IBM predlaže kvantni Mooreov zakon
Inačica poznatog Mooreovog zakona o eksponencijalnom rastu mogućnosti računala mogla bi se primijeniti i kao dobar alat za praćenje napretka kvantnih računala
IBM je jedan od lidera na području kvantnog računalstva. Nedavno su tako predstavili svoje prvo komercijalno djelomično kvantno računalo koje se može koristiti izvan laboratorija. Sada, pak, razmišljaju o tome kako pratiti napredak ovih računala i odrediti u kojem trenutku ona postižu tzv. "kvantnu prednost", tj. kada se može sa sigurnošću utvrditi da su u performansama ili manjoj potrošnji resursa naprednija od klasičnih računala.
Stoga su istraživači iz odjela IBM Research osmislili niz benchmarka po kojima mogu evaluirati brzinu i iskoristivost kvantnih računalnih sustava. Prva računala koja su na ovaj način testirali su, dakako, spomenuti IBM Q System One i dosadašnja IBM-ova kvantna računala. Uzimajući u obzir broj kubita koji se koriste, ali i njihove performanse i stvarnu iskoristivost, osmislili su pokazatelj nazvan kvantni volumen.
Prema ovom izračunu, njihova računala 2017. godine imala su kvantni volumen od 4, prošle godine on je iznosio 8, a nedavno predstavljeni Q System One bilježi rezultat od 16. Kako bi postigli kvantnu prednost nad klasičnim računalima u sljedećoj dekadi, u IBM-u smatraju da se kvantni volumen mora udvostručiti svake godine – tj. da se razvoj ove tehnologije mora nastaviti u ritmu kakav je zabilježen u posljednje dvije godine.
Ovime su dobili kvantnu inačicu poznatog Mooreovog zakona iz 1965. godine. Gordon Moore je tada primijetio da se broj tranzistora u integriranim krugovima udvostručuje otprilike svake dvije godine. Taj se zakon manje-više pokazao ispravnim u svijetu klasičnih računala sve do današnjih dana, ali je s približavanjem fizikalnim granicama smanjenja tranzistora njegov napredak počeo usporavati. No, s pojavom kvantnih računala dobri stari Moore mogao bi ipak poslužiti kao pokazatelj napretka još koje desetljeće.
