Ovog četvrtka bili smo na predstavljanju prvonagrađenog rješenja međunarodnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja za izgradnju novog stadiona Maksimir i uređenje Sportsko-rekreacijskog centra Svetice. Među ukupno 88 pristiglih radova iz više od 20 zemalja pobijedilo je rješenje talijanskih arhitekata Tommasa Fantinija i Alberta Rossija iz milanskog studija VG13 Architects Studio Associato.

Natječaj je bio otvoren od 20. ožujka do 17. srpnja 2026. godine, a uz pobjednički rad nagrađena su još četiri rješenja. Pripremili su ga Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba (DAZ), koje je bilo zaduženo i za njegovu provedbu. U nastavku pogledajte druga potencijalna rješenja.

Rezultate natječaja predstavili su predsjednica DAZ-a Ana Boljar, predsjednik Ocjenjivačkog suda Toma Plejić te članovi Ocjenjivačkog suda, predsjednik GNK Dinamo Zvonimir Boban, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i ministar turizma i sporta Tonči Glavina. Većinu Ocjenjivačkog suda činili su domaći i inozemni arhitekti i stručnjaci, uz po jednog predstavnika Vlade i Grada Zagreba.

"Iznimno smo zadovoljni provedbom natječaja jer su, uz hrvatske, mnogi radovi pristigli iz svjetski uglednih arhitektonskih ureda. Time nastavljamo našu dvjestogodišnju tradiciju natječaja, ali i pozicioniramo Hrvatsku unutar europske strategije promicanja kulture građenja i postizanja arhitektonske izvrsnosti upravo kroz arhitektonske natječaje. Potpuna anonimnost natjecatelja do samog kraja procesa osigurava nepristranost članova Ocjenjivačkog suda, koji radove vrednuju isključivo na temelju njihove kvalitete”, napomenula je Boljar.

Stadion otvoren prema gradu

Pobjedničko rješenje zamišljeno je kao stadion definiran velikim horizontalnim i kosim plohama. Prema nogometnom terenu tribine se povezuju u kompaktnu arenu, dok se prema gradu razmiču i otvaraju, čime bi stadion trebao postati dio šireg javnog prostora.

"Novi stadion sklop je velikih horizontalnih i kosih ploha čija snaga proizlazi iz proporcije, konstrukcije i preciznosti njihova odnosa. Upravo prostor između tih ploha postaje arhitektura. Prema nogometnom terenu tribine se povezuju u jednu kompaktnu, intenzivnu i akustički snažnu arenu. Prema Zagrebu tribine se razmiču i otvaraju, pretvarajući stadion u javnu arhitekturu koja pripada gradu. Stadion je to koji će biti prepoznatljiv i jedinstven u globalnom okvirima, a u isto vrijeme je i eho naše tradicije i identiteta izvornog stadiona Maksimir transponiran u budućnost.” istaknuo je Plejić.

Pobjedničko rješenje pohvalio je i predsjednik Dinama koji je posebno istaknuo povezanost novog stadiona s identitetom postojećeg Maksimira.

"Na Maksimir nam neće doploviti nekakav golemi kruzer niti će ondje sletjeti nekakav svjetleći leteći brod. Dobit ćemo strukturu koja duboko oslikava urbanu kulturu ovoga grada. Istodobno poštuje povijest i tradiciju stadiona Maksimir te na neki način štiti i grli identitet i duh Dinama i dinamovaca. Na to smo posebno ponosni. Mislim da ovaj rad stvarno možemo shvatiti kao futuristički Maksimir", rekao je Boban ističući da će protivničke momčadi osječati veliki respekt kada uđu na ovaj stadion.

Sada kada je rješenje novog stadiona predstavljeno, sljedeći korak je ugovaranje izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta s autorima prvonagrađenog rada. Nakon toga slijedi ishođenje lokacijske i građevinske dozvole te priprema cjelokupne dokumentacije potrebne za raspisivanje javne nabave za izvođenje radova.

Gradačelnik Tomašević napomenuo je da bi uklanjanje postojećeg stadiona trebalo započeti 2027. godine, dok je početak radova na izgradnji novog stadiona predviđen za početak 2029. godine. Gradnja bi trebala trajati 20-ak mjeseci te tvrdi da bi se sve trebalo dovršiti do kraja 2030. godine. 

Osim novog stadiona, projekt predviđa i tri nogometna terena za trening, od kojih će jedan imati tribinu za oko 1.500 gledatelja, kao i garažu s približno 800 parkirališnih mjesta. Širi plan uređenja SRC-a Svetice uključuje i novi atletski stadion s oko 2.000 mjesta, rukometnu dvoranu kapaciteta oko 5.000 gledatelja te multifunkcionalnu dvoranu za košarku i futsal s oko 3.000 mjesta.

Predviđeni su i dodatni prostori za rekreaciju i vježbanje na otvorenom, dok natječajno rješenje obuhvaća i uređenje zone intermodalnog terminala Borongaj. 

Desetljeća planova za novi stadion

Građani Zagreba dobro znaju da ideja o temeljitoj obnovi ili izgradnji novog Dinamovog stadiona nije nova. Posljednja velika rekonstrukcija Maksimira započela je krajem 1990-ih prema projektu arhitekata Branka Kincla i Nikole Filipovića. Srušena je stara sjeverna tribina i izgrađena nova, dograđena je zapadna tribina, a plan je između ostalog predviđao uklanjanje atletske staze, spuštanje travnjaka, dodatnih 16.000 mjesta te natkrivanje stadiona. Stadion je u konačnici trebao primati oko 60.000 gledatelja, no radovi su krajem 1999. zaustavljeni i projekt nikada nije dovršen.

Nova velika ideja pojavila se 2008. godine, kada je Grad Zagreb proveo arhitektonski natječaj za stadion na Kajzerici. Pobijedio je projekt arhitekta Hrvoja Njirića, poznat pod nazivom Plavi vulkan, koji je u izvornoj verziji predviđao oko 50.000 gledatelja. U to se vrijeme razmatralo hoće li se nastaviti s obnovom Maksimira ili Dinamov novi dom preseliti na Kajzericu, a najavljivan je i referendum građana koji naposljetku nije održan. Projekt je godinama ostao na papiru, a ponovno je nakratko aktualiziran nakon uspjeha hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 2018., tada u smanjenoj verziji s oko 35.000 mjesta.

Još jednu viziju novog Maksimira predstavio je sam Dinamo u travnju 2021. godine. Klub je tada objavio idejni koncept zagrebačkog arhitekta Otta Barića, napravljen prema Dinamovim smjernicama i standardima UEFA-e, uz naglasak da novi stadion žele upravo na postojećoj maksimirskoj lokaciji. Ni taj koncept nije prerastao u konkretni projekt, kamoli gradnju.

Potreba za konačnim rješenjem dodatno je postala očita nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. godine, nakon kojega je istočna tribina Maksimira zatvorena za gledatelje zbog oštećenja konstrukcije. Ključna prepreka uklonjena je tek u veljači 2024., kada su Grad Zagreb, Vlada i Zagrebačka nadbiskupija sporazumom riješili imovinsko-pravni spor oko zemljišta koji je trajao 27 godina. Time je otvoren put prema projektu čije je pobjedničko arhitektonsko rješenje sada i predstavljeno javnosti.