Jensen Huang nije bio slučajna meta. U žargonu službi on je cilj, a Alice Huang, prema američkim procjenama, asset: osoba koja radi za kinesko Ministarstvo državne sigurnosti (MSS). Bila je izvršna direktorica singapurskog Megaspeeda, tvrtke koja kupuje napredne Nvidijine čipove. 

Nvidijini čipovi pokreću globalni AI val i nalaze se u središtu američkih napora da ta tehnologija ne dođe do Kine. Huang je pritom kod Trumpa lobirao za ublažavanje zabrane izvoza, pa ne utječe samo na ono što se proizvodi, nego i na pravila o tome što Peking smije kupiti. A Megaspeed se nalazi upravo na rupi u tim pravilima: kineske tvrtke od 2022. ne smiju izravno kupovati napredne čipove, ali smiju unajmljivati računalnu snagu u podatkovnim centrima u jugoistočnoj Aziji, kakve Megaspeed vodi.

Trump putuje idući tjedan u Shenzhenu, gdje bi s Xijem trebao produljiti krhko trgovinsko primirje, ali tamo aferu neće ni spomenuti. Pregovori i planirano primirje tiču se carina, a špijunski rat vodi se oko nečeg mnogo vrednijeg.

Recept za superračunalo

Koliko vrednijeg, pokazuje presuda iz siječnja 2026. Porota u San Franciscu osudila je bivšeg Googleova inženjera Linweija Dinga po sedam točaka za gospodarsku špijunažu i sedam za krađu poslovnih tajni. Iznio je više od dvije tisuće stranica dokumentacije o Googleovim TPU čipovima, GPU sustavima i mrežnim karticama koje povezuju tisuće čipova u jedno superračunalo. Istodobno je tajno vodio vlastitu AI tvrtku u Kini. Nije ukrao čip, nego upute kako se od čipova gradi stroj za treniranje umjetne inteligencije, a to je točno ono što zabrana izvoza pokušava spriječiti. Bila je to prva osuda za gospodarsku špijunažu povezanu s umjetnom inteligencijom.

Prisluškivali su prisluškivače

Kineska skupina Salt Typhoon, koju je američko Ministarstvo financija povezalo s MSS-om, provalila je u mreže najmanje osam američkih telekom operatera, među njima AT&T, Verizon, T-Mobile i Lumen. Nisu stali na pozivima i porukama. Došli su do sustava preko kojih američka policija i službe po sudskom nalogu prisluškuju osumnjičene. Kineski hakeri, drugim riječima, prisluškivali su američke prisluškivače, a na meti su bili i mobiteli predsjedničkih kandidata. Druge kineske skupine optužuju se da su postavile zlonamjerni kod u elektroenergetske mreže i vodovodne sustave, za slučaj da zatreba.

Amerika sudi, Kina priopćuje

Washington ne glumi nevinost. Zamjenik direktora CIA-e Michael Ellis rekao je za NYT ove godine da je Kina drukčiji suparnik od ranijih jer je „natjecanje gospodarsko“. CIA je zato prikupljanje podataka proširila na privatne kineske tvrtke u umjetnoj inteligenciji, poluvodičima i biotehnologiji, a na društvenim mrežama objavljuje videe kojima vrbuje nezadovoljne kineske dužnosnike.\

Amerika sumnja da je Nvidijin šef špijunska meta, a Kina da su Nvidijini čipovi špijuni.

Razlika je u tome kako se slučajevi otkrivaju. Američki završavaju na sudu, s imenima, dokazima i presudama. Kineski završavaju u priopćenjima službi, bez dokaza koje bi itko izvana mogao provjeriti. U 2025. kineska policija objavila je imena trojice navodnih agenata NSA-e, koje tereti za napade na Azijske zimske igre i Huawei, a MSS je na WeChatu optužio NSA da je provalio u kineski nacionalni centar za mjerenje vremena. Iste godine kineski regulator pozvao je Nvidiju na razgovor zbog sumnje da se njezini čipovi mogu daljinski pratiti i isključiti. Dakle, Amerika sumnja da je Nvidijin šef špijunska meta, a Kina da su Nvidijini čipovi špijuni. Peking ionako gura svoje tvrtke prema domaćim Huaweijevim čipovima, pa dio analitičara dvoji koliko mu je Megaspeed uopće važan.

Od Hainana do lopatica za motore

Nekad je sve bilo jednostavnije. Godine 2001. američki izviđački zrakoplov sudario se s kineskim lovcem kod Hainana, između 2010. i 2012. Kina je ubila ili zatvorila 18 do 20 izvora CIA-e, a još 2023. kineski balon nad SAD-om zamrznuo je odnose na nekoliko mjeseci. Mete su bile baze, avioni i vojni planovi.

Prekretnica je stigla 2018. U Belgiji je uhićen Xu Yanjun, visoki časnik MSS-a, dok je pokušavao preuzeti tajne od inženjera GE Aviationa. Bio je prvi kineski obavještajac izručen SAD-u i dobio je 20 godina zatvora. Nije tražio planove borbenog aviona nego kompozitne lopatice za motore civilnih zrakoplova, u koje je GE uložio više od pet milijardi dolara. Iste godine SAD je optužio kineskog proizvođača memorije Fujian Jinhua za krađu Micronovih DRAM tajni. Tvrtka je 2024. oslobođena zbog nedostatka dokaza, što pokazuje koliko je takve slučajeve teško dokazati.

Kad se Trump i Xi idući tjedan rukuju u Shenzhenu, pričat će o carinama i primirju. Njihove službe znat će da je pravi rat negdje drugdje: u serverskim sobama, laboratorijima i, ponekad, na večeri u tajvanskom restoranu, gdje je tajvanska televizija CTI prošle godine snimila Jensena i Alice Huang za istim stolom.