Iako se gledanje više epizoda serije zaredom, poznato kao "bingeanje", često smatra lošom navikom, nova studija sa Sveučilišta u Georgiji ukazuje na to da takav način konzumiranja medijskog sadržaja može imati i određene prednosti. Prema tom istraživanju, osobe koje maratonski gledaju serije, filmove ili čitaju knjige sklonije su boljem pamćenju priča i nastavljaju se mentalno baviti njima kroz maštanje i sanjarenje dugo nakon što su završile s gledanjem ili čitanjem.

Pričam ti priču…

Kako navode istraživači, ovakvo ponašanje nije nužno negativno. Objašnjavaju to činjenicom da su ljudi po prirodi "bića koja pričaju priče". Narativi nam stoga omogućuju zadovoljiti potrebe za povezivanjem s drugima, dobiti osjećaje autonomije, samopouzdanja, pa čak i sigurnosti. Likovi u pričama ispunjavaju te uloge, a gledatelji kroz njih mogu zadovoljiti vlastite potrebe, kažu autori studije.

Studija sugerira da "bingeanje" može pomoći gledateljima u izgradnji mentalnih svjetova u kojima se priče nastavljaju i nakon završetka serije. Te mentalne priče mogu poslužiti kao mehanizam za suočavanje sa stresnim situacijama. Također, gledanje sadržaja u nizu olakšava povezivanje različitih niti radnje i stjecanje cjelovite slike priče, što je posebno izraženo kod dugih serija s mnogo likova i zapleta.

Osobe sklone "bingeanju" češće su aktivno "uronjene" u priču i nakon gledanja, za razliku od onih koji medije konzumiraju sporije. "Ljudi koji imaju naviku maratonskog gledanja često to ne rade pasivno, već aktivno razmišljaju o tome i nakon toga. Oni se žele baviti pričama čak i kad ih ne gledaju", pojašnjavaju istraživači.

Slično i s knjigama

Da bi se osoba mogla mentalno baviti pričom, mora je se dobro sjećati. Većina sudionika istraživanja izjavila je da se bolje sjećaju i češće maštaju o pričama u kojima su uživali ili su ih smatrali dirljivima i smislenima. Iako su ispitanici naveli da su im televizijske serije pamtljivije od knjiga, to ne znači da su knjige zanemarive. Strastveni čitatelji koji pročitaju cijelu knjigu odjednom također mogu imati bolje pamćenje i veću vjerojatnost mentalnog angažmana nakon čitanja.

Zaključno, istraživači ističu da se utjecaj "bingeanja" na dobrobit pojedinca mora dodatno istražiti, a konačna ocjena ovisit će o dugom nizu faktora – ovi zaključci tek su jedan dio slagalice koji ide u prilog maratonskom konzumiranju sadržaja. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Acta Psychologica.