Prema najnovijim podacima Eurostata, 94 % stanovnika EU-a koristilo se internetom u posljednja tri mjeseca 2025., dok se njime 4 % nije koristilo tijekom cijele godine.

Nadalje, mobilne uređaje za pristup internetu prošle je godine koristilo gotovo devet od deset osoba u EU-u. Međutim, cijena takvog pristupa znatno varira diljem svijeta.

Luksemburg je zemlja s najskupljom internetskom uslugom u EU-u, s prosječnom mjesečnom cijenom od 49,99 eura, prema istraživanju stranice za usporedbu širokopojasnog interneta Broadband Genie. Studija je analizirala 2.631 tarifu širokopojasnog interneta u 214 zemalja i teritorija diljem svijeta.

Nizozemska i Finska slijede odmah iza Luksemburga, s prosječnim mjesečnim cijenama širokopojasnog interneta od 48,73 eura, odnosno 48 eura.

Unatoč višim troškovima, Nizozemska i Luksemburg i dalje bilježe najviše razine korištenja interneta u EU-u u 2025., prema Eurostatu.

S druge strane, Rumunjska nudi najjeftiniji širokopojasni internet u EU-u, s prosječnom cijenom od oko 6,66 eura, što je sedma najniža cijena u svijetu.

Slijede Litva s prosječnom cijenom od 14,90 eura, a Bugarska s 15 eura.

Između 2015. i 2025. godine Bugarska i Rumunjska zabilježile su porast povezanosti kućanstava od 34 %, odnosno 28 %.

Pristup internetu nije samo pitanje cijene

Čini se da cijene pristupa internetu i širokopojasnog interneta u Europi variraju ovisno o geografiji.

Istočna Europa ima najniže cijene interneta u svijetu na subregionalnoj razini zbog široko rasprostranjene upotrebe optičkih vlakana, koja se općenito smatraju najbržom i najstabilnijom dostupnom vezom te bez poteškoća podržavaju brzine do 10 GB u sekundi. Takva je infrastruktura u regiji toliko raširena dijelom i zato što je ondje kasnije modernizirana, čime su zaobiđeni zastarjeli telekomunikacijski sustavi.

Južna Europa, s druge strane, zauzima četvrto mjesto po pristupačnosti među 22 analizirane podregije.

S druge strane, sjeverna i zapadna Europa imaju najskuplje cijene interneta na kontinentu.

Prema studiji Broadband Genie, cijena širokopojasnog interneta prati više ukupne troškove života.

Ipak, ne razlikuju se samo cijene diljem Europe: pristup internetu varira i među pojedincima, ovisno o tome žive li u gradovima ili u ruralnim područjima.

U Irskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Finskoj stope internetske povezanosti u gradovima premašile su 99 %.

Ruralna područja u Irskoj, Nizozemskoj i Danskoj u međuvremenu su zabilježila najviše stope internetske povezanosti u 2025., a svaka je od tih zemalja također imala više od 99 %.

S druge strane, Grčka, Bugarska, Hrvatska i Portugal zabilježile su najniže stope internetske povezivosti u ruralnim područjima.