Ideja da se digitalne informacije zapišu u sintetički DNK jednostavna je i nadasve moćna; problem je samo u tome što se podaci zapisani u DNK ne mogu mijenjati. Istraživači Sveučilišta Missouri dosjetili su se rješenja i razvili metodu koja omogućava brisanje i prepisivanje podataka pohranjenih u DNK. Za dobivanje informacija potrebno je očitati sekvencu DNK, objašnjavaju istraživači koji cijeli uređaj žele smanjiti na veličinu USB memorijskog stika.

Kompaktni elektronički uređaj uparen je s detektorom molekularne skale; dok DNK prolazi kroz senzor, stvara suptilne električne promjene koje softver pretvara natrag u nule i jedinice te, u konačnici, u izvornu datoteku s podacima. DNK pohranjuje informacije u tri dimenzije, a ne na ravnom računalnom čipu, što joj daje neusporedivu gustoću pohrane. A budući da postoji kao fizička molekula, a ne kao stalno povezani elektronički sustav, nudi dodatnu zaštitu od hakera, kažu istraživači.

Dron od bambusa leti 100 na sat

Kako bi dronove učinili što laganijima i "zelenijima”, Kinezi su izgradili jednog koristeći se vlaknima bambusa kao materijalom. Konstruktori tvrde da je njihova bespilotna letjelica za petinu lakša od modela koji koriste karbonskih vlakana. Letjelica je zajedničko djelo Međunarodnog centra za bambus i ratan, Sveučilišta Beihang i istraživačke grupe Long Bamboo. Ima raspon krila od 2,4 m i teži oko 7 kg. Može poletjeti i sletjeti vertikalno, krstariti brzinama iznad 100 km/h i ostati u zraku dulje od jednog sata.

Novi kompozit od bambusa košta otprilike četvrtinu cijene standardne tkanine od karbonskih vlakana. Istraživači tvrde da ova razlika u cijeni omogućuje pad ukupnih strukturnih troškova drona za više od 20 posto.

Bez dodira dižu 45.000 puta teži teret

Mikrorobotičari Max Planck Instituta za inteligentne sustave (MPI-IS) demonstrirali su nešto dosad neviđeno: rojeve magnetskih mikrorobota koji objektima manipuliraju bez fizičkog kontakta iskorištavanjem momenta generiranog tekućinom. Studija objavljena u časopisu Science Advances objašnjava način na koji rotirajući kolektivi mikrorobota generiraju kontrolirane tokove fluida i utječu na okolne objekte. Pažljivim podešavanjem parametara poput brzine vrtnje, broja robota i prostornog rasporeda, skupina sićušnih mikrorobota zajedno rotira, sastavlja, transportira i reorganizira objekte mnogo veće od sebe samih.

Rojevi magnetskih mikrorobota manipuliraju, rotiraju i sastavljaju objekte bez fizičkog kontakta. Umjesto izravnog guranja ili povlačenja, koriste fluidno kretanje za generiranje sila koje mogu rotirati zupčanike, pomicati strukture, pa čak i sastavljati složene konfiguracije.

Pametne gaće mjere plinove

Znanstvenici Sveučilišta Maryland osmislili su Smart Underwear, prvi nosivi uređaj dizajniran za mjerenje ljudske nadutosti. Praćenjem vodika u flatusu, uređaj pomaže znanstvenicima da preispitaju dugogodišnje pretpostavke o tome koliko često ljudi – prde. 

Studija objavljena u časopisu Biosensors and Bioelectronics: X otkriva da zdrave odrasle osobe crijevne plinove izbacuju u prosjeku 32 puta dnevno, barem dvostruko više nego što se obično navodi u medicinskoj literaturi. Individualne varijacije bile su ekstremne, od samo četiri do čak 59 pražnjenja. 

Nove organske baterije

Kineski znanstvenici predstavili su novu vrstu organske litij-ionske baterije koja je, tvrde, i sigurnija, i fleksibilnija, i pritom nudi bolje performanse. Tehnologiju su zajednički razvili znanstvenici sa Sveučilišta Tianjin i Južnokineskog tehnološkog sveučilišta, a časopis Nature objavio je detaljnu studiju organskog katodni materijal koji značajno povećava gustoću energije i brzinu punjenja litij-ionskih baterija.

Istraživači su koristili novi n-tip vodljivog polimernog elektrodnog materijala PBFDO od kojeg su izradili bateriju u obliku vrećice koja pruža gustoću energije veću od 250 Wh/kg. Baterija radi u temperaturnom rasponu od -70 do 80 °C i pritom pokazuje iznimnu mehaničku otpornost i vrhunski sigurnosni profil. Vrećica je uspješno prošla test sigurnosti od probijanja koji se koristi za procjenu rizika od toplinskog bijega ili požara u litijevim baterijama. Baterija se, kažu, nije zapalila niti eksplodirala.

Žiroskop na čipu

Istraživači tajvanskog Nacionalnog sveučilišta Sun Yat-Sen razvili su silicijski fotonski čip koji minijaturizira jezgru visokopreciznog optičkog žiroskopa za navigaciju dronovima. Ova inovacija nudi kompaktno, visokoprecizno inercijalno očitavanje, idealno za dronove, ali i robotiku, autonomna vozila, pomorske platforme i razne svemirske primjene.

Istraživači su uspjeli ključne funkcije optičkog žiroskopa integrirati na kompaktni silicijski fotonski čip veličine zrna riže. Laboratorijske demonstracije pokazale su performanse taktičke razine i osjetljivost dovoljno visoku za detekciju Zemljine rotacije, što je široko prihvaćena referentna vrijednost za visokoprecizne žiroskope.

'Satelitske jetre' umjesto transplantacije

MIT-ovi inženjeri razvili su minijaturne, satelitske jetre koje se mogu ubrizgati u tijelo i preuzeti funkcije organa koji otkazuje. Studija na miševima, objavljena u časopisu Cell Biomaterials, pokazala je da ove ubrizgane stanice jetre mogu ostati održive u tijelu najmanje dva mjeseca te da su sposobne generirati mnoge enzime i druge proteine ​​koje jetra proizvodi. 

Istraživači su stanica ubrizgali s hidrogelnim mikrosferama; gusto zbijene, ponašaju se poput tekućine i mogu se ubrizgati putem šprice i zadobiti čvrstu strukturu kad se nađu u tijelu. Mini jetre injektirane su u masno tkivo u trbuhu, a u budućnosti bi se slični transplantati mogli dostaviti i na druga mjesta u tijelu, poput slezene ili blizu bubrega. Sve dok imaju dovoljno prostora i pristup krvnim žilama, injektirani hepatociti mogu funkcionirati slično hepatocitima u jetri, objašnjavaju istraživači.

Otkriveni atomski defekti unutar računalnih čipova

Koristeći napredno 3D snimanje visoke rezolucije, istraživači Sveučilišta Cornell prvi su put izravno uočili defekte atomskih razmjera unutar računalnih čipova. Ti sitni nedostaci mogu utjecati na performanse i pouzdanost moderne elektronike. Budući da računalni čipovi pokreću sve, od pametnih telefona i automobila do podatkovnih centara umjetne inteligencije i kvantnih računala, utjecaj ovog rada mogao bi se proširiti na gotovo svu modernu tehnologiju.

"Budući da zapravo ne postoji drugi način da se vidi atomska struktura tih defekata, ovo će biti zaista važan alat za karakterizaciju za otklanjanje pogrešaka i pronalaženje grešaka u računalnim čipovima, posebno u fazi razvoja“, prognoziraju autori rada, objavljenog u časopisu Nature Communications.