Četiri od pet mobitela u EU nema propisane informacije o popravku
Godinu dana nakon uvođenja novih pravila, analiza 2.334 modela mobitela pokazala je da tek oko 18 posto njih ima lako dostupne propisane informacije o popravku i cijenama rezervnih dijelova
Godinu dana nakon što su u Europskoj uniji na snagu stupila nova pravila o popravljivosti mobitela i tableta, njihova provedba očito ne ide prema planu. Prema analizi kampanje Right to Repair Europe, oko 80 posto mobitela evidentiranih tijekom protekle godine nema lako dostupne informacije o popravku koje bi proizvođači i uvoznici trebali objavljivati.
Naime, nova pravila primjenjuju se od 20. lipnja 2025. godine, a među ostalim propisuju da mobiteli i tableti koji se prodaju na tržištu EU-a moraju imati ocjenu popravljivosti. Uređaji dobivaju ocjenu od A do E, pri čemu A označava najbolju popravljivost, a podatak se nalazi na novoj energetskoj oznaci zajedno s informacijama poput energetske učinkovitosti i trajanja baterije.
Proizvođači i uvoznici također moraju potrošačima omogućiti besplatan pristup informacijama o popravku te objaviti cijene rezervnih dijelova. Ideja je da kupac prije kupnje može procijeniti ne samo koliko je neki uređaj jednostavno popraviti nego i koliko bi ga potencijalni popravak mogao koštati.

Tek 18 posto ima lako dostupne informacije
Right to Repair Europe provjerio je podatke iz Europskog registra proizvoda za označivanje energetske učinkovitosti (EPREL), u koji proizvođači i uvoznici moraju unositi propisane podatke.
Analizirana su 2.334 zapisa modela mobitela stavljenih na tržište tijekom protekle godine, a rezultati nisu naročito dobri. Tek oko 18 posto zapisa sadržavalo je poveznice putem kojih su se mogle jednostavno pronaći cijene rezervnih dijelova ili upute za popravak.
Kod gotovo polovice analiziranih zapisa polja predviđena za takve poveznice bila su potpuno prazna. Dodatnih 19 posto vodilo je na obične stranice proizvoda ili korisničke podrške na kojima nije bilo ni uputa za popravak ni konkretnih cijena rezervnih dijelova.
Još osam posto sadržavalo je neupotrebljive upute poput „pogledajte priručnik“, dok je gotovo pet posto zapisa korisnike upućivalo na Temu ili AliExpress. U nekim slučajevima te su trgovine navedene čak i kao izvor uputa za popravak, a ne samo kao mjesto na kojem se mogu pronaći rezervni dijelovi.

Proizvođači sami sebi daju ocjene
Posebno pitanje predstavlja način na koji se određuje sama ocjena popravljivosti. Naime, proizvođači je prijavljuju sami, zbog čega Right to Repair Europe dovodi u pitanje koliko takav sustav bez učinkovitog nadzora zapravo može biti pouzdan.
Organizacija navodi da su neki proizvođači koji nisu objavili propisane informacije o popravku svejedno sebi dodijelili maksimalnu ocjenu za dostupnost tih informacija, što im je pomoglo da svoje uređaje svrstaju u najvišu, A klasu popravljivosti.
Problem je i u tome što javnost trenutačno ne može provjeriti kompletan izračun na kojem se pojedina ocjena temelji. Konkretnije, proizvođači nisu obvezni objaviti cjelovito izvješće na temelju kojeg su došli do prijavljene ocjene.
"Kako je moguće da postoji tako očito nepridržavanje propisa? I kako možemo biti sigurni da ocjene popravljivosti koje proizvođači sami prijavljuju nisu ništa više od pukog greenwashinga?", pitaju se iz organizacije Right to Repair Europe.

Problem nije samo u mobitelima
Čak ni formalno ispunjavanje pravila ne znači nužno da će potrošač lako pronaći potrebne informacije. Kod velikih proizvođača poput Applea i Samsunga podaci o cijenama rezervnih dijelova postoje, ali korisnik do njih mora doći kroz nekoliko dodatnih stranica i izbornika.
Organizacija smatra da bi jednostavnije rješenje bilo cijenu rezervnih dijelova uključiti izravno u izračun ocjene popravljivosti. Kupac bi tako već pri usporedbi uređaja mogao dobiti bolju predodžbu o tome koliko će ga eventualni popravak koštati.
Slični problemi pritom nisu ograničeni samo na mobitele. Right to Repair Europe provjerio je i sušilice rublja, za koje se slična pravila primjenjuju od srpnja 2025. godine, te utvrdio da više od polovice analiziranih modela također nije zadovoljavalo propisane zahtjeve.
Organizacija zato poziva europska i nacionalna tijela za nadzor tržišta na strožu kontrolu podataka koje proizvođači prijavljuju. Kao jedno od rješenja predlaže obveznu objavu cjelovitog izračuna ocjene popravljivosti te uspostavljanje jednostavne platforme na razini EU-a putem koje bi potrošači, serviseri i organizacije mogli prijavljivati proizvode koji ne zadovoljavaju propise.
Cijelo izvješće dostupno je ovdje.