asfaltu skinutom sa ceste čini ga da bude kao nov. Zašto? Odgovor na to pitanje daje kompjutor molekulskim modeliranjem
Zašto rakija pali grlo i što se događa s rakijom ako se grije ili hladi, pitanja su na koja se ne može odgovoriti bez poznavanja strukture vode i upotrebe spektroskopskih metoda
Rješenje: bakterije treba hraniti plinom koji se dobiva elektrolizom ugljične kiseline – ali s jednim malim dodatkom koji se također dobiva elektrolizom
Alge koje uzrokuju „cvjetanje mora“ uz dodatak polifenola iz vina sa ili bez bizmut-pektina štite želudac od štetnog djelovanja alkohola – pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika
Svi piju kavu, ali svi ne piju jednaku kavu – jer kava se može prirediti na mnogo načina. Koji je način najbolji? Na to su pitanje odgovorile četiri poljske znanstvenice.
Uz mnogo željenog i neželjenog, otpadne vode iz gradova i tvornica sadrže i zlato. Kako ga izvaditi? Bijelim prahom, polimerom TE – kažu kineski znanstvenici.
U medijima se može pročitati kako su na planetu koji kruži oko druge zvijezde otkriveni tragovi života. Što se krije iza te vijesti?
Nedavno je, nakon bezbrojnih antologija koje se bave uradcima hrvatskih književnika, izašla i prva antologija koja se bavi uradcima hrvatskih popularizatora znanosti. U suradnji s autorom prenosimo vam dio jednog poglavlja iz Antologije hrvatske popularizacije prirodnih znanosti
Sloj smjese polimera nanešen uz oštećenu hrskavicu može dovesti do toga da ona nakon tri mjeseca potpuno zacijeli. Čudo? Ne, nego posljedica piezoelektričnog efekta.
Nodule, kvrgasto kamenje razbacano po dnu oceana, mogle bi se, kažu, iskoristiti za dobivanje rijetkih metala – no one su, pokazuju najnovija istraživanja, i prirodne električne baterije
O tome govori kemijska analiza više vrsta bijelih i crnih vina koja se u nas piju. Koliko u njima ima željeza? Odgovor će vas začuditi
Morska trava, koja onečišćuje plaže i čini mnoge druge štete ljudima, može se, nakon malo "kemijanja", pretvoriti u izvanredno sredstvo za hvatanje ugljikova dioksida iz zraka
Kemijskom modifikacijom miješanog oksida kobalta i kroma znanstvenici su dobili boju koja apsorbira praktički u cijelom području Sunčeva spektra – idealan materijal za hvatanje Sunčeve energije.
Mnogi ljudi ne mogu zamisliti ručak bez mesa te bježe od povrća kao vrag od tamjana. Može li se hraniti samo mesom, samo namirnicama životinjskog porijekla? I na to pitanje znanost daje odgovor
Umjesto u obliku vodika, amonijaka ili metanola višak energije iz obnovljivih izvora mogao bi se skladištiti u otopini CPO, u kemijskom spoju koji se dobiva iz industrijskog otpada.
Iz drva se najprije ukloni lignin, a zatim voda – i dobiva se porozan i elastičan materijal, aerogel, odličan izolator i adsorbens. I najvažnije: potpuno je obnovljiv
Novo je doba – lantanoidno doba ili, bolje rečeno, doba rijetkih zemalja. Mnogo se priča o rijetkim zemljama. - kakvi su to metali i gdje se nalaze?
Molekule treba poslagati kao listove u glavi kupusa, a zatim ih povezati elastičnim sponama (također molekulama) – i dobiti materijal elastičan poput gume, a vatrootporan poput kovine
Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Nazdravlje!
U živom svijetu ništa ne ide bez enzima – pa tako ni otapanje ugljikova dioksida. I evo rješenja za pregrijanu Zemlju: otapati taj najvažniji staklenički plin upotrebom enzima, ali umjetnog.
Voda puna aminokiselina cirkulirala je kroz pukotine u vrućim stijenama. I dogodilo se: aminokiseline ne samo da su se odvojile i koncentrirale, nego su se i polimerizirale.
Kaliksareni su organski spojevi čija molekula sliči na kalež, na čašu. Evo jednog novog: on lako veže ugljikov dioksid i još ga lakše otpušta.
Kažu da jogurt može uništiti miris češnjaka. Ako kažu, neka kažu jer ne lažu – to su pučko vjerovanje nedavno potvrdila i egzaktna znanstvena istraživanja. I odgovorila na pitanje zašto je tako.
Udarac se najbolje ublažava spiralnom oprugom, federom. Tako je i s novim neprobojnim materijalom – njegovi su „federi“ molekule proteina talina
Uskoro nećemo trebati ni u čemu, ma kako sitno bilo, mijenjati baterije. Riječ je o novoj, sićušnoj bateriji za punjenje – koja nije litijeva, nego amonijeva.
Riblje kosti sprječavaju dijeljenje stanica raka debelog crijeva, kažu tajvanski znanstvenici – no samo ako se pripreme na istočnjački način
Zašto neku hranu psi vole (a ljudi baš i ne) otkriva kemijska analiza potpomognuta osjetilnim senzorima, e-jezikom i e-nosom
Tako složenu molekulu kao što je molekula acetaldehida kemičari su uspjeli sintetizirati u jednom koraku iz ugljikova dioksida i vode, povezujući dvije reakcije na umjetnom listu - fotokatalizatoru
Čega sve ima u jestivom ulju, po čemu se ulja razlikuju i koliko su međusobno slična otkriva statistička analiza rezultata dobivenih kemijskom analizom – ali i jezikom profesionalnih kušača
Sve solarne ploče koje vidimo po krovovima (i drugim mjestima) sadrže kristalni silicij. No ne mora biti tako: umjesto silicija mogu sadržavati umjetne polimere i titanijeve okside
„Ležište litija u Srbiji nije vrijedno eksploatacije zbog ekoloških rizika” kažu srpski znanstvenici – a tehnologija ih u tome podržava nudeći mnogo bolja rješenja za dolazak do litija, na ekološki prihvatljiviji način
Stara mudrost da ništa na ovom svijetu ne može biti apsolutno dobro ni apsolutno zlo vrijedi i za tamnu čokoladu: neke vrste „najzdravije čokolade“ sadrže posve nezdrave količine olova i kadmija
Kada se tvari trljaju, u njima se stvara elektricitet – no koje i kakve tvari? Evo jedne posve nove, koja daleko nadmašuje sve ostale. Riječ je, ukratko, o teflonu s dodatkom naftalina (naftalena).
Reakcijom aluminija s kisikom iz zraka mogla bi se izravno dobivati električna energija. No kako zaštiti aluminijsku anodu od pogubnog djelovanja lužnatog elektrolita? Odgovor je: aminokiselinom.
Kako i koliko se može plastika reciklirati pokazuje najnovije istraživanje na primjeru polistirena. Isplati li se to? I na to pitanje daje odgovor.
Iz 3D-pisača izlaze svakojake stvarčice, a od nedavno i čitave kuće. Može li se njime napraviti i pravo (no umjetno) srce? Ovisi o tinti za njega.
Kakva može biti veza između željeza, raka i kamilice? Odgovor na to pitanje daje znanstveni rad naših znanstvenika iz Splita i Zagreba – koji se ne bavi fitofarmakologijom nego nanotehnologijom.
Gdje je nastao prvi život, kako na Zemlji tako i na Marsu (možda)? Eksperiment kaže: prve nukleinske kiseline (RNA) i prve stanične membrane mogle su nastati su u jezerima otopljene sode.
Ulazeći u tramvaj umjesto za maskom posegnut ćemo za sprejem. Jedan udah zaštitit će nas od zaraze, od virusa. Tajna je u dlačicama koje glume površinu stanične membrane
Olovni akumulator je napuštena tehnologija: uskoro ćemo ga moći vidjeti samo u muzeju. No nije tako. Uskoro bi mogao, u novom ruhu, pogoniti električne automobile.
Ugljikova dioksida ima puno (u zraku i dimu), no nije za drugo nego za gaziranje pića. Nije baš tako. Od njega se može proizvesti sve – zahvaljujući novom tehnološkom postupku japanskih znanstvenika.
Prizor iz znanstveno-fantastičnog filma: zraka svjetlosti prelazi preko tijela i ono ozdravljuje. Možda će se baš tako liječiti tumori – uz pomoć lijeka koji pretvara vodu u slobodne radikale.
O lebdećim česticama čitamo svaki dan nadajući se da će ih u zraku biti što manje – radi zdravlja naših pluća (i cijelog organizma). No od lebdećih se čestica može napraviti lijek protiv raka!
