Hrvatska je prije pet godina, krajem 2019., postala pridruženom članicom CERN-a, najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija. Ta se obljetnica poklopila s nedavno obilježenim 70. rođendanom samog CERN-a, pa je na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu upriličen info dan, kako bi se javnost upoznala sa svime što je Hrvatska dobila od pridruženog članstva te mogućim sljedećim koracima u suradnji znanstvenika i gospodarstvenika s tom organizacijom.

Iskorištene prilike

Hrvatska je, naime, kao pridružena članica u potpunosti vratila uloženo i ostvarila svoj potencijal kroz pristup vrhunskoj znanosti i tehnologiji, kroz obrazovanje novih generacija te uključivanja domaće industrije, pokazujući spremnost za sljedeći korak prema punopravnom članstvu u CERN-u.

Na prvi pogled, CERN, najveći svjetski laboratorij za fiziku čestica, možda djeluje kao mjesto rezervirano samo za znanstvenike koji otkrivaju tajne svemira. No, tijekom svojeg pridruženog članstva, Hrvatska je vidjela da koristi članstva nadilaze granice znanosti. Naša je zemlja značajno proširila svoje sudjelovanje u CERN-ovim projektima, od razvoja čipova, naprednih detektora i materijala do implementacije inovacija u računarstvu, medicini, elektrotehnici i strojarstvu, čuli smo danas na IRB-u.

Širok opseg suradnje

''Hrvatska je u manje od pet godina maksimalno iskoristila pridruženo članstvo u CERN-u. Mladi inženjeri i fizičari zapošljavaju se na kompetitivnim pozicijama, stječući jedinstvena znanja, dok hrvatske tvrtke redovito osvajaju ugovore na CERN-ovim natječajima. Od 2019. godine Hrvatska redovito vraća uložena sredstva kroz članarinu, dok od 2022. vrijednost ugovora čak i lagano premašuje godišnju članarinu od jednog milijuna švicarskih franaka. To potvrđuje našu spremnost za punopravno članstvo, koje bi uklonilo trenutna ograničenja povrata za pridružene članice i omogućilo još šire sudjelovanje hrvatskih znanstvenika i tvrtki," objašnjava dr. sc. Vuko Brigljević s IRB-a, nacionalni koordinator aktivnosti CERN-a.

Hrvatske tvrtke imaju ugovorene poslove za široki spektar usluga i proizvoda. To uključuje sektore građevine, strojarstva, održavanja, elektronike i slične, a ukupna godišnja vrijednost ugovora domaćih poduzetnika s CERN-om je oko 300 tisuća franaka. Ugovori su to za specijalizirane usluge poput izrade dijelova za detektore, ozračivanja uzoraka za ispitivanje otpornosti na zračenje, proizvodnje opreme za radionice, izrade prototipova za silicijske senzore te održavanja raznih sustava hlađenja i ventilacije. Ove aktivnosti su esencijalne za podršku naprednim znanstvenim istraživanjima i eksperimentima na CERN-u.

S druge strane, situacija u kojoj bi vrijednosti ugovora za neku državu članicu premašili iznos njezine članarine u pravilu se ne dozvoljavaju, pa je za proširenje suradnje i u tom slučaju nužno da Hrvatska postane punopravnom članicom, s većom članarinom, ali i većim potencijalnim koristima.

Obrazovanje znanstvenika

Jedan od najvažnijih aspekata suradnje s CERN-om je ulaganje u obrazovanje mladih generacija znanstvenika, nastavnika i inženjera. Hrvatski studenti redovito sudjeluju na programima CERN-a: "Naši studenti već tijekom studija sudjeluju u projektima vezanim za CERN, što im omogućuje rad na najmodernijoj opremi, poput akceleratora i detektora, koji pomiču granice znanosti i tehnologije. Dodatno tako stječu znanja i iskustava koja ih pripremaju za globalno tržište rada", istaknuo je prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu.

"Od 2015. godine, rad u CERN-u oblikovao je moj profesionalni put na način koji nisam mogao zamisliti. Okruženje u kojem stručnjaci iz cijelog svijeta rade na otkrivanju tajni svemira inspirira vas da stalno učite i razvijate se. Ovo ljeto sam četiri mjeseca sudjelovao u razvoju novih čipova za buduće detektore čestica, što je iskustvo koje se ne može usporediti s radom bilo gdje drugdje. U tom kratkom periodu naučio sam više nego što bih mogao u nekoliko godina, zahvaljujući vrhunskim resursima i suradnji s kolegama iz cijelog svijeta", ističe doc. dr. sc. Toni Šćulac s Odjela za fiziku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu. "Radimo na tome da razvijemo čipove koji će između 8 milijardi sudara protona svake sekunde znati odabrati one zanimljive u kojima se možda krije nova fizika", pojasnio je svoju ulogu dr. Šćulac.

Što dalje?

Kakva je, dakle, budućnost Hrvatske u CERN-u – upitali su okupljeni prof. dr. sc. Christopha Schaefera, višeg savjetnika za odnose s državama pridruženim članicama i državama koje nisu članice CERN-a. "Pa to je na Hrvatskoj da odluči, naravno. Dakle, postoji mnogo mogućnosti, ja kao zaposlenik ne mogu vam dati nikakav savjet. To mora doći od vas. Inicijativa je unutar Hrvatske, ali imamo pune ruke posla. Vrata su otvorena. Što god odlučili, rado ćemo vam se pridružiti", poručio je.

Doznali smo kako bi punopravno članstvo Hrvatsku koštalo oko 3,5 milijuna franaka godišnje. Međutim, činjenica da su protekle tri godine hrvatski znanstvenici i gospodarstvenici uspjeli vratiti sve uloženo kroz projekte i potpuno iskoristiti potencijal te suradnje, u IRB-u vjeruju da je naša zemlja potpuno spremna postati punopravnom članicom i osigurati još više pozitivnih efekata za svoje gospodarstvo i znanstvenu zajednicu.