Domaća IT scena, unatoč pandemiji, inflaciji, i svim drugim nedaćama, posljednjih godina generator je brojnih pozitivnih priča. Kako i zašto je do toga došlo, bila je tema današnje prve grupne rasprave na Bug Future showu 2022.

Na prvom panelu sudjelovali su Tajana Barančić, dugogodišnja predsjednica CISEx-a, Damir Sabol, osnivač i CEO Photomatha, Tomislav Grubišić, suosnivač i CEO Bornfighta i Saša Kramar, CMO SPAN-a. Sigurnom rukom raspravu je moderirao naš stari znanac Petar Štefanić.

Rezultate hrvatske IT industrije u 2021. godini ekskluzivno je predstavila Tajana Barančić, na uzorku od 60 IT tvrtki koje u programiranju čine 35% izvoza i 30% prihoda cijelog sektora. Oni su za sada prijavili rast od 15% u prihodima, rast izvoza od 29% i 23%-tni rast broja zaposlenika. Ukupno, IT sektor će na razini Hrvatske u 2021. (kada stignu i službeni podaci) vrlo vjerojatno zabilježiti rast prihoda i dobiti od oko 15%, a rast broja zaposlenika mogao bi biti i veći.

Iako dobar rezultat, on neće nadmašiti rekordne stope rasta iz 2018, i 2019. godine. Od trenutačnih trendova s kraja prošle i početka ove godine izdvaja se ubrzano zapošljavanje u IT sektoru. Sektor, dakle, raste značajno brže nego što na tržištu ima raspoložive radne snage.

Damir Sabol kaže kako IT nije osjetio koronakrizu, i da je rast kod nas došao bez obzira na to što IT nije strateška industrija, odnosno čak unatoč utjecaju države. Saša Kramar potvrđuje ove trendove, uz napomenu da je kod njih izvoz rastao brže nego što je to državni prosjek sektora. U Bornfightu također bilježe nastavak snažnog rasta od 30-40% na godišnjoj razini, a kao najveći izazov i kod njih se ističe pronalazak novih kvalitetnih zaposlenika. Oni se u toj domeni ističu činjenicom da su javno objavili sve iznose plaća svojih zaposlenika.

Kad je riječ o utjecaju države na ovaj sektor, kao najveći poticaj koji bi se mogao uvesti jest smanjenje poreza na dohodak, što bi imalo utjecaja na neto plaću koju radnici dobivaju – umjesto da se, primjerice, iz njihovog dohotka spašavaju razne druge stavke državnog proračuna, naglasila je "kraljica IT scene" Tajana Barančić.

Treba li IT biti proglašen strateškom industrijom, koja bi bila oslobođena regulatornih okvira i zaznih davanja? Ili se ovaj sektor razvija samo zato što ga država pušta na miru? Vječna su to pitanja na ovakvim raspravama, začinjena ovoga puta s pitanjem treba li nam ministarstvo IT-a. Mnogo država u kojima je IT bitan imaju takva ministarstva, no to ne znači da će zbog toga poslovanje "procvjetati". Kada bi se, pak, time netko ozbiljno bavio, kaže Saša Kramar, imalo bi smisla pokrenuti takvo ministarstvo.

Protiv ideje o osnivanju ministarstva je Tajana Barančić, koja kaže da bi to imalo smisla "kada bismo živjeli u drugačijoj državi". U ovoj situaciji moglo bi doći do pretjerane regulacije, što poduzetnicima ne bi nikako pomoglo.

Kad je riječ o najvećim izazovima u narednih godinu dana panelisti su u prvom redu istaknuli pronalaženje novih kadrova – kojih će se ove godine u Hrvatskoj tražiti u tisućama, i mala je šansa da će svi oni koji nove talente trebaju, uspjeti pronaći i zaposliti dovoljno novih ljudi.

I za kraj: iako je dr. Sakoman nedavno privukao pozornost izjavom da su programeri među većim korisnicima opojnih droga, i to dok rade, naši današnji sugovornici Petru Štefaniću su priznali da se nisu susretali s takvim slučajevima.