nanoelektromehanički solarni generatori

Polimerna sol pretvara Sunčevo zračenje u električnu struju

Ima mnogo načina za pretvaranje Sunčeve u električnu energiju. Evo još jednog – sa stupnjem pretvorbe 86 %!

Slatki problemi

Kako prepoznati pravi med

Može li se otkriti je li med pravi ili je patvoren? Može, no nalaz umnogome ovisi čime je patvoren.

polisaharid kao elektrolit

Rakovi, žohari i drugi njima slični – sirovina za bolje baterije

Gel od kitozana, tvari koja se dobiva od hitina, je kruti elektrolit izvrsnih električnih i mehaničkih svojstava, a usto je posve biorazgradiv. Je li to elektrolit za buduće cink-ionske baterije?

potpuno i selektivno obnavljanje

Recikliranje baterija – jednostavnom organskom kiselinom

Već smo čitali na ovim stranicama (21. 10.) o recikliranju litija iz baterija oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan?

gorivne ćelije

Električna energija iz metanola: indij pomaže platini

Može li se alkohol (metanol) oksidirati zrakom na vodu i ugljikov dioksid tako da pri njegovom „tihom gorenju“ nastaje električna struja? Može, može – ako se ima katalizator.

fototermalna plastika

Ugljične točke hvataju energiju Sunca

Jedan stari vic kaže da je moguće spojiti željezo sa celulozom jedino tako da se napravi čekić. No odnedavno je nešto takvo kemijski moguće – napraviti spoj grafita i celuloze.

egzaktni izračun

Zemlja u opasnosti: koliko smo blizu propasti?

Sve se mijenja, klima, biljni pokrov, mora, rijeke, sve. No može li se „sve“ mjeriti? Može: međunarodni tim znanstvenika izveo je devet varijabli koje dijagnosticiraju stanje našeg planeta.

Suncem do vode

Voda i energija iz zraka – pomoću umjetnog lista

Vode i energije ima svuda oko nas: voda je u zraku, a energija u Sunčevoj svjetlosti. Dobivanje i jednog i drugog omogućuje nova nanotehnoška naprava koja nije ništa drugo nego imitacija lista.

Veličina ispred materijala

Nobel za kemiju 2023: kemija (i fizika) kvantnih točaka

Najviše znanstveno priznanje u području kemije dobila su trojica američkih znanstvenika (Moungi G. Bawendi, Louis E. Brus i Alexei I. Ekimov) za istraživanje kvantnih točaka – za što točno?

Boje u kemiji

Jeste li što popili? Puhnite na celofan!

Posebna vrsta celofana, prozirne folije načinjene od celuloznih nanovlakana, može, promjenom boje, detektirati koji se plinovi nalaze u zraku. Ništa novog – osim tehnologije.

ftalati i aldehidi

Plastične PET boce: smrt iz ambalaže (?)

Prijeti li nam bolest ili, nadajbože, smrt iz plastične boce? Ambalaža do polietilen-tereftalata (PET) nije sasvim bezopasna, ali ni tako opasna kako nas neki pokušavaju uvjeriti

Blizu cilja

Polimerni gel spašava litij-sumpornu bateriju

O baterijama na bazi sumpora i litija (ili, još bolje, natrija) mnogo se priča, no na njima se i mnogo radi. Koliko smo blizu konačnom, komercijalnom rješenju?

trag života?

Enkeladov ocean? Mineralna voda bogata fosfatima

Bez fosfora nema fosfata, pa ni onih za život najvažnijih – DNA i RNA. Stoga pronalazak soli fosforne kiseline u oceanu Saturnova mjeseca budi nadu da u njemu ima nečeg živog.

mnogo vike nizašto

Onečišćuju li spalionice otpada zrak?

Koliko su opravdano „nećemo spalionice“ i „ne u mome dvorištu“ pokazuju istraživanja utjecaja spalionice otpada na kvalitetu zraka u talijanskom gradu Desiju.

Dvije teorije

Je li nafta fosilno gorivo?

Nafta je nastala fosilizacijom biljnih i životinjskih ostataka u pradavnim morima i jezerima. Je li baš tako? Možda je nastala (i) od anorganske tvari, geokemijskim procesima

Dijagnostička metoda

Niska od nanokuglica otkriva virus

Može li se vidjeti da se jedan virus, jedna virusna čestica vezala za antitijelo? Može – i to mobitelom.

Složenost molekula

Kako znati jesu li molekule iz živog ili neživog?

Svemirske sonde nalaze i nalazit će organske spojeve. Kako znati potječu li oni iz nečega živog? Sve piše u kemijskoj formuli, kažu američki znanstvenici.

Uranij u pepelu iz ugljena – što kaže znanost?

Termoelektrane odlažu tisuće tona šljake i pepela iz stotina tisuća tona sagorjelog ugljena. Je li to štetno za okoliš? Je li opasno za ljudsko zdravlje? Evo odgovora naših znanstvenika.

Sunčeva energija

Korak bliže rastezljivim solarnim ćelijama

Kako napraviti solarnu ploču koja se može saviti? Odgovor je jednostavan: treba je napraviti od polimera – i to čitavu.

Kaži mi kako je

Umjetna inteligencija otkriva okuse

Je li nešto slatko ili gorko znat ćemo ako to stavimo na jezik. No ne može se sve probati, jer može biti otrovno ili nedostupno, pa okus onoga što se ne može kušati treba predvidjeti. Može li se to?

Zaboravljene graditeljske tajne

Rimski cement – tajna je u živom vapnu

Rimski beton, opus coementicium, zahvaljuje svoju trajnost činjenici da je mogao sam zatvarati pukotine koje su se pojavile u njemu – otkriva istraživanje američkih znanstvenika

Fotodinamsko liječenje tumora

Pametni lijek protiv raka – dvaput pametan

Molekula može sve – ako je osmisli i domisli, i dakako sintetizira, vješt kemičar. Pa i djelovati na dva sasvim različita načina protiv raka.

Metamaterijali

Atomski lanci: Koja je žica najčvršća?

Atom do atoma – i evo najtanje žice koja se uopće zamisliti može. Takvim se žicama već dugo bave znanstvenici, a sada – zahvaljujući metodama računalne kemije – znamo i njihova mehanička svojstva.

Emisije ugljičnog dioksida

Je li vodikova ekonomija ekonomična?

Energija proizvedena suncem i vjetrom mogla bi se pretvoriti u energiju vodika, a potom cjevovodom, umjesto električnim vodom, transportirati do potrošača. Isplati li se to?

Kompostiranje plastike

Talog od kave spašava okoliš

Što učiniti sa zocom, popularnim talogom od kave? Evo rješenja: treba ga pomiješati s biorazgradivim polimerom da bi se dobio jeftin i vrlo biorazgradiv kompozitni materijal.

Život iz svemira

U asteroidu – baza nukleinskih kiselina i vitamin B

U uzorcima asteroida Ryugu pronađen je uracil, dušikova baza iz ribonukleinskih kiselina, a uz nju i nikotinska kiselina – vitamin B3. No kako su nastali (još) se ne zna.

Enzimi u građevini

Vapneni cement koji krpa sam sebe

Može li vapno vezati kalcijevim kloridom umjesto kalcijevim hidroksidom? Može, ako se doda enzim – i dobije građevni materijal kojem pukotine ne smetaju.

Rudnih rezervi ima samo za još tridesetak godina

Fosfor za glad – glad za fosforom

Fosfora ima svugdje – u svakoj živoj stanici, pa i u mrskom nam virusu. No njegove su rudne rezerve ograničene, dok potrošnja raste – za tridesetak godina prijeti nam slom.

meteoriti - ugljični hondriti

Kako su u svemiru nastale aminokiseline?

Aminokiseline ne potječu sa Zemlje nego iz svemira. To je stara hipoteza. No kako su nastale i koliko ih je nekoć, u početku bilo?

Usporivači vatre

Umjetna lava štiti od požara

Po opožarenoj površini teče umjetna, staklena lava koja ne da vatri da zahvati podlogu – to je novo rješenje starog problema: kako spriječiti širenje vatre

Porazni rezultati

Koliko se plastike stvarno reciklira?

Plastika je plastika – a nije. Ima mnogo vrsta plastike. Zato se teško, jako teško, reciklira

sile površinske napetosti

„Dvolične“ kapljice ulja – napola žive

Kapljice koje jure kroz otopinu... San ili java? Ipak java: riječ je o sljubljenim, dvojnim kapljicama ulja koje kroz vodu pokreću sile površinske napetosti

Teorija zamrznutog slučaja

Kakvi su bili prvi proteni – i prvi genski kôd

U početku su postojali proteini izgrađeni od samo četiri aminokiseline i nukleinske kiseline sa četiri kodona – kaže japanski znanstvenik Kenji Ikehara pružajući za to uvjerljive argumente