Nema tko nije jučer pisao pisao o bombastičnoj najavi da će se u Topuskom, na Baniji, gradit  Pantheon, razvojni i inovacijski centar za umjetnu inteligenciju vrijedan nevjerojatnih 50 milijardi eura. Predstavljen u sklopu poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku, projekt je odmah proglašen najvećom investicijom u povijesti Hrvatske, onom koja bi nas trebala katapultirati u sam vrh globalne tehnološke scene. No, čim se početna euforija slegla, javnost se podijelila. Dok jedni u Pantheonu vide generacijsku priliku za reindustrijalizaciju i pozicioniranje na karti budućnosti, drugi, s dobrim razlogom, postavljaju niz neugodnih pitanja i izražavaju duboku skepsu. Priča o Pantheonu tako je postala priča o dvije Hrvatske: onoj koja sanja veliko i onoj koja je naučila puhati i na hladno. Razni komentari su objavljeni na Indexu, Jutranjem, Telegramu, 24sata…

Obećanja o prosperitetu i tehnološkom uzletu

Na papiru, projekt izgleda impresivno. Američki institucionalni ulagači, predvođeni Ryanom Richom, u partnerstvu s domaćim poduzetnikom Jakom Andabakom, planiraju izgraditi najsuvremeniji podatkovni centar ukupnog kapaciteta jednog gigavata (1 GW). To je postrojenje čija je razina dostupnosti i sigurnosti, tvrde, iznad najvišeg "Tier 4" standarda koji se primjenjuje u Europskoj uniji.

Više detalja pronađite u objavi: Projekt Pantheon: 50 milijardi eura za podatkovni centar kod Topuskog uz partnerstvo Končara

Četiri ključna problema

Ubrzo nakon velikih najava, počela su se javljati i velika pitanja. Brojni energetski i IT stručnjaci, ali i komentatori na društvenim mrežama, upozorili su na nekoliko kritičnih točaka koje cijelu priču čine, u najmanju ruku, teško izvedivom. Početna brojka od 50 milijardi eura brzo je korigirana na "inicijalnih" 13,5 milijardi dolara, no i dalje se radi o gigantskim iznosima i još većim izazovima.

Pa tako Lucijan Carić piše da je prvi i najveći problem struja. Podatkovni centar snage 1 GW je čudovišni potrošač. Da bismo to stavili u kontekst, takav centar godišnje bi trošio gotovo polovicu ukupne potrošnje električne energije u cijeloj Hrvatskoj. Njegova dnevna potrošnja bila bi veća od potrošnje cijelog grada Zagreba. Problem je u tome što Hrvatska već sada uvozi oko 30 posto svojih potreba za strujom. Postavlja se logično pitanje: odakle? Najavljena fotonaponska elektrana od 500 MW, koju bi gradio partner Greenvolt, rješava tek djelić problema, jer solari proizvode energiju samo danju i ovise o vremenskim prilikama. Za stabilno napajanje ovakvog giganta, upozoravaju stručnjaci, bila bi potrebna nuklearna elektrana veća od Krškog.

Drugi problem je hlađenje. Sva energija koju centar potroši pretvara se u toplinu koju treba nekako odvesti. Procjenjuje se da bi podatkovni centar ove veličine dnevno mogao trošiti vode koliko i grad Split. Iako investitori tvrde da će koristiti zatvoreni sustav s isparavanjem, ostaje pitanje utjecaja crpljenja ogromnih količina podzemne vode na lokalni ekosustav, kao i problem buke koju rashladni sustavi neprestano proizvode. Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da su podatkovni centri često izvor stalne i iritantne buke za lokalno stanovništvo.

Treći izazov je sama izvedivost u zadanim rokovima. Početak gradnje planiran je za 2027., a završetak za početak 2029. godine. Svatko tko je u Hrvatskoj pokušao dobiti i najjednostavniju građevinsku dozvolu zna da su ovakvi rokovi za projekt koji zahtijeva izmjene prostornih planova, studije utjecaja na okoliš i izgradnju stotina kilometara dalekovoda - čista znanstvena fantastika. Potrebna internetska infrastruktura također je problem za sebe; kapacitet koji zahtijeva Pantheon vjerojatno desetak puta premašuje trenutni ukupni internetski kapacitet cijele države.

Naposljetku, tu je i pitanje realnosti obećanih radnih mjesta. Podatkovni centri su visoko automatizirana postrojenja. U njima obično radi od nekoliko desetaka do stotinjak visoko specijaliziranih ljudi, a ne 1500, kako se najavljuje. "Uvijek su to tisuće i tisuće radnih mjesta, i to u trenutku kad u Hrvatskoj ne možeš naći sposobnog konobara", jedan je od ciničnih komentara s domaćih foruma koji dobro sažima opću skepsu.

Dok se čeka rasplet, priča o Pantheonu ostaje simbol dualnosti hrvatske stvarnosti. S jedne strane stoji neosporna ambicija i vizija projekta koji bi, ako se ostvari, doista mogao promijeniti zemlju. S druge strane stoje vrlo realni i golemi upitnici na koje investitori još nisu dali uvjerljive odgovore. Hoće li Pantheon postati čudo s Banije ili samo još jedna u nizu velikih, nerealiziranih priča, pokazat će vrijeme.

Burna rasprava je vođena na našem forumu, a evo što se pisalo na Redditu.

Reddit zajednica sumnja u AI megaprojekt Pantheon

Nakon najave ogromne investicije u AI podatkovni centar u Topuskom, hrvatska IT zajednica na Redditu izrazila je duboku sumnju, a sumnjivo im je skoro sve, od investitora do energetske neodrživosti.

Dok su mediji prenosili optimistične najave, hrvatska IT zajednica na Redditu upalila je sve alarme. Ubrzo nakon objave, korisnik "bauk0" pokrenuo je raspravu s vrlo grubo formuliranim pitanjem: "Jel' ikom ovaj projekt Pantheon smrdi?"

U svojoj objavi, korisnik izražava želju da Hrvatska postane tehnološki div, ali ističe brojne nelogičnosti koje mu bodu oči. Od investitora čije pozadine nemaju veze s tehnologijom - spominju se prehrambena industrija, hotelijerstvo i građevinski konzalting - do fundamentalnih pitanja o izvoru financiranja, nabavi čipova i dogovoru s državom.

Odakle struja i tko su uopće investitori?

Skepticizam originalnog postera brzo je dobio podršku zajednice, a komentari su se nizali, secirajući projekt do najsitnijih detalja. Najviše glasova prikupio je komentar koji sažima ključne probleme: "Nema šta ne smrdit." Korisnik ističe da bi planirana potrošnja struje od jednog gigavata bila jednaka potrošnji cijelog Zagreba, a obećanje o deset tisuća radnih mjesta smatra nerealnim, tvrdeći da će za održavanje takvog centra trebati tek pedesetak ljudi. "Brate u kristu u 3 godine nemreš dovršit kuću od 40 kvadrata u Hrvatskoj, a kamoli najveći datacentar u ovom dijelu svijeta", zaključuje.

Drugi su se fokusirali na same aktere projekta. Jedan od komentara naziva projekt "scam čisti" i upućuje na LinkedIn profil Ryana Richa, jednog od partnera, tvrdeći da tvrtka Pantheon praktički ne postoji. Ubrzo je uslijedio ispravak - tvrtka postoji u Delawareu, ali je osnovana tek prije četiri mjeseca, što je mnogima bio dodatan razlog za sumnju. Iako su neki od partnera, poput Raoufa Ghalija (CEO globalne tvrtke za upravljanje projektima Hill International) i Mislava Crnogorca (bivši zaposlenik AWS-a), relevantni za ovakav pothvat, pozadine ostalih investitora, poput hotelijera Jake Andabaka, potaknule su asocijacije na prošle trendove. "Sve mi vuče na ono kad su firme prije par godina dodavale 'blockchain' u ime da im poraste valuacija... Danas je 'AI' to", ističe autor originalne objave.

Logistika, čipovi i "AI mjehurić"

Osim financijske i kadrovske konstrukcije, Redditori su se dotaknuli i gotovo nepremostivih logističkih prepreka. Pitanje "oklen struja?" postalo je lajtmotiv rasprave. Podatkovni centar planiranog kapaciteta zahtijeva energiju usporedivu s onom koju proizvodi Nuklearna elektrana Krško, a nitko nije ponudio jasan odgovor kako će se ta energija osigurati i dopremiti do Topuskog. Dodatni problem predstavlja i globalna nestašica ključnih komponenti. Korisnici s pravom pitaju otkud će doći GPU-ovi, s obzirom na to da je NVIDIA, vodeći proizvođač, "bukirana par godina unaprijed". Jedan komentator navodi i da je rok za isporuku transformatora na globalnoj razini duži od šest godina.

Cijela priča smještena je i u širi kontekst trenutnog stanja na tehnološkom tržištu. "Meni je najveća zanimljivost da ovaj projekt se pokreće upravo kada je AI mjehurić na ivici detonacije", primjećuje jedan od sudionika rasprave, izražavajući sumnju da će se projekt realizirati prije nego što trenutna euforija oko umjetne inteligencije splasne. Iako je službena najava projekta na forumu Inicijative triju mora, uz prisustvo američkih dužnosnika, dala projektu geopolitičku težinu, ekipa okupljena na Redditu ostaje nepovjerljiva. Njihova detaljna i argumentirana skepsa postavlja pitanja na koja će investitori i Vlada morati ponuditi vrlo konkretne odgovore kako bi uvjerili javnost da Pantheon AI nije samo još jedna nerealna priča, već stvarna prilika za Hrvatsku.