Radeon VII na CES-u se pojavio kao veliko iznenađenje jer AMD nije eksplicitno najavio da planira napraviti igračku varijantu svojih Radeon Instinct akceleratora koji su predstavljeni prošle godine. S druge strane to nije ni eksplicitno isključeno od strane glasnogovornika i šefova kompanije, a što je pak stvorilo dobro ozračje za skrivanje novih Radeon kartica do zadnjeg časa.

Zašto spominjemo Radeon Instinct akceleratore? Prošle godine AMD je demonstrirao Radeon Instinct MI50 i MI60, kartice temeljene na GPU-ovima koji rabe unaprijeđenu arhitekturu Vega u kombinaciji sa 7-nanometarskim TSMC-ovim proizvodnim procesom. MI50 je kartica 60 compute unita i 16 GB HBM2 memorije dočim je MI60 kartica 64 compute unita i 32 GB HBM2 memorije. Iako AMD službeno nije otkrio cijene ovih akceleratora namijenjenih HPC tržištu, špekulira se jeftiniji košta  8, a skuplji 10 tisuća dolara. Čak i ako su prave cijene osjetno niže, jasno je zašto su i originalna Vega (Vega 10) sada ova nova Vega (Vega 20) primarno optimizirane za HPC tržište, dok je optimizacija za igre izvedena kao sekundarni prioritet. Nova kartica za igrače osjetno je jeftinija, a po specifikacijama je praktički identična modelu Radeon Instinct MI50.

MI50 kao Radeon VII

Novi AMD-ova kartica zanimljivo donosi i novu nomenklaturu označavanja – Radeon VII, bez dodatka RX koji je do sad korišten. Ime je odabrano iz dva razloga – brojka sedam simbolizira 7-nanometarski proizvodni proces, dok se ista brojka prikazana u rimskoj notaciji može pročitati kao V II odnosno Vega II.

Kratak pogled na specifikacije jasno otkriva da je riječ o prepakiranom Radeonu Instinct MI50. Imamo isti broj CU-ova, jednak proizvodni proces i jednak kapacitet iste HBM2 memorije. Broj CU-ova je 60 što je na pola puta između 64 koliko je imala Vega 64 i 56 koliko je imala Vega 56. Finiji proizvodni proces omogućio je smanjivanje površine čipa, s 495 mm² na Vegi 10 na 331 mm² na Vegi 20. TU104 GPU koji pogoni RTX 2080 istovremeno zauzima čak 542 mm² (12 nm proces).

Tih 60 CU-ova radit na maksimalnom taktu od 1,8 GHz dok je propusnost memorije čak 1 TB/s . Podsjetimo se – RTX 2080 Ti sa GDDR6 memorijom ima propusnost memorijskog podsistema od "svega" 616 GB/s. Ovako visoka propusnost memorije dobivena je s 4096-bitnim sučeljem prema memoriji, a koje je posljednji put korištena na Radeonu Fury X, prethodniku Vege 64, dočim je Vega 64 imala 2048-bitno sučelje. Ovako široko memorijsko sučelje karakteristično je za HBM (High Bandwidth Memory) odnosno HBM2 u slučaju AMD-ove kartice.

HBM memorija specifična je po tome što se memorijske pločice slažu jednu na drugu, pa potom oko GPU-a, na istu podlogu, dok je tradicionalna memorija zalemljena na PCB u jednom sloju. Koliko će ovakva golema količina super brze memorije biti korisna u igrama ostaje za vidjeti, no zanimljivo je da AMD pokušava novu karticu gurnuti u strojeve ne samo igrača već i content creatora, s naglaskom na video produkciju.

Golemom količinom memorije AMD pokušava kompenzirati činjenicu da za razliku od GeForceova RTX, Radeon VII ne podržava DXR API, pa time ni ray-tracing, niti ima neke specijalizirane jedinice za određen poslove, poput Turingovih tensor i RT jezgri. Šuška se kako bi funkcionalnost AMD softverski mogao dodati naknadno, no držimo da do tog realno neće doći jer bi pad performansi bio prevelik.

Uzgred rečeno, HBM2 je iznimno skup u odnosu na GDDR6, a posebno u odnosu na stari GDDR5. Navodno samo memorija na Radeonu VII u nabavi AMD košta 320 dolara, što dosta nulificira uštede ostvarene finijim proizvodnim procesom GPU-a.

Aluminijem oklopljen

Kako to kod AMD biva kad je riječ o važnijim proizvodima, referentni primjerak Radeona VII stigao je do nas u pozamašnoj kutiji specijalno složenoj za impresioniranje kako nas novinara, tako i vas čitatelja. U crnoj kutiji skriveno je ležište od debele spužve u kojoj su umetnuti sâma grafička kartica te ukrasno postolje od pleksiglasa u kojem je optočen model Vega 20 GPU-a i kromirani disk u kojem se nalazi led osvjetljenje. U paketu dolaze i baterije koje se umetnu u spomenuti disk, pa on osvjetljava postoje. Nažalost, to osvjetljenje je izvedeno jako traljavo ako se nas pita jer je preslabo i nije ga moguće regulirati već se konstantno izmjenjuju boje umjesto da svijetli samo Radeon crvena.

Dizajn kartice smo već imali prilike vidjeti na CES-u. AMD je poput Nvidije odustao od turbinskog hladnjaka s jednim ventilatorom koji ispuhuje topli zrak van kućišta. On je zamijenjen s modernim hladnjakom s čak tri velika ventilatora koji pušu zrak na pasivni dio temeljen na toplovodnim cijevima. Oklop koji skriva unutrašnjost hladnjaka i ujedno nosi ventilatore izrađen je od debelog brušenog aluminija, a isti je materijal iskorišten za backplate na poleđini kartice. Ventilatori također na sredini rotora imaju aluminijsku pločicu, a sve skupa izgleda dosta seksi u kombinaciji s crvenom plastično kockicom sa slovom R na stražnjem kutu kartice i natpisom Radeon na hrptu kartice. Kockica i Radeon natpis osvjetljeni su crveno kada je računalo uključeno.

Osim novog hlađenja još jedna promjena je da kartica nema dva video BIOS-a, pa samim time nema ni malog prekidača na gornjem dijelu PCB-a. Po pitanju napajanja situacija je kao na Vegi 64 – imamo dva 8-pinska konektora što implicira i prilično visok TDP (kojeg AMD inače ne spominje u svojoj dokumentaciji).

Konfiguracija video izlaza i općenito dizajn stražnje pločice s konektorima ostali su jednaki u odnosu na Radeon RX Vegu, usprkos tome što je hlađenje modificirano. Naime, zbog turbinskog hladnjaka stara je kartica trebala dosta velike perforacije za ispuhivanje vrućeg zraka, pa su tri DisplayPorta i jedan HDMI postavljeni u jedan red. Kod Radeona VII je isto, samo što je pločica s konektorima obojena u crno. Novi dizajn je lijep, korišteni su kvalitetni materijali, a i hladnjak se lako da skinuti radi čišćenja ili zamjene. Jedino što nam nedostaje je pasivni način rada hladnjaka odnosno zaustavljanje ventilatora kada kartica miruje.

Hlađenje i temperature

Prije komentara rezultata, moramo komentirati izvedbu hlađenja u praksi. Nažalost, prilično je bučno. Mnogo bučnije nego što je to bilo hlađenje na prethodnoj kartici visoke klase – Radeonu RX Vega 64 LC (s vodenim hlađenjem). Kartica pod opterećenjem troši podosta – kompletan PC iz utičnice u 3DMarkovom stress testu "cucla" 340 W što je samo 10-ak vata manje u odnosu na Vegu 64, a oko 35 W više u odnosu na RTX 2080. No, buci i visokoj potrošnji ima lijeka, a on se zove undervolting GPU-a.

Kako Wattman u AMD-ovim driverima dopušta podešavanje napona čipa, dali smo si truda pronaći najnižu stabilnu razinu za naš primjerak kartice. U tom procesu standardni napon od 1.076 mV smanjili smo na 925 mV čime smo zadržali jednake performanse kao ranije, no uz obaranje potrošnje na 260 W (razlika od 80 W!), obaranje temperature 70 na 66 °C i znatno smanjenje buke. U kontekstu mjerenja temperature Vega 20 ponešto je drugačija u odnosu na Vegu 10 po dodatnim temperaturnim senzorima (64, dvostruko više nego na Vegi 10) te činjenici da osim standardne temperature GPU-a prati i takozvanu Tjunction temperaturu. Ona zapravo predstavlja temperaturu najzagrijanijeg senzora u GPU-u (za razliku od klasične temperature koja se referira na centralno postavljeni senzor) i samim time je relevantnija u pogledu automatske regulacije radnog takta GPU-a.

Prema AMD-u, korištenje Tjunction temperature za regulaciju takta GPU-a rezultira prosječnom višim taktovima, pa samim time i performansama. Prema njihovim internim testovima razlika je oko 2%. Imajte na umu da je Tjunction temperatura znatno viša od standardne temperature, pa zbog toga vrijednost nerijetko prelazi 100 °C (primjerice standardna temperatura 70 °C, Tjunction 100 °C).

S druge strane, Wattman u beta verziji drivera koje smo dobili za testiranje nove kartice nije posve funkcionalan. Osnovni problem je što kontrola za regulaciju Power limita odnosno potrošnje kartice nije funkcionirala, zbog čega nismo mogli iskoristiti dobrobiti smanjivanja napona za povećavanje radnog takta GPU-a, niti se pozabaviti s klasičnim overklokiranjem. U AMD-u su svjesni problemi kojeg objašnjavaju fokusom na stabilnost drivera u aplikacijama. Lijepo, no moramo primijetiti da Nvidia nije imala ovakvih problema kod lansiranja svojih potpuno novih Turing kartica.

Sučeljavanje

Karticu smo isprobali u našem testnom sistemu sa Z390 pločom i Core i7-8700K procesorom overklokiranim na 4,7 GHz te kombiniranim s 16 GB DDR4 3600 memorije. Usporedili smo je s Sapphireovim Radeonom RX Vega 64 u Nitro izvedbi te Gainwardovom RTX 2080 Phantom pri razlučivostima 1440p i 4K. GeForce RTX 2080 je ujedno i kartica koju Radeon VII službeno cilja s obzirom da imaju jednaku preporučenu cijenu od 699 USD.

Prvo što možemo uočiti u tablici je golemo ubrzanje koje Radeon VII donosi u odnosu na svog izravnog prethodnika. S druge strane, treba imati na umu da je RX Vega 64 u zračno hlađenoj varijanti imala preporučenu cijenu od 499 USD dočim je Radeon VII osjetno skuplja kartica, s preporučenom cijenom od 699 USD. E sad stavimo to u kontekst s cijenom FE varijante GTX-a 1080 Ti u trenutku lansiranja, a koja također iznosi 699 USD, te RTX-a 2080 koji također košta 699 USD. Valja napomenuti kako s Radeonom VII dolaze i tri igre – Devil May Cry 5, Division 2 i Resident Evil 2, dočim s RTX-icama 2080 kupac dobiva Anthem i Battlefield V. To sve vrijedi pod uvjetom da se kartica kupi kod partnera koji podržava ovu akciju. Primjerice, Nvidija u Hrvatskoj nema ovakvih partnera dok AMD ima eKupi i ADM (prema AMD-ovim službenim stranicama).

U našoj recenziji RTX-a 2080 zaključili smo da kartica nudi vrlo slične performanse kao GTX 1080 Ti, a dodatnu vrijednost nudi zbog podrške za DXR, DLSS i slične tehnologije koje se oslanjaju na dodatne specijalizirane jedinice arhitekture Turing. Radeon VII nudi također slične performanse, samo što je u prosjeku ponešto sporiji od RTX-a 2080 te rastrošniji i bučniji ako kartici ručno ne smanjimo napon GPU-a na optimalnu vrijednost (u slučaju čega zapravo Radeon VII nudi višu efikasnost nego RTX 2080). Da je kartica 100-injak dolara jeftinija od RTX-ice, a da istovremeno ima GDDR6 memoriju umjesto 16 GB HBM2 memorije, situacija bi bila puno jasnija.

Ovako Radeon VII predstavlja dobar izbor za dvije grupe korisnika. U prvom redu to su oni koji istovremeno trebaju odličnu karticu za igranje, ali koja nudi specifične prednosti u drugim aplikacijama. AMD je u svojim vlastitim testovima osim igara isprobao i obradu videa aplikacijama Adobe Premier i DaVinci Resolve te urbzano 3D renderiranje u aplikaciji Blender. Radeon VII pokazao je tu brže ili barem jednake performanse kao RTX 2080. Također je isproban LuxMark, ray tracing benchmark koji se oslanja na OpenCL performanse, u kojem je novi Radeon "poderao" konkurenciju.

U drugu grupu potencijalnih korisnika možemo ubrojiti one koji ne vjeruju osobito Nvidijinim obećanjima da će u novijim igrama DXR i tensor značajke novih RTX kartica biti dobro iskorištene. 16 GB ludo brze video memorije je puno siroviji i općenitiji ulog u budućnost nego RT i tensor jezgre koje nudi Nvidija. Ruku na srce, Nvidijinom hypeu usprkos, DLSS koji se oslanja na tensor jezgre trenutno još uvijek radi samo u 3DMarku i Final Fantasyu, a DXR ray tracing samo u Battlefieldu V uz golem pad performansi.

Radeon VII jednostavno ne može pobjeći od svojeg nasljeđa. To je kartica dizajnirana za HPC (High Performance Computing) koju je proizvođač odlučio malo prilagoditi za kućne korisnike u nedostatku boljeg rješenja. AMD-ov Navi, kao nasljednik GPU-ova Polaris, biti će po svemu sudeći puno zanimljivije rješenje za prosječnog igrača, no ono što AMD-u ultimativno treba je posve nova grafička arhitektura kojom će u svakom smislu moći parirati Nvidijinim Turing, a kasnije i Ampere karticama.