Ovogodišnje izdanje klimatskog samita Ujedinjenih naroda o promjeni klime COP, održava se u turskom gradu Antalyji od 9. do 20. studenoga. Kao i obično, tamo se okupljaju predstavnici gotovo 200 država, no COP31 nije baš privukao velik interes javnosti, poglavito zbog toga što je nekoliko prošlih izdanja bilo proglašeno "flopom" i nisu donijela konkretne rezultate.

Ove godine, prvi put u povijesti klimatskih summita, predsjedanje je podijeljeno između dviju država na temelju kompromisa iz studenoga 2025. godine. Turska je domaćin i vodi Akcijski program, dok Australija predsjeda službenim pregovorima. Turski ministar okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena Murat Kurum obnaša dužnost predsjednika COP31, a australski ministar za klimatske promjene i energiju Chris Bowen ima ulogu potpredsjednika i predsjednika pregovora.

Glavne teme pregovora

Rasprave u Antalyji obilježila su, nimalo neočekivano, upozorenja o ubrzanom zagrijavanju planeta i rastućim troškovima ekstremnih vremenskih prilika. Glavni tajnik UN-a António Guterres poručio je sudionicima da je svijet ušao u "novo doba klimatskih ekstrema" te pozvao na ubrzano napuštanje fosilnih goriva i sklapanje novog "pakta o klimatskoj pravdi".

Izvršni tajnik UN-a za klimu Simon Stiell upozorio je da ovogodišnji poremećaji cijena fosilnih goriva "šire inflaciju poput raka", dok je Svjetska meteorološka organizacija izvijestila da Zemlja akumulira toplinu sve bržim tempom. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan zatražio je od razvijenih zemalja koje su povijesno potrošile najveći dio globalnog ugljičnog proračuna da preuzmu veću odgovornost u smanjenju emisija i financiranju, iako je dio medija istaknuo kontradikciju u tome što je Turska neposredno uoči skupa čelnika slavila otkriće dvaju novih naftnih polja.

S druge strane, vlasti SAD-a ne sudjeluju u pregovorima nakon povlačenja iz Pariškog sporazuma, pa američku stranu predstavljaju tek članovi Kongresa, poduzetnici i civilne udruge, koji nemaju prevelikog utjecaja na donošenje odluka.

Uz rasprave o napuštanju fosilnih goriva, u središtu pregovora nalaze se klimatsko financiranje i smanjenje emisija metana. Zemlje u razvoju traže brži pristup sredstvima, provedbu ranije preuzetog cilja od 300 milijardi američkih dolara godišnje te vjerodostojan plan za utrostručenje financiranja prilagodbe klimatskim promjenama. Paralelno sa službenim pregovorima u takozvanoj Plavoj zoni, tursko predsjedništvo vodi Akcijski program podijeljen u deset tematskih cjelina, među kojima su prijelaz na čistu energiju, nulti otpad, klimatski otporni gradovi, sigurnost hrane i zaštita oceana.

Niz bilateralnih sporazuma

Prvi dani summita donijeli su i nekoliko konkretnih financijskih i bilateralnih dogovora. Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB) sklopila je s Turskom rekordan financijski sporazum vrijedan 1,6 milijardi američkih dolara za provedbu nacionalnih klimatskih ciljeva.

Norveška i Indonezija potpisale su sporazum o otkupu ugljika, jedan od najvećih bilateralnih projekata tržišta ugljika dosad, namijenjen poticanju ulaganja u obnovljive izvore energije u Indoneziji.

Turska i Kanada potpisale su sporazum o procjeni primjene kanadske reaktorske tehnologije CANDU za izgradnju nove nuklearne elektrane, a tursko je Ministarstvo energetike najavilo 300 milijardi dolara ulaganja u energetsku tranziciju do 2040. godine. Na razini dobrovoljnih multilateralnih inicijativa skupina država podržala je inicijativu turskog predsjedništva "35 do 35", čiji je cilj povećati udio električne energije u konačnoj potrošnji sa sadašnjih nešto više od 20 na 35 posto do 2035. godine.

Kad je riječ o općenitim ishodima, na samitu COP31 ne očekuje se sklapanje jednog velikog novog ugovora, već fokus na ubrzavanju provedbe postojećih obveza iz Pariškog sporazuma i s prethodnih COP samita. Sudionici konferencije nastojat će postaviti mjerila za sljedeći ciklus provjere nacionalnih klimatskih politika, do konferencije COP33 2028. godine. Predsjedništvo će raditi na nacrtu završne odluke tijekom cijelog trajanja skupa, umjesto u posljednjim satima pregovora, kako bi se postigao konsenzus oko praktičnih mjera za dostupnije financiranje prilagodbe, pravednu tranziciju i smanjenje emisija metana do zatvaranja konferencije 20. studenoga.