povijesni pregled
Priče o elementima #5: Željezo – nebeski metal
Kakva je veza između željeza i neba i je li željezo zaista željezo
Kakva je veza između željeza i neba i je li željezo zaista željezo
Umjesto u atmosferu ugljik se može „ispuštati“ u cement – i to ne samo zbog smanjenja ugljične emisije
Što je zlato, kemijski element, metal ili samo nešto što sija osebujnom, zlatnom sjajem?
Nakon kuhanja kave zaostaje talog, zoc. Za što bi se on mogao upotrijebiti – osim za gatanje – pokazuje istraživanje brazilskih znanstvenika
U antici i srednjem vijeku alkemičari (i ne samo oni) su povezivali metale s planetima: svaki je metal imao svoj planet, a svaki planet svoj metal. Zašto baš tako – i što se od toga do danas očuvalo?
Plastična masa koju razgrađuje kvasac čudo je biotehnologije, no još je veće čudo kada se plastika sama kvascem razgrađuje. Iza tog „čuda“ krije se međutim sasvim jednostavan mehanizam djelovanja.
Prvi metal bio je bakar jer je prvo doba nakon kamenog bilo brončano doba. No, je li baš tako bilo i koja je razlika između mlađeg i starijeg brončanog doba?
Na red je došla i analiza polimerne tvari u česticama što su na Zemlju stigle s asteroida Bennu. Što nam ona kazuje i pokazuje?
Element može biti sve i sva, od geometrijskog poučka do funkcionalnog dijela svemirskog broda, no što je element u kemiji? Štoviše, koja je razlika između elementa u kemiji i kemijskog elementa?
Što se događa s korijenom i listom zelene salate ako se uzgaja na tlu onečišćenom mikroplastikom? Odgovor na to pitanje daje istraživanje poljskih znanstvenika.
Pojava kisika u atmosferi dovela je do boljeg iskorištavanja energije, a ono pak do postanka višestaničnih organizama. Čini se da će i roboti slijediti taj put, da će i oni biti aerobni.
Kineski su znanstvenici napravili papir kojem ne može nauditi ni voda, ni vatra, ni vrijeme. Kako je to moguće? Napravili su ga od anorganskih vlakana.
Prije jela ili kuhanja treba voće i povrće dobro oprati – samo kako oprati ili samo oprati? I na to znanost ima odgovor, a on nije jednostavan.
Alkohol se dobiva iz šećera (vino, rakija, rum) ili iz škroba (pivo), ali ne i iz celuloze, iako je to kemijski moguće. Moguće je – ali se ne isplati.
Maslina se u nas uzgaja od pamtivijeka: nema čovjeka koji ne zna za njezin plod i njezino ulje. No, teško je naći nekog tko zna da se od lista masline može skuhati čaj – i to vrlo ljekovit čaj.
Zašto je ljeti ugodno hodati u vlažnoj odjeći? Zato što voda dobro hladi, jer drži toplinu. Upravo su se tim trikom poslužili američki znanstvenici – samo su tkaninu zamijenili česticama zeolita
Od čega potječe miris kave? Od prženja. Odgovor je točan, ali nedovoljno precizan: miris kave potječe od kemijskih spojeva koji nastaju prženjem. A nema ih mnogo – samo dvadeset i pet
U morskoj se vodi može otopiti mnogo više ugljikova dioksida nego što je već otopljeno. Za to joj treba dodati gašeno vapno – i tako, kažu, spasiti naš planet od pregrijavanja
Suhi celofan možete presavijati kako god hoćete, no kada ga stavite u vodu on će poprimiti novi, prije zadani oblik. No nije riječ o običnom celofanu nego o naročitom derivatu celuloze, TCel-Cu.
Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka. Kako bi se tome moglo stati na kraj?
Amonijak je, kažu, gorivo budućnosti, jer gori poput prirodnog plina no pritom nastaje samo dušik i vodena para. No, evo novine: mogao bi se proizvoditi iz nitrata koje nalazimo u onečišćenoj vodi
Treba li legalizirati marihuanu? Pa sad... Konoplja je mnogo više od njezina lista, a i u listu ima mnogo više od onoga što se može nazvati opojnom drogom.
Dovoljno je jagodu umočiti u mutnu plavu otopinu, priređenu od rakova oklopa, pa da se i nakon pet dana čini kao da je netom ubrana. Čudo? Da, ali čudo nanotehnologije.
Poljski su kemičari priredili otapalo za potpuno izdvajanje metala iz otpadnih litij-ionskih baterija koje možete doslovce popiti – ništa vam se neće dogoditi.
DNA poznajemo kao nositeljicu gena, no pritom zaboravljamo da je ona i lančani polimer, poput polietilena ili svile. Kad je tako, zašto od DNA ne napraviti „betonsko željezo“?
Jesti tek proklijale biljke je, kažu, zdravo. To pokazuje i analiza klica graha koja je napravljena ne zato da ih češće viđamo na tanjuru nego da se od njih pripravi krema za pomlađivanje kože.
Što se krije iza ovog čudnog naslova? Krije se nova metoda za iskorištavanje ugljikova dioksida temeljena na usklađenom radu dvije katalizirane reakcije.
Ugljik (grafit) je dva puta teži od vode, no postaje lagan poput stiropora ako se u njemu naprave nanometarske šupljine koje ga, zahvaljujući osebujnom obliku, čine izuzetno čvrstim
Dodatak ulja u kojem se pekao pomfrit ili piletina asfaltu skinutom sa ceste čini ga da bude kao nov. Zašto? Odgovor na to pitanje daje kompjutor molekulskim modeliranjem
Zašto rakija pali grlo i što se događa s rakijom ako se grije ili hladi, pitanja su na koja se ne može odgovoriti bez poznavanja strukture vode i upotrebe spektroskopskih metoda
Rješenje: bakterije treba hraniti plinom koji se dobiva elektrolizom ugljične kiseline – ali s jednim malim dodatkom koji se također dobiva elektrolizom
Alge koje uzrokuju „cvjetanje mora“ uz dodatak polifenola iz vina sa ili bez bizmut-pektina štite želudac od štetnog djelovanja alkohola – pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika
Svi piju kavu, ali svi ne piju jednaku kavu – jer kava se može prirediti na mnogo načina. Koji je način najbolji? Na to su pitanje odgovorile četiri poljske znanstvenice.
Godišnja pretplata
11 brojeva
U vašim rukama prije nego na kioscima!
Godišnja pretplata
11 brojeva
Najkvalitetniji sadržaj za IT profesionalce
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 2,70 € po svakom broju
Dvogodišnja pretplata
22 broja
Najveća ušteda! Samo 2,40 € po svakom broju
Kemijska industrija budućnosti mogla bi se posve temeljiti na ugljikovom dioksidu. Kako? Od dioksida treba napraviti monoksid
Pod mikroskopom kromosom nije ništa drugo nego klupko smotanog ili zapetljanog konca. Bi li se takvo klupko moglo napraviti i umjetno, u laboratoriju?
Svinje uzgajaju svi jer svinja jede sve i daje sve – i to u svim i svakim uvjetima. No jedna skupina mikroba, purpurne fototrofne bakterije nadaleko nadmašuju svinje.
Recept za kokošju juhu je jednostavan: stavi piletinu u hladnu vodu i kuhaj je dok se ne skuha. No nije svejedno koliko se kuha i u čemu se kuha – kažu kineski kemičari
Može li leđna moždina zacijeliti? Može – ako se na mjesto puknuća unese gel priređen od proteina svile i dvojnog hidroksida mangana i magnezija. Tako kažu kineski znanstvenici
U uzorcima asteroida Bennu, što su nedavno stigli na Zemlju, pronađene su aminokiseline i baze nukleinskih kiselina. No otkriće tih kemijskih spojeva zapravo je najmanje važno.
O tome govori kemijska analiza više vrsta bijelih i crnih vina koja se u nas piju. Koliko u njima ima željeza? Odgovor će vas začuditi
Morska trava, koja onečišćuje plaže i čini mnoge druge štete ljudima, može se, nakon malo "kemijanja", pretvoriti u izvanredno sredstvo za hvatanje ugljikova dioksida iz zraka
Kemijskom modifikacijom miješanog oksida kobalta i kroma znanstvenici su dobili boju koja apsorbira praktički u cijelom području Sunčeva spektra – idealan materijal za hvatanje Sunčeve energije.
Mnogi ljudi ne mogu zamisliti ručak bez mesa te bježe od povrća kao vrag od tamjana. Može li se hraniti samo mesom, samo namirnicama životinjskog porijekla? I na to pitanje znanost daje odgovor
Umjesto u obliku vodika, amonijaka ili metanola višak energije iz obnovljivih izvora mogao bi se skladištiti u otopini CPO, u kemijskom spoju koji se dobiva iz industrijskog otpada.
Dodatkom malo amonijaka zraku može ga se potpuno očistiti od otrovnih dušikovih oksida. Uvjet? Treba imati dobar katalizator – onakav kakav su nedavno napravili kineski znanstvenici.
Prašina iz pustinjskih oluja raznosi se diljem svijeta i na kraju najvećim dijelom završava u morima i oceanima. To nije bez posljedica: pustinjski pijesak gnoji more
Umjesto cementa koji se peče od gline i vapnenca evo novog veziva (cementa) za pravljenje betona koje se dobiva od rakova i algi. No tu nije kraj njegova prijateljevanja s okolišem
Ukrasna južnoamerička puzavica dragoljub iz naših vrtova i tegli za cvijeće izuzetno je ljekovita. Ljekovitošću njezina sjemena odnedavna se bave i naši znanstvenici iz Splita, Rijeke i Zagreba.
Mogu li fotokatalizatori činiti isto što i biljke – od CO2, H2O i svjetlosti Sunca proizvoditi organske spojeve? I više od toga: mogu proizvoditi čisti metanol, a usto davati električnu struju.
Oni koji se boje klora u vodi ili vodu sami kloriraju sada će moći sami vidjeti koliko ga ima. Za to će im trebati UV-lampa, smartfon i kemijski reagens priređen od rakova oklopa.
Kaliksareni su organski spojevi čija molekula sliči na kalež, na čašu. Evo jednog novog: on lako veže ugljikov dioksid i još ga lakše otpušta.
Kažu da jogurt može uništiti miris češnjaka. Ako kažu, neka kažu jer ne lažu – to su pučko vjerovanje nedavno potvrdila i egzaktna znanstvena istraživanja. I odgovorila na pitanje zašto je tako.
Udarac se najbolje ublažava spiralnom oprugom, federom. Tako je i s novim neprobojnim materijalom – njegovi su „federi“ molekule proteina talina
Uskoro nećemo trebati ni u čemu, ma kako sitno bilo, mijenjati baterije. Riječ je o novoj, sićušnoj bateriji za punjenje – koja nije litijeva, nego amonijeva.
Riblje kosti sprječavaju dijeljenje stanica raka debelog crijeva, kažu tajvanski znanstvenici – no samo ako se pripreme na istočnjački način
I najsitnija se riba može uloviti ako se ima gusta mreža i dobar mamac. Isto vrijedi i za uranijeve ione.
Može li se stanicu raka toliko prevariti da se umjesto za zaštitnika veže za svog ubojicu? Može: ako se trombocit preruši u limfocit.
Škrob gori, vrlo lako gori – brašno raspršeno u zraku čini s njime eksplozivnu smjesu! No znanstvenici su pronašli način da od škroba naprave (obnovljiv, jeftin i neotrovan) usporivač vatre.
Novo čudo iz laboratorija: beton koji se ne lijeva nego se slaže – poput zida od cigle – no opet se ne slaže nego reže laserom. Uzor? Sedef, tvar od koje su napravljene školjke
Da maslinovo ulje nije dobro zagrijavati poznato je više-manje svima. No što se pri zagrijavanju događa i koliko ono šteti tom plemenitom ulju – pitanje je na koje samo znanost može dati odgovor
Analiza istočnjačkog začina kardamoma otkrila je u njemu mnoge ljekovite tvari, između ostalog i osam organskih spojeva koji potiru djelovanje alkohola
Kada se tvari trljaju, u njima se stvara elektricitet – no koje i kakve tvari? Evo jedne posve nove, koja daleko nadmašuje sve ostale. Riječ je, ukratko, o teflonu s dodatkom naftalina (naftalena).
Reakcijom aluminija s kisikom iz zraka mogla bi se izravno dobivati električna energija. No kako zaštiti aluminijsku anodu od pogubnog djelovanja lužnatog elektrolita? Odgovor je: aminokiselinom.
Kako i koliko se može plastika reciklirati pokazuje najnovije istraživanje na primjeru polistirena. Isplati li se to? I na to pitanje daje odgovor.
Iz 3D-pisača izlaze svakojake stvarčice, a od nedavno i čitave kuće. Može li se njime napraviti i pravo (no umjetno) srce? Ovisi o tinti za njega.
Kakva može biti veza između željeza, raka i kamilice? Odgovor na to pitanje daje znanstveni rad naših znanstvenika iz Splita i Zagreba – koji se ne bavi fitofarmakologijom nego nanotehnologijom.
Komadić keramike, staljenog olovnog ortovanadata, ponaša se neobično: obasjan zrakom svjetlosti (iz lasera) steže se i rasteže – ovisno o njezinom intenzitetu
Može li se od plastične boce napraviti sirovina za proizvodnju te iste boce? Može, ako se PET pretvori u BHET. No za to treba imati pogodan katalizator – i mikrovalnu pećnicu.
U moru svačeg ima – ali koliko od toga „svačeg“ potječe od čovjeka? Na to su pitanje odgovorili naši znanstvenici iz Zagreba i Pule mjereći koncentracije teških metala u Pulskom zaljevu.
Legura čvrsta poput čelika koja podnosi svaki lom – jer joj svaka pukotina sama zacjeljuje. To je novo dostignuće tehnologije, koja se ovaj put igra agregatnim stanjima i faznim prijelazima.
Ugljen priređen od kanalizacijskog mulja s dodatkom cinka novo je sredstvo za pročišćavanje otpadnih voda – čisti ih od onoga što ponajviše škodi okolišu, od fosfata.
Grafitni prah i cirkonijeva sol osnovne su sirovine za izuzetno čvrsto vlakno koje je usto otporno na vatru i kemikalije. A prije svega, izrađuje se lako i bez velikog utroška energije.