Avionska krila koja mogu mijenjati svoj oblik tijekom leta, to je ideja koja stoji iza projekta morphAIR njemačkog zrakoplovnog centra DLR. Ovim konceptom istraživači žele učiniti zrakoplove učinkovitijima i lakšima za upravljanje. Morfirajuća krila imaju promjenjivi stražnji rub, što je omogućeno hiperelastičnim sustavom morfiranja stražnjeg ruba (HyTEM), koji krilu omogućava besprijekornu deformaciju.

Ovaj inteligentni sustav sastoji se od nekoliko malih aktuatora raspoređenih po krilima. Sustav upravljanja letom potpomognut umjetnom inteligencijom posebno je dizajniran kako bi u potpunosti iskoristio mogućnosti kretanja transformirajućeg krila. Tijekom leta, adaptivni algoritam detektira ponašanje i kontinuirano prilagođava svoje interne modele.

Mikrovalni snop puni dronove u zraku

Istraživači Sveučilišta Xidian osmislili su konceptualni dizajn koji koristi mikrovalove za bežični prijenos energije dronovima tijekom leta. To bi rješenje, nadaju se, bespilotnim letjelicama moglo omogućiti izuzetno duge letove. Kinezi razmišljaju i o kopnenom vozilu koje će lansirati dronove i proširiti njihov operativni domet. U ranim testovima, sustav smješten u automobilu uspio je održati dron s fiksnim krilima u letu nešto više od tri sata na visini od oko 15 metara.

Mikrovalna energija emitira se s vozila na tlu na antenski niz postavljen ispod drona, što omogućava prijenos energije čak i dok su oba u pokretu. Glavni je izazov održavanje preciznog poravnanja između odašiljača i drona. Tehnologija je još uvijek u ranoj fazi. Samo 3 do 5 % prenesene mikrovalne energije zapravo doseže dron, a većina se gubi tijekom prijenosa.

'Plinske baterije' generiraju energiju iz stakleničkih plinova

Korejski istraživači razvili su generator za hvatanje plina i električnu energiju (GCEG) koji električnu energiju proizvodi adsorbiranjem stakleničkih plinova iz atmosfere. Novi GCEG uređaj, opisan u časopisu Energy & Environmental Science, sastoji se od asimetrične strukture koja kombinira elektrode na bazi ugljika s hidrogelnim materijalima.

Kad se adsorbiraju staklenički plinovi poput dušikovih oksida ili ugljikovog dioksida, unutar uređaja dolazi do preraspodjele naboja i migracije iona, što omogućuje kontinuiranu proizvodnju istosmjerne struje bez vanjskog izvora energije. U biti, atmosferski zagađivači djeluju kao ”gorivo“ za proizvodnju električne energije, istovremeno pročišćavajući okoliš. Ova tehnologija mogla bi se, kažu, primijeniti u pametnim senzorima okoliša s vlastitim napajanjem, IoT sustavima bez baterija i industrijskim postrojenjima gdje se generiraju velike količine emisija. 

Plastični ubojica virusa

Australski istraživači razvili su tanku plastičnu foliju koja razdvaja viruse pri kontaktu. Inovacija nije samo učinkovita u ubijanju virusa, već je i daleko praktičnija i skalabilnija od ranijih antivirusnih površina na bazi metala i silicija. Fleksibilna akrilna površina teksturirana je ultrafinim nanostupićima koji hvataju i rastežu vanjsku ovojnicu virusa toliko da ona pukne, ubijajući virus mehaničkom silom, a ne kemijskim dezinficijensima.

Za razliku od ranijih studija o antivirusnim premazima, ovo istraživanje objavljeno u Science Advances, pokazuje da istezanje učinkovitije ubija viruse od probijanja. U laboratorijskim testovima s virusom hPIV-3 koji uzrokuje bronhiolitis i upalu pluća, oko 94 % virusnih čestica bilo je ili rastrgano ili oštećeno do te mjere da se više nisu mogle replicirati i uzrokovati infekciju. 

Pametna jastučnica alarmira gluhe

Znanstvenici Sveučilišta Nottingham Trent osmislili su pametnu navlaku za jastuk koja vibrira i gluhe upozorava na protupožarne i protuprovalne alarme. Tehnologija pametnog tekstila trebala bi, kaže, zamijeniti glomazne i neudobne uređaje koji se obično drže ispod jastuka.

Tanki, fleksibilni, elektronički omotač ima četiri sićušna haptička aktuatora ugrađena u strukturu nalik pređi. Elektronika se s pametnim telefonom povezuje putem mikrokontrolera koji se bežično može povezati s kućnim alarmima, a protupožarni i protuprovalni alarmi i telefonski pozivi označavaju se različitim vibracijama. Ugrađena elektronika toliko je sitna da je korisnici ne mogu osjetiti, ali toliko intenzivno vibrira da će probuditi i najčvršće spavače, kažu istraživači koji su svoj izum predstavili na konferenciji o interakciji čovjeka i računala CHI 2026 u Barceloni.