Rijetki zemni metali čine skup od sedamnaest kemijskih elemenata u periodnom sustavu elemenata – petnaest lantanoida, skandij i itrij. Njihova je pojava na Zemlji, kako i samo ime govori, rijetka, ali su vrlo korisni u modernim proizvodnim procesima. Koriste se u tehnološkoj industriji, proizvodnji baterija, katalizatora, za razne vrste keramike i slično. Prilično su vrijedni, a njihova se nalazišta smatraju pravim prirodnim bogatstvima, kako sada, tako i za budućnost.

Jedno takvo nalazište otkriveno je nedavno u sjevernoj Švedskoj, u blizini grada Kiruna u Laponiji. Rudarska kompanija LKAB potvrdila je, nakon uspješnih prvi ispitivanja, da se na ovom nalazištu može očekivati više od milijun tona rijetkih metala. To nalazište Per Geijer čini najvećim tog tipa u Europi. Zbog njihovog značaja, Europska komisija smatra ih i bitnim geopolitičkim alatom, koji je trenutačno većinom u kineskim rukama.

Dobra vijest za mnoge

"Ovo je dobra vijest, ne samo za LKAB, nego i za regiju, Šveđane, ali i za Europu i klimu. Ovo je najveće nalazište rijetkih zemnih metala u našem dijelu svijeta i moglo bi postati značajna sastavnica za proizvodnju ključnih sirovina, koje su apsolutno nužne za zelenu tranziciju. Suočavamo se s problemom ponude. Bez ovakvih rudnika nema niti električnih vozila", poručio je Jan Moström, direktor LKAB-a.

Otkriće je značajno jer se u Europi trenutačno ovi metali ne rudare uopće, a globalna potražnja za njima raste – procjenjuje se da će do 2030. godine narasti za pet puta u odnosu na današnje razine. Tržištem sada dominira Kina, pa je za europsku ekonomsku neovisnost važno imati i lokalne izvore. "Elektrifikacija, europska samodostatnost i neovisnost o Rusiji i Kini započet će u rudniku", poručila je švedska ministrica energetike, gospodarstva i industrije, Ebba Busch.

Dug put do rudarenja

LKAB planira tijekom ove godine podnijeti sve potrebne zahtjeve za rudarenje na ovom mjestu, kako bi ishodio koncesiju. Već sada pripremaju okno, dugo oko 700 metara, kojim će povezati obližnji rudnik Kiruna s novim nalazištem, kako bi ga još detaljnije proučili. Procjenjuju da, uzevši u obzir sve procese i pripreme, može proteći i 10 do 15 godina prije nego "iskopaju prvu lopatu" i počnu vaditi rijetke elemente te ih nuditi na tržištu.

Kompanija planira oko ovog i obližnjih rudnika stvoriti industrijski park zatvorenog ciklusa proizvodnje. U njemu će proizvoditi fosfor, izdvajati rijetke metale i fluor, a sve će pritom stvorene nusproizvode reciklirati i pretvarati u nove, održive proizvode. Početak rada tog parka planiran je za 2027. godinu.