Jabil je multinacionalna tvrtka koja pruža niz rješenja i usluga u područjima dizajna i proizvodnje elektroničkih ploča i drugih komponenti, upravljanja opskrbnim lancem i upravljanja proizvodima. Djeluje globalno, nudeći prilagođena proizvodna rješenja za brojne industrije, od zdravstva i automobilske industrije do potrošačke elektronike i telekomunikacija.

Postoji od 1966. godine, kad su ju u Detroitu u američkoj saveznoj državi Michigan osnovali William E. Morean i James Golden. Iako naziv na prvu loptu pomalo vuče na nešto nastalo u Indiji, do njega su došli spajanjem osobnih imena dvojice osnivača (James i Bill).

Isprva su proizvodili elektroniku, ali su s vremenom proširili ponudu i postali jedni od najvećih svjetskih igrača u tom segmentu ugovorne proizvodnje.

Tvrtka sa sjedištem u St. Petersburgu na Floridi upravlja s više od sto pogona u više od 30 država, opslužujući klijente u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi i Aziji. Imaju oko 236 tisuća zaposlenih. Većina pogona smještena je u Sjedinjenim Državama i Aziji.

Specijalizirana je za pružanje rješenja u različitim fazama životnog ciklusa proizvoda. Između ostalog, bave se projektiranjem hardverskih i softverskih komponenti i rješenja te proizvodnjom automobilskih i zrakoplovnih dijelova, zdravstvene opreme i telekomunikacijskih sustava. Uz to nude usluge popravka, održavanja i jamstava za svoje proizvode.

Jabil također koristi svoju opsežnu globalnu mrežu za pružanje rješenja opskrbnog lanca. Njihove usluge uključuju nabavu, upravljanje zalihama i optimizaciju logistike.

Drama u vrhu

Jedan od njihovih najvećih kupaca je Apple, od kojeg pristiže 20-25 posto ukupnih prihoda. Za njih, recimo, proizvode komponente za bežične slušalice AirPods, aluminijska kućišta za iPhone te plastične i dijelove od nehrđajućeg čelika.

Među većim kupcima su Cisco, Dell, HP, LM Ericsson, General Electric, Ingenico, NetApp, Valeo, Zebra Technologies…

Oko 82 posto udjela u tvrtci drže institucionalni investitori, među kojima se ističu Vanguard, Blackrock i Texas Yale Capital, a među prvih šest je i JP Morgan.

Očekivalo se kako će u ovoj godini ostvariti 28,5 milijarde američkih dolara neto prihoda, uz operativnu maržu od 5,6 posto i slobodnim novčanim tijekom od više od milijarde USD.

Ali, ta je prognoza bila povučena krajem svibnja ove godine, nakon što je glavni izvršni direktor Kenneth Wilson naprasno napustio tu poziciju po završetku istrage vezane uz "moguća kršenja korporacijskih politika“. Naslijedio ga je šef financija Michael Dastoor, veteran s 24 godine iskustva u Jabilu, dok je njegov posao dobio Gregory Hebard.

Na kraju su fiskalnu 2024. ipak završili s neto prihodom od 28,9 mlrd. USD i maržom od 5,5 posto, znači približno očekivanjima.

Pogon u Osijeku - sa 4.500 na 1.500 zaposlenih

Gradnju pogona u industrijskoj zoni u Nemetinu pored Osijeka počeli su u ljeto 2023. godine. Do kolovoza ove godine na površini od blizu 50 tisuća kvadratnih metara nikli su objekti koji bi s vremenom trebali zaposliti oko 1.500 ljudi.

Oko tog broja nastala je manja kontroverza. Naime, u prvim je najavama spominjano čak 4.500 novih radnih mjesta, što je razmjerno brzo zamijenjeno tri puta manjom brojkom. Koliko nam je poznato, javnosti nikad nije ponuđeno objašnjenje jesu li medijske najave bile pogrešne ili je došlo do promjene planova investitora - na naš izravni upit nismo dobili odgovor.

Ta brojka je svakako djelovala nerealno ako se zna kako je Jabil nedavno najavio ulaganje 283,2 milijuna USD u proizvodni pogon koji bi trebao zapošljavati oko pet tisuća ljudi u indijskoj saveznoj državi Tamil Nadu, koja ima više od 81 milijun stanovnika.

Također, njihov pogon u mađarskom gradu Tiszaujvaros nakon gotovo četvrt stoljeća rada i nekoliko proširenja zapošljava, prema zadnjim dostupnim podacima, oko 3.500 ljudi.

Jabil ima još jednu lokaciju u Mađarskoj, u Nagyigmandu. U širem smislu, u ovom dijelu svijeta također su prisutni u Beču, Jeni, Wroclavu, Harkivu i Užgorodu…

S radom su trebali početi prvo tijekom srpnja ove godine, što je potom bilo odgođeno do kraja kolovoza. Sad je kao službeni datum početka proizvodnje određen 10. listopada, za kad je najavljeno svečano otvorenje.

I dalje nije točno poznato što će u novim pogonima nastajati. Službena stranica navodi tek automobilsku industriju, prijevoz i zdravstvo. Nagađa se kako bi mogla biti riječ o medicinskoj protetici te mikročipovima i matičnim pločama za autoindustriju.

U sklopu kompleksa je navodno oprema za tehnologiju površinske ugradnje za sklopove tiskanih pločica, automatiziranu montažu na razini sustava, funkcionalno ispitivanje, pakiranje i ispunjavanje zahtjeva prema narudžbi ili specifikaciji kupaca. U planu je dodavanje strojeva za injekcijsko prešanje.

Kolike će biti plaće?

Tko će raditi u pogonu u Nemetinu? To je pitanje koje zaokuplja osječke kuloare praktično otkad su stigle prve najave projekta.

Na Jabilovoj službenoj web stranici u trenutku pripreme ovog teksta bilo je nešto manje od 18 otvorenih pozicija. Uglavnom je riječ o inženjerskim poslovima, iako traže i par direktora, specijaliste za planiranje te zapošljavanje, kao i razvojnog programera za operativni sustav.

Pošto je početak rada službeno najavljen, za pretpostaviti je kako su uspjeli pronaći dovoljno ljudi za barem minimalno održavanje pogona.

Zakulisno se nagađa kako bi s pronalaženjem kadrova moglo biti problema zbog toga što Jabil, navodno, nudi razmjerno slabe plaće (jedan od primjera koji kruži po forumima spominje 1.800 eura za inženjera s višegodišnjim iskustvom).

Konteksta radi, prosječne neto plaće u pet slavonskih županija u prvom tromjesečju ove godine kretale su od 1.156 (Virovitičko-podravska) do 1.240 eura (Osječko-baranjska).

No, čak i da su plaće veće, malo je vjerojatno kako bi se našlo dovoljno kvalificiranih radnika samo u Osijeku ili na području Slavonije i Baranje. Tako da neće biti veliko iznenađenje ako se među novozaposlenima u Jabilu nađu i ljudi iz nama susjednih država, pa i šire od toga.

Prekvalifikacija je već krenula

U Jabilu su, čini se, očekivali kako će biti problema s radnom snagom, pa je u startu dogovorena obuka za prekvalifikaciju s Elektrotehničkom i prometnom školom Osijek (ELPROS) i Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih znanosti (FERIT).

U ELPROS-u su nam potvrdili kako je edukacija za mikrokvalifikaciju "Učinkovita proizvodnja elektronike“, osmišljena kako bi zadovoljila Jabilove potrebe, krenula od 26. kolovoza ove godine. U prvoj grupi je 15 polaznika.

Program traje 250 sati. Predavanja su najčešće u poslijepodnevnim satima ili prema dogovoru s polaznicima.

Tijekom obuke polaznici bi trebali naučiti kako samostalno koristiti opremu za lemljenje i testiranje elektroničkih sklopova, kako provjeriti funkcionalnost alata i opreme i ispunjenost uvjeta zaštite na radu, kako prikupiti, razvrstati i zbrinuti štetni opasni otpad u skladu s propisima, kako podešavati parametre u programima industrijskih računala kod korekcije rada, kako komunicirati s nadređenima, suradnicima i klijentima koristeći digitalna koordinacijska i kolaboracijska rješenja...

U ELPROS-u kažu kako planiraju kontinuirano provoditi ovu edukaciju jer su potrebe tržišta rada velike. Moguće ju je i pohađati uz korištenje vaučera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

"Očekujemo da će s prvim zapošljavanjima nakon završetka edukacije ove grupe polaznika i interes javnosti za upis i završetak ove mikrokvalifikacije biti veći", rekao je Bugu Antun Kovačić, ravnatelj ELPROS-a.

Na Bugov upit iz FERIT-a nisu odgovorili do završetka pripreme ovog članka. Upiti u vezi budućih industrijskih pogona su poslani i Jabilu, kao i uredu osječkog gradonačelnika Ivana Radića. Također su ostali bez odgovora.