Na izborima 3. studenoga o podatkovnim centrima glasalo se u 41 lokalnoj zajednici u deset saveznih država. Industrija je pobijedila jednom, u Harwoodu u Sjevernoj Dakoti, gdje su birači otprilike tri prema jedan odbili prijedlog o dodatnoj reviziji industrijskih projekata. Svugdje drugdje rezultat je išao protiv nje. U Wellsu u Maineu više od 80 posto birača podržalo je šestomjesečni moratorij, a u Bloomingtonu u Illinoisu savjetodavni moratorij prošao je sa 78 posto glasova. U Piqui u Ohiju s više od 70 posto glasova opozvana su sva tri gradska povjerenika zbog spora oko projekta podatkovnog centra, a u Yukonu u Oklahomi 68 posto birača smijenilo je gradonačelnika nakon prodaje gradskog zemljišta za istu namjenu.

Najteži udarac stigao je iz Teksasa. Demokratkinja Gina Hinojosa, prva demokratska guvernerka te države nakon više od tri desetljeća, u kampanji je obećala da će uvesti moratorij na sve nove podatkovne centre dok zakonodavci ne donesu pravila. Prema procjeni Wells Farga, u Teksasu se nalazi 27 posto planiranih gigavata podatkovnih centara u SAD-u.

Tržište je prvo shvatilo

Burza je reagirala već u srijedu ujutro. Manji pružatelji AI računalstva, takozvani neocloudovi, pretrpjeli su oštar pad, Nvidia je izgubila nešto više od jednog posto, a dionice tvrtki Elona Muska našle su se među gubitnicima. U četvrtak se pad proširio: SpaceX i Tesla izgubili su gotovo deset posto, a dobavljači memorije Samsung i SK Hynix na azijskim su burzama pali najmanje devet posto.

Najveći dobitnik dana bio je, paradoksalno, Apple, tvrtka koju se godinama kritiziralo da u utrci za umjetnom inteligencijom zaostaje. Njegove su dionice porasle oko šest posto i dosegnule rekordnih 354,33 dolara, a tržišna vrijednost premašila je 5,12 bilijuna dolara. Za razliku od Microsofta, Alphabeta, Amazona i Mete, Apple je izbjegao skupu utrku u gradnji AI podatkovnih centara, pa ga ulagači vide kao zaklon od rizika te industrije. Usto, sporija gradnja podatkovnih centara trebala bi smanjiti pritisak na cijene memorijskih čipova, koje je Apple samo dva dana ranije naveo kao razlog slabijih marži. Tvrtka koju su optuživali da je propustila AI vlak tako je zaradila upravo na tome što u njega nije ušla. U četvrtak se pad proširio: SpaceX i Tesla izgubili su gotovo deset posto, a dobavljači memorije Samsung i SK Hynix na azijskim su burzama pali najmanje devet posto.

Rječnik prije svega

OpenAI je u četvrtak objavio dva dokumenta: Nacionalni sporazum sa zajednicama (National Community Compact) i Nacrt politike za računalne kampuse (Compute Campus Policy Blueprint). Prva promjena nije u obvezama, nego u riječima. Tvrtka svoje buduće objekte više ne zove podatkovnim centrima, nego računalnim kampusima, kako bi ih odvojila od uobičajenih industrijskih postrojenja.

Sadržajno, OpenAI obećava da će snositi sve troškove struje i infrastrukture na kampusima koje posjeduje i kojima upravlja, da s javnim dužnosnicima neće potpisivati ugovore o tajnosti, osim uskih zaštita za sigurnosne podatke i poslovne tajne, te da će za svaku lokaciju objavljivati potrošnju vode i struje, građevinske planove i neovisne studije buke prije početka rada.

Drugi dokument traži od zakonodavaca da ta pravila pretvore u zakon za cijelu industriju, uključujući obvezu da veliki potrošači pokriju troškove koje dodaju mreži te zaštitu ostalih korisnika ako projekt propadne.

Obećanje koje se obećava drugi put

Chris Lehane, OpenAI-jev direktor za globalne poslove, kaže da je objava planirana prije izbornih rezultata i da se na njoj radilo od kolovoza. Priznao je i da bi se neki projekti zbog političke nepopularnosti mogli odgoditi, a izborne rezultate opisao je kao važnu poruku na koju treba odgovoriti, dodavši da tako demokracija i treba funkcionirati. Mjesta na kojima OpenAI gradi, objasnio je, često su ona koja je pogodila globalizacija posljednjih 20 ili 30 godina, a ljudi su se ondje već opekli na velikim tvrtkama.

Ključno obećanje, ono o struji, nije novo. OpenAI je 4. ožujka 2026. u Bijeloj kući, zajedno s Amazonom, Googleom, Metom, Microsoftom, Oracleom i xAI-jem, potpisao Ratepayer Protection Pledge, dobrovoljnu obvezu da će izgraditi, osigurati ili kupiti vlastite izvore struje i platiti nadogradnju mreže umjesto da trošak prebaci na kućanstva. Microsoftov predsjednik Brad Smith još je u siječnju izjavio da će tvrtka „platiti svoje“. Washington Post stoga s pravom piše da je OpenAI svoje obećanje o troškovima struje samo ponovio.

OpenAI sada nudi isto što je nudio u ožujku, uz transparentnost, lokalne fondove i novo ime za zgrade. Ostaje vidjeti hoće li se okrug koji je upravo glasao za moratorij predomisliti zato što se ono što mu se ne sviđa sada zove kampus.