Danas su u Zagrebu u prostorima HUP-a predstavljeni rezultati prvog nacionalnog istraživanja o percepciji i primjeni umjetne inteligencije u gospodarstvu. Istraživanje na uzorku od 659 poduzeća proveli su HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju u suradnji s agencijom Prizma CPI. Riječ je o istraživanju koje prvi put daje konkretne odgovore na to kako hrvatsko gospodarstvo vidi i koristi umjetnu inteligenciju.

Na predstavljanju rezultata i dinamičnoj panel raspravi sudjelovali su Nikola Modrušan iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT Udruge, Ervin Jagatić, direktor za proizvode umjetne inteligencije u Infobipu, Tomislav Glavaš, član Uprave Bosqara te Roberto Gobo, direktor za digitalnu strategiju i tehnologiju u Valamaru, dok je događaj otvorila glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Ona je istaknula da je potrebno maksimalno ozbiljno prionuti temi umjetne inteligencije kako bi usred revolucionarnog tehnološkog napretka u Hrvatskoj osigurali porast zapošljavanja i stvaranje nove vrijednosti. "Umjetnu inteligenciju moramo gledati kao pokretača inovacije, razvoja i alata koji će nam pomoći da stvorimo konkurentno i tehnološki napredno gospodarstvo. HUP će kroz rad AI koordinacije osigurati kontinuiran rad i suradnju industrije, javnog sektora i akademske zajednice jer je upravo ta suradnja temelj da maksimalno iskoristimo mogućnosti koje nam tehnološki napredak donosi", poručila je Weber.

Konkurentska prednost

Čak 70% hrvatskih poduzeća vidi umjetnu inteligenciju kao izvor konkurentske prednosti, a gotovo polovica je već sada aktivno koristi u svakodnevnom poslovanju.

Rezultati, koje je kroz raspravu predstavio izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, član HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, pokazali su visoku razinu svijesti o novim tehnologijama. Tako je 80% poduzeća upoznato s umjetnom inteligencijom, a 45% ima pozitivan stav prema njoj. AI se kod njih najčešće primjenjuje u marketingu, prodaji i automatizaciji sadržaja, dok je daleko najrašireniji alat ChatGPT, koji redovito koristi trećina anketiranih tvrtki.

Potreba edukacije

Tvrtke koje već koriste umjetnu inteligenciju ističu njezine jasne prednosti, a četvrtina ih navodi uštedu veću od jednog sata dnevno po zaposleniku. Ulaganja u AI bilježe također pozitivan trend: gotovo 90% poduzeća planira zadržati ili povećati svoja ulaganja u ovu tehnologiju u nadolazećim godinama. Unatoč tom prepoznatom velikom potencijalu, strateški pristup još je u početnoj fazi, pa samo 3% poduzeća ima definiranu AI strategiju, a tek mali dio njih sustavno ulaže u edukaciju zaposlenika.

Kroz ostala istraživanja vidljiv je i manjak interesa kod zaposlenika, posebice onog dijela koji AI još ne koriste – oni mahom nisu voljni pohađati edukacije iz područja umjetne inteligencije. Ipak, tvrtke prepoznaju važnost razvoja analitičkih, kreativnih i kritičkih vještina nužnih za uspješnu integraciju AI rješenja u poslovne procese. Zanimljivo je da većina, njih 70%, smatra kako umjetna inteligencija ne može zamijeniti radna mjesta u njihovom poduzeću, ali ih gotovo polovica smatra da će "velik broj radnih mjesta nestati pojavom AI-ja" – no, vjerojatno tu misle na radna mjesta kod drugih, ne kod sebe.

Kad su prezentirane usporedbe istraživanja među građanima i poduzećima, postalo je jasno da poslodavci o AI-ju imaju pozitivnije stavove od građana. Naime, kod "običnih građana" do izražaja dolaze neznanje i strah, pa samim time i otpor te zabrinutost oko novih tehnologija. I jedni i drugi najveću su zabrinutost izrazili oko nedostatka ljudske kontrole, pa upravo to kao najveći izazov vide i građani i poslodavci. Zaključak je da u obrazovanju danas nedostaje analitičkog i kritičkog mišljenja, što se smatraju ključnim vještinama u dobu kad nam je AI "na svakom koraku" i može se "oteti kontroli" ili poslužiti za stvaranje lažnog sadržaja.

Poruke za budućnost

Trend ulaganja u AI u domaćim poduzećima je pozitivan: gotovo 90% njih planira zadržati ili povećati svoja ulaganja u ovu tehnologiju u nadolazećem razdoblju. Ovo je istraživanje pravovremeno, smatra Kopal te dodaje da će ono biti podloga za izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije te će omogućiti postavljanje svojevrsnog mjerila za budućnost. Plan je ponoviti ga i sljedeće godine.

"Ovi rezultati potvrđuju da hrvatske tvrtke prepoznaju umjetnu inteligenciju kao ključnu polugu konkurentnosti, no istovremeno ukazuju na potrebu za jačanjem strateškog pristupa i ulaganja u znanje", poručio je Ratko Mutavdžić.

Na predstavljanju je naglašeno kako je za iskorištavanje punog potencijala AI tehnologije nužna suradnja industrije, javnog sektora i akademske zajednice. To je naglasio i Hrvoje Josip Balen, koji je kazao kako je izrada Nacionalnog i Akcijskog plana idealna prilika za definiranje ciljeva koji će omogućiti rast produktivnosti i inovacija. "Za rast eko sustava i zadržavanje znanja i ljudi u Hrvatskoj neophodno je iskoristiti sljedeće EU financijsko razdoblje", zaključio je. Sudionici su se složili da ovo istraživanje postavlja temelje za bolje razumijevanje prilika i izazova, pozivajući na zajedničko djelovanje svih dionika.