U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih u srijedu je službeno potpisan sporazum kojim je Hrvatska postala dijelom Artemis Accordsa, dokumenta koji predstavlja međunarodni skup načela i smjernica namijenjenih upravljanju civilnim istraživanjem i korištenjem Mjeseca, Marsa, kometa i asteroida u miroljubive svrhe. Sporazum je 2020. godine pokrenuo SAD, uz pomoć NASA-e, a u suradnji s prvim partnerskim zemljama. On služi kao pravni i praktični okvir za održivi povratak ljudi na Mjesec unutar programa Artemis, kao i za pripremu budućih misija na Mars.

Mnogo je "potencijala"

Od ovog tjedna i Hrvatska je postala, kao 74. zemlja svijeta, potpisnicom tog sporazuma. Na svečanom potpisivanju sudjelovali su ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw, predstavnik NASA-e za Europu Gregory Mann te ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva Hrvoje Meštrić.

Političari su s hrvatske strane očekivano bili optimistični. Istaknuli su da potpisivanje omogućuje širi pogled prema svemiru i aktivnu podršku globalnim standardima sigurnog i održivog istraživanja. Kažu i da sporazum naglašava načelo transparentnosti i otvorene razmjene podataka, čime se hrvatskim znanstvenim ustanovama i tehnološkim tvrtkama otvaraju nove prilike za razvoj u sklopu međunarodnih projekata.

Osvrćući se na domaće kapacitete, ministar Fuchs je naveo da je Hrvatska snažna u informatičkim znanostima, razvoju softvera i analizi satelitskih podataka, dok je proizvodni, hardverski segment nešto slabije razvijen, unatoč postojanju visokotehnoloških tvrtki s prepoznatim potencijalom. Najavljeno je i sudjelovanje Hrvatske na nadolazećem Međunarodnom astronautičkom kongresu u Istanbulu, gdje će predstavnici zemalja potpisnica raspravljati o daljnjoj provedbi sporazuma.

Ali koje su stvarne koristi?

Ipak, Hrvatska će od ovog pristupanja neobaveznom međunarodnom sporazumu imati tek ceremonijalne koristi, jer njezina podrška može biti tek deklarativna, a teško i operativna. Kako je objasnila Daniela Jović, voditeljica misije CroCube i predstavnica malobrojne hrvatske svemirske industrije, ovaj potpis sam po sebi ne znači da je Hrvatska postala dio NASA-inog Artemis programa, ne donosi hrvatskoj industriji ugovore, financiranje, projekte, mogućnost lansiranja tereta na Mjesec niti stvara nove mogućnosti za naše studente i stručnjake.

"Hrvatske tvrtke zbog potpisa neće dobiti financiranje. Neće dobiti NASA ugovore. Neće dobiti mjesto za svoj teret na misiji. Ne nastaje novi program za hrvatsku industriju. Ne dobivamo automatski pristup Artemis misijama niti industrijski povrat. Ono što dobivamo jest ulazak u skupinu država koje su prihvatile zajedničke principe istraživanja svemira, mogućnost sudjelovanja u razgovorima država potpisnica te dodatni institucionalni kanal prema NASA-i i drugim partnerima", kaže Jović.

Ono što bi Hrvatska trebala učiniti, a još nije, jest potpisati još dva preostala važna međunarodna ugovora (od njih ukupno pet) u svemirskoj domeni. To su Konvencija o registraciji objekata lansiranih u svemir iz 1975. godine, koja uređuje službenu registraciju svemirskih objekata i podatke koje države dostavljaju Ujedinjenim narodima. Primjerice, kad je nedavno CroCube registriran pri UN-u, to je učinjeno tako da su se "zaobišle" vladine institucije i sve je odrađeno izravno. Drugi je Sporazum o aktivnostima država na Mjesecu i drugim nebeskim tijelima iz 1979. godine – pravno obvezujući međunarodni sporazum koji uređuje aktivnosti u svemiru.

Uz sporazum Artemis, Hrvatska je od pet temeljnih ugovora UN-a o svemiru, pristupila samo još Ugovoru o svemiru (iz 2023), Sporazumu o spašavanju astronauta (iz 1971), Konvenciji o međunarodnoj odgovornosti za štetu koju prouzroče svemirski objekti (iz 1975). Artemis Accords, zaključuje Jović, mogu biti tek korisna politička i diplomatska podloga za buduću suradnju. No, predstavnici iz industrije radije bi vidjeli konkretne poteze, kao što su financiranje razvoja domaćih tehnologija, projekti za hrvatske tvrtke i institucije, podrška razvoju satelita i tereta, ulaganje u obrazovanje i stručnjake te jasan plan kako će Hrvatska međunarodne sporazume pretvarati u stvarne prilike za domaći sektor.

Kratak komentar dobili smo i od Ante Medića, osnivača Pulsar Labsa, tvrtke koja se također bavi naprednim svemirskim tehnologijama i razvija ih u Hrvatskoj. On je bio poslovično optimističan oko pristupanja sporazumu Artemis: "Nadam se da će ovo otvoriti dodatna vrata hrvatskim tvrtkama te obrazovnom sektoru za međunarodnu suradnju na većim projektima u svemirskoj industriji".