Nisu sva otkrića jednako važna: nova metoda mjeri njihovu vrijednost
Opsežna analiza stoljeća znanstvenih dostignuća otkriva 'revolucionarne' inovacije u povijesti istraživanja
Povijest znanosti i tehnologije obilježena je velikim otkrićima, od teorije evolucije, preko cijepanja atoma, do razvoja antibiotika. No jesu li neka od njih ipak malo vrednija od drugih ikoliko su utjecala na daljnji razvoj znanosti? Istraživači Sveučilišta Binghamton i Sveučilišta u Virginiji zajedničkim su snagama razvili metodu koja pomaže u preciznom određivanju otkrića koja su promijenila tijek znanosti. Njihova studija, objavljena u časopisu Science Advances, mapira krajobraz inovacija kako bi identificirala revolucionarne studije i patente koji dovode u pitanje postojeće paradigme i potiču valove daljnjih istraživanja.
Koristeći tehniku neural embeddinga, istraživači su izradili mapu od otprilike 55 milijuna znanstvenih radova i patenata. Svaki rad predstavljen je s dvije točke: jedna odražava istraživanje na kojem se temelji, a druga istraživanja koje je inspirirao. Kad je neki rad zaista revolucionaran, ove dvije točke su daleko jedna od druge, što znači da je preusmjerio buduća istraživanja dalje od onoga što je bilo prije njega.
Veliki proboji
Sustav može identificirati velike proboje, poput radova dobitnika Nobelove nagrade, no ujedno je osjetljiv je na širi kontekst i može bolje identificirati "istovremena otkrića“, poput razvoja teorije evolucije Charlesa Darwina i Alfreda Russela Wallacea ili razvoja diferencijalnog računa Isaaca Newtona i Gottfrieda Wilhelma Leibniza.
Poznavanje trenutka kad se događaju veliki proboji može nam pomoći da bolje razumijemo uvjete koji dovode do tih revolucionarnih trenutaka i potaknuti daljnji razvoj znanosti, uvjereni su tvorci metode koji u budućnosti više pažnje namjeravaju posvetiti praćenju putanje pojedinih istraživača.
